FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez
 
HomeRegistracijaLogin
_______________Bile su to dobre i loše godine. Bile su to godine aktivnosti i uspavanosti, godine uvažavanja i nerazum(ij)evanja, godine druženja i ljutnje, odlazaka i dolazaka, nagradjivanja i kažnjavanja, ukora i oprosta, godine radosti i tuge... svega je bilo izuzev: mržnje. Sedam godina postojimo. Branimo pravo na s(j)ećanja! Vaš Forum BPN JNA.

Share | 
 

 Tenk T-55

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
Idi na stranicu : Previous  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9  Next
AutorPoruka
purger
GENERAL JNA - Zam(j)enik Načelnika GŠ
GENERAL  JNA - Zam(j)enik Načelnika GŠ


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Broj komentara : 4527
Član od : 2009-11-15
Dob : 51
M(j)esto ZAGREB

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   30.03.13 21:58

Sve to dakako ovisi o mnogo stvari od konfiguracije terena,same taktike,i s kojim sredstvima se trenutno raspolaže pa nadalje.
Samohodka kao artiljerijsko oružje obično djeluje preko svega takorekuć sa kuharske linije i jednostavno se ne može uspoređivat s tenkom.
Ipak je tenk nešto......... tenk
Isto tako definitivno mislim da i oni školski primjeri korištenja tenka danas padaju u vodu......

_________________
Tko pjeva često zlo i misli
Na vrh Go down
vladimir
Podporučnik
Podporučnik


Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 1874
Član od : 2011-01-25

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   30.03.13 21:59

pukovnice pitanje za tebe.dali t-55 moze uspesno dejstvovati sa dva clana posade ?koja je svrha upucivati tenkove sa nekompletnim posadama/samo dva coveka u tenku/ na prvu liniju.ako tenk opsluzuju cetri clana posade sta mogu da urade dva clana posade/nisam tenkista ali ovakav nacin upotrebe tenkova meni nema smisla.
Na vrh Go down
purger
GENERAL JNA - Zam(j)enik Načelnika GŠ
GENERAL  JNA - Zam(j)enik Načelnika GŠ


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Broj komentara : 4527
Član od : 2009-11-15
Dob : 51
M(j)esto ZAGREB

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   30.03.13 22:01

Ima ako se djeluje daleko iza pozadine.U nekom ofenzivnom djelovanju je onako kako kažeš nema svrhe neučinkovito.

_________________
Tko pjeva često zlo i misli
Na vrh Go down
pukovnik
Poručnik
Poručnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima orden za VZ
Prim(j)eran Vojnik značka PV
Broj komentara : 2159
Član od : 2012-02-29

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   30.03.13 22:08

@vladimir (citat):
pukovnice pitanje za tebe.dali t-55 moze uspesno dejstvovati sa dva clana posade ?koja je svrha upucivati tenkove sa nekompletnim posadama/samo dva coveka u tenku/ na prvu liniju.ako tenk opsluzuju cetri clana posade sta mogu da urade dva clana posade/nisam tenkista ali ovakav nacin upotrebe tenkova meni nema smisla.

Ponekad je i sam zvuk gusjenica dovoljan da onima na prvoj crti i te kako podigne moral a oni sa druge strane ne znaju koliko članova posade sjedi u tenku ali ga isto tako čuju da dolazi.

_________________
Semper Fidelis
Na vrh Go down
purger
GENERAL JNA - Zam(j)enik Načelnika GŠ
GENERAL  JNA - Zam(j)enik Načelnika GŠ


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Broj komentara : 4527
Član od : 2009-11-15
Dob : 51
M(j)esto ZAGREB

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   30.03.13 22:12

Svakako Pukovniče zvuk koji i u mirnodopskim svrhama ledi krv u žilama!

_________________
Tko pjeva često zlo i misli
Na vrh Go down
čato
Džomba
Džomba


Broj komentara : 158
Član od : 2010-04-09
Dob : 66
M(j)esto Ljubljana

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   31.03.13 0:05

1970 G. Slunj . Ja i ostatak bataljona gledali smo gađanje našega voda sa pozornice -osmatraćnice - gdje se je na bini okupilo i nekoliko generala iz ZG. Gađao je 3. vod a sada se i sjećam , da su malo dalje od nas komandiri četa sa ekipama za stolom nešto tandrkali, al mi smo radije gledali generale, nego naše. To je bilo mislim i prvo posredno gađanje iz T-55 A , jer kad smo jih mi preuzeli, bili stari samo 9 meseci, što znaći , da na njima nijedna jedinica do tada, nije ni mogla završiti obuku, nego su tenkovi -novi - ćekali nas sa 27m/č do novembra 1969g.
Kad sam prvi put video, kao je zagrmelo i kako se je stresla zemlja,kako je bacilo tenk unazad- vizuelna varka- , kakav plamen je šiknuo napred , od tenka sam bio udaljen više od 200m , noge su se mi odsekle , iako sam znao , da će opaliti.

Na vrh Go down
vladimir
Podporučnik
Podporučnik


Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 1874
Član od : 2011-01-25

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   31.03.13 0:47

@pukovnik (citat):
@vladimir (citat):
pukovnice pitanje za tebe.dali  t-55 moze uspesno dejstvovati sa dva clana posade ?koja je svrha upucivati tenkove sa nekompletnim posadama/samo dva coveka u tenku/ na prvu liniju.ako tenk opsluzuju cetri clana posade sta  mogu da urade dva clana posade/nisam tenkista ali ovakav nacin upotrebe tenkova meni nema smisla.

Ponekad je i sam zvuk gusjenica dovoljan da onima na prvoj crti i te kako podigne moral a oni sa druge strane ne znaju koliko članova posade sjedi u tenku ali ga isto tako čuju da dolazi.

//sve je to lepo pod uslovom da druga strana uopste nema T-55

Na vrh Go down
Bogart
Vodnik
Vodnik


Broj komentara : 444
Član od : 2012-06-07

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   31.03.13 1:15

@purger (citat):
Svakako Pukovniče zvuk koji i u mirnodopskim svrhama ledi krv u žilama!

Very Happy Kako kome, recimo meni se taj zvuk dopadao, bio sam naviknut na brujanje motora i skripu gusenica...
Na vrh Go down
pukovnik
Poručnik
Poručnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima orden za VZ
Prim(j)eran Vojnik značka PV
Broj komentara : 2159
Član od : 2012-02-29

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   31.03.13 1:20

@Bogart (citat):
@purger (citat):
Svakako Pukovniče zvuk koji i u mirnodopskim svrhama ledi krv u žilama!

Very Happy Kako kome, recimo meni se taj zvuk dopadao, bio sam naviknut na brujanje motora i skripu gusenica...

Zamisli osjećaj snage i moći kad sjediš na prvom a iza tebe grmi još trideset. Zemlja podrhtava, kuće se tresu. Neopisiv osjećaj. Cool

_________________
Semper Fidelis
Na vrh Go down
Bogart
Vodnik
Vodnik


Broj komentara : 444
Član od : 2012-06-07

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   31.03.13 1:37

@pukovnik (citat):
Zamisli osjećaj snage i moći kad sjediš na prvom a iza tebe grmi još trideset. Zemlja podrhtava, kuće se tresu. Neopisiv osjećaj. Cool

A zamisli blam kad ispred tebe odgrmi u koloni nekih dvadesetak i kusur, a ti u poslednjem i on izleti sa puta... a iza stoji i ceka kolona od desetak oklopnih transportera... Embarassed Very Happy
Na vrh Go down
pera84
GENERAL POTPUKOVNIK Načelnik OPOD-a
GENERAL POTPUKOVNIK Načelnik OPOD-a


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Broj komentara : 3367
Član od : 2011-03-17
M(j)esto USA

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   31.03.13 3:51

@pukovnik (citat):
Zamisli osjećaj snage i moći kad sjediš na prvom a iza tebe grmi još trideset. Zemlja podrhtava, kuće se tresu. Neopisiv osjećaj. Cool

Nisam bio tenkista, al' poznat mi je osjecaj kad sejdis na lafetu T-12 a svih dvanaest orudja zagrmi. Ne bih mijenjao to iskustvo ni za sta.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18531
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   02.04.13 4:24














Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18531
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Tenk T-55   04.04.13 5:37

Kad ste vidjeli ovako nešto: Very Happy

Sovjetski čistač mina, Progvev-T baziran na tenku T-54/55, ima na sebi avionski motor od MIG-15:



Progvev-T

http://gizmodo.com/5598213/what-planet-did-this-tank-came-from

http://afghanistansquid.blogspot.com/2012/01/strange-weapons-progvev-t.html

Uništava mine velikom toplinom! Very Happy

Na vrh Go down
Stazio
GENERAL JNA NAČELNIK GŠ Administrator
GENERAL JNA   NAČELNIK GŠ   Administrator


Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Broj komentara : 5159
Član od : 2012-11-24
Dob : 49
M(j)esto HN

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   04.04.13 9:54

Sovjeti su osnovu ovog tenka koristili za razne stvari:

Sovjetski laserski tenk iz sedamdesetih




Sačuvani primjerak



Rolling Eyes
Na vrh Go down
Stazio
GENERAL JNA NAČELNIK GŠ Administrator
GENERAL JNA   NAČELNIK GŠ   Administrator


Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Broj komentara : 5159
Član od : 2012-11-24
Dob : 49
M(j)esto HN

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   04.04.13 10:02

Isti tenk kao vatrogasna platforma:

Ruska varijanta




Češka varijanta



Cool
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18531
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   26.06.13 0:04

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18531
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   27.06.13 6:21



Čistač mina na tenku T-55


Max Blitz: komentar modifikovan dana: 02.04.14 4:38; prepravljeno ukupno 1 puta
Na vrh Go down
ТРЕЋЕПОЗИВАЦ
Gušter
Gušter


Broj komentara : 4
Član od : 2013-07-08
Dob : 70
M(j)esto Ниш, Србија

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   08.07.13 13:01

Молим све старешине, активне или пензионисане, свих видова, родова и специјалности, из свих земаља и војски, да ми одговоре ако знају на ово питање:

У војсци сам био везиста. Сва техничка средства која смо користили - радио-станице, телефони, радио-релејни уређаји - су имали свој фабрички серијски број, за који смо знали само ми у јединицама и који није био доступан јавности. Међутим, код авиона, хеликоптера, бродова, подморница , тенкова и оклопних транспортера на сваком таквом средству се налази идентификациони број који је толико велик да је видљив и људима изван јединица, и цивилима. На основу таквих бројева могуће је утврђивање бројног стања таквих средстава у некој држави и њеној војсци (морнарици, ваздухопловству).

О чему се ради? Да ли је у питању неки међународни пропис, или нешто друго?

Хвала.
Na vrh Go down
pukovnik
Poručnik
Poručnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima orden za VZ
Prim(j)eran Vojnik značka PV
Broj komentara : 2159
Član od : 2012-02-29

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   08.07.13 14:00

OESS



Glavna obilježja, ciljevi i aktivnosti

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (Organization for Security and Co-operation in Europe – OSCE) najveća je regionalna sigurnosna organizacija koja okuplja 57 država-sudionica iz Sjeverne Amerike, Europe i Azije te djeluje kao spona između europske i globalne sigurnosti. U mreži europskih sigurnosnih organizacija OESS se ističe brojnim članstvom koje uključuje euroatlantsku i euroazijsku komponentu, sveobuhvatnim mandatom, fleksibilnom strukturom te razgranatim aktivnostima na terenu. OESS je razvio i promiče cjeloviti koncept sigurnosti koji nastoji nadići odnose među državama te jednako obuhvaća prava i integritet skupina i pojedinaca i ravnopravno uključuje sve tri međusobno povezane sigurnosne dimenzije: političko-vojnu, ekonomsko-ekološku i ljudsku. U posljednje vrijeme OESS prilagođava svoje aktivnosti i institucije izmijenjenim geopolitičkim okolnostima, posljedicama globalizacije i novim transnacionalnim prijetnjama i opasnostima te sve više djeluje na planu tzv. soft security koja obuhvaća čitav niz novih izazova sigurnosti, od terorizma, proliferacije i organiziranog kriminala do ekonomsko-ekoloških poremećaja te osobito pitanja ljudskih i manjinskih prava, slobode izražavanja i slobode medija, vladavine prava i općih demokratskih normi.

Za razliku od ostalih sigurnosnih organizacija (NATO, UN), OESS nema vlastitih snaga ili sredstava za uspostavu mira, a koristi se uglavnom preventivnom diplomacijom koja uključuje kontrolu naoružanja, jačanje povjerenja među državama, praćenje poštivanja ljudskih prava, nadzor izbora te praćenje gospodarskih i ekoloških odnosa. Važan instrument OESS-a čine i terenske misije koje djeluju u jugoistočnoj i istočnoj Europi, kao i na postsovjetskom prostoru srednje Azije i južnog Kavkaza.

Djelovanje OESS-a usmjereno je prema ostvarenju koncepta jedinstvene i nedjeljive sigurnosti na euroatlantskom i euroazijskom prostoru kao ključnom cilju, a glavne aktivnosti Organizacije usredotočene su na:

uspostavu i provedbu zajednički usuglašenih načela, normi i pravila u odnosima među državama i unutar država s naglaskom na zaštiti i promicanju ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava i demokratskih standarda te na promatranje izbora;
očuvanje stabilnosti i sigurnosti među državama putem dijaloga i suradnje u kontroli naoružanja i mjerama izgradnje povjerenja i sigurnosti;
upravljanje sukobima unutar država i među državama, uključujući rano upozoravanje, sprečavanje i rješavanje sukoba te postkonfliktni oporavak;
potporu tranzicijskim državama u napredovanju prema demokraciji, vladavini prava i tržišnoj ekonomiji.


Od KESS-a do OESS-a

OESS vuče korijene iz razdoblja detanta, kada je 1973. godine osnovana Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS, engl. Conference of Security and Co-operation in Europe - CSCE) kao multilateralni forum za razvoj dijaloga između Istoka i Zapada u cilju uspostave novih odnosa u Europi. Nakon dvogodišnjih pregovora, 1975. godine usvojen je Helsinški završni dokument (Helsinki Final Act) koji je kroz tzv. tri košare definirao i promovirao  inovativan multidimenzionalni koncept - u kojem su vojno-politička, ekonomska i humanitarna pitanja ravnopravni čimbenici sigurnosti.

Do 1990. godine KESS je funkcionirao kao niz sastanaka i konferencija, na kojima su se uspostavljale norme i obveze, te periodično ocjenjivala njihova provedba, ispunjavajući svoju ulogu mosta između Istoka i Zapada. Nova slika Europe u razdoblju nakon Hladnoga rata i pada željezne zavjese tražila je novi profil KESS-a i nove oblike suradnje. Kada su države srednje i istočne Europe većinom krenule prema euroatlantskim integracijama, a Rusija, nakon početnog zaokreta prema Zapadu, ponovno usmjerila napore na jačanje svog utjecaja na postsovjetskom prostoru, KESS se prihvaća novih izazova koji su se javili izbijanjem žestokih sukoba unutar i među državama bivšeg SSSR-a i SFRJ. KESS tada preuzima važnu ulogu u upravljanju sukobima te stvara široku lepezu instrumenata za rano upozoravanje i sprečavanje sukoba, upravljanje krizama i postkonfliktni oporavak, razvijajući operativne kapacitete za njihovu primjenu na terenu (terenske misije). Također pruža potporu u procesu demokratske tranzicije, videći u lošoj vladavini slabih i neuređenih država korijene nestabilnosti i nesigurnosti. Istodobno, dovršivši proces institucionalizacije, KESS prerasta okvire konferencije te 1994. godine i formalno postaje organizacija (OESS).



Temeljni dokumenti

Helsinškim završnim aktom uspostavljene političke obveze nadograđene  su novim normama  i principima koji su postupno stvorili OESS-ovu stečevinu (acquis), zbirku politički obvezujućih normi, pravila i standarda u sve tri dimenzije. Pariška povelja za novu Europu (Charter of Paris for a New Europe) usvojena 1990. godine označila je prekretnicu jer su se njome države sudionice jednoglasno opredijelile za razvoj demokratskih društava utemeljenih na višestranačju i tržišnoj ekonomiji, a sama Organizacija dobila je novu operativnu strukturu. Na marginama Pariškog sastanka potpisan je i ključni sporazum o kontroli naoružanja Sporazum o konvencionalnim oružanim snagama u Europi (Treaty on Conventional Armed Forces in Europe – TCFE) koji je, nakon raspada Varšavskog pakta 1999. godine prilagođen novim okolnostima (Adapted CFE Treaty). Pod okriljem OESS-a, 1992. godine potpisan je i Sporazum o otvorenom nebu (Open Skies Treaty), koji je zajedno s Kodeksom ponašanja (Code of Conduct 1994), Bečkim dokumentom (Vienna Document 1999) i Dokumentom o malom i lakom naoružanju (Document on Small Arms and Light Weapons 2000.) temelj rada političko-vojne dimenzije OESS-a. Obveze iz ljudske dimenzije ojačane su Kopenhaškim dokumentom iz 1990. godine i Moskovskim dokumentom iz 1991., a Povelje za europsku sigurnost (Charter for European Security), usvojena na sastanku na vrhu u Istambulu 1999. godine, pridonijela je operativnosti Organizacije i jačanju suradnje s drugim međunarodnim organizacijama i partnerima. Na posljednjem Sastanku na vrhu OESS-a u Astani (prosinac 2010.), u cijelosti su reafirmirane postojeće obveze i načela OESS-a, pri čemu je posebno naglašeno da obveze iz područja ljudske dimenzije nisu isključivo unutarnja stvar pojedine države već su predmet opravdanog interesa svih država sudionica jer izravno utječu na europsku sigurnost i stabilnost. Ujedno je izražena opredijeljenost država sudionica za ostvarenje glavnog cilja Organizacije: uspostavu slobodne, demokratske, zajedničke i nedjeljive euroatlantske i euroazijske sigurnosne zajednice na prostoru od Vancouvera do Vladivostoka (Astana Commemorative Declaration – Towards a Security Community). U skladu sa zaključcima iz Astane te uoči predstojeće 40. obljetnice Helsinškog završnog dokumenta, na zadnjem sastanku Ministarskog vijeća OESS-a (Dublin, prosinac 2012.) usvojene su smjernice za pokretane procesa uspostave sigurnosne zajednice na prostoru OESS-a pod nazivom „Helsinki +40“.

Struktura i način funkcioniranja

Odluke OESS-a predstavljaju političke obveze, a donose se konsenzusom. Sastanci na vrhu (Summits) najviše su političko tijelo u strukturi OESS-a, no s obzirom na neujednačenu dinamiku održavanja (zadnji sastanak na vrhu održan je u prosincu 2010. u Astani nakon stanke od jedanaest godina od Istambulskog samita 1999. godine),  smjernice rada određuje  Ministarsko vijeće (Ministerial Council) koje čine ministri vanjskih poslova država sudionica. Sastanci ministara vanjskih poslova redovito se održavaju krajem svake godine (zadnji je održan u prosincu 2012. u Dublinu pod irskim predsjedanjem). Stalno vijeće (Permanent Council) glavno je tijelo za političke konzultacije i donošenje odluka. Njegovi članovi, stalni predstavnici država sudionica pri OESS-u, redovito se sastaju jednom tjedno u Beču te raspravljaju o tekućim i izvanrednim pitanjima na dnevnom redu Organizacije.
Forum za sigurnosnu suradnju (Forum for Security Co-operation) samostalno je tijelo u okviru OESS-a koje postavlja standarde i norme djelovanja u političko-vojnoj dimenziji sigurnosti. Sastaje se jedanput tjedno, a za svoj rad odgovoran je Ministarskom vijeću. Predsjedanje OESS-om izmjenjuje se svake kalendarske godine po principu kandidatura (u 2013. godini OESS-om predsjeda Ukrajina), a dužnost predsjedavajućeg (Chairman-in-Office) obnaša ministar vanjskih poslova države predsjedateljice. Predsjedatelj je glavni politički izvršitelj te priprema i vodi sastanke Ministarskog vijeća, inicira provedbu ministarskih odluka, predstavlja Organizaciju pred javnošću, imenuje šefove misija i daje političke smjernice terenskim operacijama. Glavni tajnik (Secretary General) upravlja Organizacijom, pruža administrativnu i logističku potporu predsjedatelju te nadzire rad Tajništva čije je sjedište u Beču. Dužnost glavnog tajnika trenutno obnaša Talijan Lamberto Zannier.

U okviru ljudske dimenzije OESS-a djeluju i tri stalne funkcionalne institucije koje se bave specifičnom problematikom, a u svom radu imaju visok stupanj autonomije: Ured za demokratske institucije i ljudska prava (Office for Democratic Institutions and Human Rights - ODIHR), sa sjedištem u Varšavi; Visoki povjerenik za nacionalne manjine (High Commissioner on National Minorities - HCNM) sa sjedištem u Hagu; Predstavnik za slobodu medija (Representative on Freedom of the Media - FoM) sa sjedištem u Pragu. Važno operativno tijelo OESS-a su i terenske misije (trenutno djeluju u 15 država OESS-a) koje, na poziv nacionalnih vlada i na temelju specifično određenog mandata, imaju za cilj pridonijeti jačanju suradnje s OESS-om i pružiti potporu u provedbi preuzetih obveza.

Republika Hrvatska i OESS

Republika Hrvatska je punopravna sudionica OESS-a od 24. ožujka 1992. godine, i od tada redovno i ravnopravno sudjeluje u radu Organizacije. U Hrvatskoj je do kraja 2007. godine djelovala OESS-ova terenska misija, a od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2011. godine Ured OESS-a u Zagrebu. Danas se Hrvatska navodi kao primjer zemlje koja je uspješno iskoristila OESS-ovu nazočnost na dobrobit vlastitih institucija i građana, afirmirajući time i ulogu OESS-a u širem međunarodnom kontekstu. Odlukom Stalnog vijeća OESS-a (15. prosinca 2011.) o zatvaranju Ureda u Zagrebu po isteku njegova mandata (31. prosinca 2011.), okončana je 15-godišnja terenska nazočnost OESS-a u Hrvatskoj.

Radi o prvom slučaju zatvaranja terenske misije putem odluke Stalnog vijeća OESS-a, odnosno konsenzusom svih država sudionica.  Okončanje mandata Ureda OESS-a u Zagrebu predstavlja značajan zajednički uspjeh Hrvatske i OESS-a te izvrstan primjer za ostale države regije.

Kao odgovorna članica međunarodne zajednice, Republika Hrvatska doprinosi terenskim aktivnostima OESS-a sekundiranjem osoblja iz državnog i civilnog sektora u misije OESS-a na području jugoistočne Europe te upućivanjem predstavnika državnih tijela i nevladinih organizacija u kratkoročne i dugoročne misije promatranja izbora u zemlje s prostora OESS-a.

U okviru aktivnosti Organizacije, Republika Hrvatska slijedi prioritete Europske unije, ali promovira i pojedine nacionalne prioritete iz ljudske dimenzije kao što su zaštita prava nacionalnih manjina, povratak i stambeno zbrinjavanje izbjeglica, tolerancija i nediskriminacija posebno u odnosu prema marginaliziranim skupinama (LGBT populacija) te promicanje ravnopravnosti spolova.

_________________
Semper Fidelis


pukovnik: komentar modifikovan dana: 08.07.13 14:09; prepravljeno ukupno 1 puta
Na vrh Go down
pukovnik
Poručnik
Poručnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima orden za VZ
Prim(j)eran Vojnik značka PV
Broj komentara : 2159
Član od : 2012-02-29

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   08.07.13 14:02

Regionalni ugovori o kontroli naoružanja

a) Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja (SSKN)

Republika Hrvatska je stranka u provedbi Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja – (SSKN), sukladno Članku IV, Aneksa 1-B Općeg okvirnog Sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini – Daytonski sporazum. Stranke u SSKN su Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Republika Hrvatska i Republika Srbija. Provedba sporazuma se odvija kroz uzajamne inspekcijske posjete kao jedini način potvrđivanja podataka iz Informacija koje stranke razmjenjuju na kraju svake godine. Otvorena pitanja se rješavaju na sastancima Subregionalne konzultacijske komisije (SRKK), u nazočnosti i uz asistenciju Ureda osobnog izaslanika predsjedatelja OESS-a za Čl. IV. Taj Sporazum  je u procesu prijenosa vlasništva ka punoj autonomiji stranaka u Sporazumu. Ukupan proces trebao bi se završiti do kraja 2014. godine, do kada će stranke postupno preuzimati obveze koje je do sada imao Ured osobnog izaslanika. SSKN, zasnovan na mehanizmima Ugovora o konvencionalnim snagama u Europi (CFE), uspješno se provodi od 1996. godine.  Najveći uspjeh Sporazuma je redukcija velikog broja naoružanja i ispod Sporazumom predviđenih limita.



b) Ugovor o konvencionalnim snagama u Europi (Treaty on Conventional Forces in Europe – CFE)

Ugovor o konvencionalnim snagama u Europi potpisan je 1990. godine između NATO-a i Varšavskog ugovora u doba raspada Varšavskog paka i sloma komunizma. Stupio je na snagu 1992. godine, kao pravno obvezujući dokument, a 1999. je amendiran  zbog nastalih promjena, ali nikad nije ratificiran osim od strane četiri države (RF, Bjelarus, Kazahstan i Ukrajina).

Ugovor je kompleksan instrument koji je doveo do vojnog balansa snaga dvaju tadašnjih blokova kroz ograničenja u naoružanju i vojnoj opremi na području primjene od Urala do Atlantika. Njegova je velika vrijednost uspostavljeni verifikacijski režim i inspekcije koje su popravile  povjerenje između nekada suprotstavljenih ideoloških i vojnih strana. U Beču je uspostavljena zajednička konzultativna skupina koja se brinula o provedbi ugovora.

Ugovor o adaptaciji temeljnog Ugovora  je potpisan 1999. U Istambulu. Trebao je originalni CFE dovesti u vezu s novim realnostima (ulaskom u NATO nekadašnjih članica Varšavskog ugovora) kao i otvoriti Sporazum novim članicama, no kako su pravno obvezujuće obveze iz Sporazuma povezane s nekim političkim obvezama (tzv. Istambulske obveze) koje je Rusija poslije odbijala provesti (povlačenje trupa iz Moldove/Transnjistrije i Gruzije), ovaj izmjenjeni ugovor nije nikada stupio na snagu.

c) Bečki dokument 2011(Vienna Document 2011- VD 2011)

Bečki dokument 2011. (odlukom Foruma za sigurnosnu suradnju OESS-a stupio na snagu 1. prosinca 2011.; time je dosadašnji ''Bečki dokument 1999'' dopunjen i preimenovan u ''Bečki dokument 2011'') je politički obvezujući dokument za sve članice OESS-a. Pomoću tog dokumenta se razvijaju i unaprjeđuju mjere za izgradnju povjerenja i sigurnosti. RH je kao aktivna sudionica Bečkog dokumenta (BD) kroz svoje dosadašnje sudjelovanje izvršila preko 100 raznih aktivnosti na teritoriju drugih zemalja članica, dok je u isto vrijeme na teritoriju RH prihvaćeno više od 50 različitih vrsta inspekcija. Sustav verifikacije BD je predvidio dvije vrste inspekcije koje zemlje članice mogu međusobno provoditi. Jedan oblik verifikacije je inspekcija specificiranog područja, a drugi oblik je evaluacijska posjeta tijekom koje se provodi inspekcija točno određene postrojbe.

d) Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja (SSKN)

Republika Hrvatska je stranka u provedbi Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja – (SSKN), sukladno Članku IV, Aneksa 1-B Općeg okvirnog Sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini – Daytonski sporazum. Stranke u SSKN su Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Republika Hrvatska i Republika Srbija. Provedba sporazuma se odvija kroz uzajamne inspekcijske posjete kao jedini način potvrđivanja podataka iz Informacija koje stranke razmjenjuju na kraju svake godine. Otvorena pitanja se rješavaju na sastancima Subregionalne konzultacijske komisije (SRKK), u nazočnosti i uz asistenciju Ureda osobnog izaslanika predsjedatelja OESS-a za Čl. IV. Taj Sporazum  je u procesu prijenosa vlasništva ka punoj autonomiji stranaka u Sporazumu. Ukupan proces trebao bi se završiti do kraja 2014. godine, do kada će stranke postupno preuzimati obveze koje je do sada imao Ured osobnog izaslanika. SSKN, zasnovan na mehanizmima Ugovora o konvencionalnim snagama u Europi (CFE), uspješno se provodi od 1996. godine.  Najveći uspjeh Sporazuma je redukcija velikog broja naoružanja i ispod Sporazumom predviđenih limita.[/quote]

_________________
Semper Fidelis
Na vrh Go down
pajo55
Gušter
Gušter


Broj komentara : 20
Član od : 2013-02-09

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   27.07.13 13:55

@pukovnik (citat):
Ni meni nije bilo lakše kad sam isto tako u pokretu morao izaći van Very Happy

@ generale

ovo što pitaš za 84-tvorku je točno, no nisam imao iskustvo sa tim tenkom već sa T-55. Tenkovi općenito savladavaju vodenu prepreku na dva naćina, plitkom i dubokim gazom. Plitki gaz je moguće izvršiti ukoliko voda nije dublja od 1,1m i vodeni tok brži od 2m/sek. Za duboki gaz (znaći kad tenk ide cijeli pod vodu su potrebne višesatne pripreme). Dubina je maksimalno 5m i to se radi na uređenim prijelazima. Samo mjesto prijelaza je uređeno na način da postoje ulazne i izlazne rampe za tenk (govorimo o obuci jer u realnoj situaciji se to ne radi), da su na mjestu prijelaza inženjerci i ronioci za slučaj da tenk stane pod vodom, spreman TZI (tenk za izvlačenje) i sve ostalo što obuku treba ćiniti sigurnom i bezopasnom. No da bi uopće došao do te situacije moraš proći podvodnu obuku u trenažeru. Ja sam to odradio tijekom školovanja u Banja Luci. Lijevo od ulaza u kasarnu "Dr. Mladen Stojanović" je bila ambulanta i kabinet za podvodnu obuku. Prvo si na suhom nosao masku, potom je posada išla u baro komoru da se vidi možeš li izdržati pritisak koji se javlja u trenažeru. On se sastojao od bazena u kojem si prvo morao dokazati da si plivać, potom si u ljetnoj (staroj) uniformi sa maskom koja izgleda poput zaštitne ali na prsima imaš jedan recimo mijeh koji je sa maskom spojen rebrastim gumenim crijevom i par utega hodao po dnu bazena vukući sa jednog kraja na drugi ili sajlu za izvlačenje ili članak gusjenice. Prilikom stavljanja maske izvršiš duboki udah i aktiviranjem mijeha izvršiš izdah u njega. Taj zrak ide preko filtera i korištiš ga za vrijeme boravka pod vodom. Nakon te priće posada (isto sa maskama) ide u trenažer koji izgleda i ima razmještaj posade kao i tenk. On se potapa i kad se potpuno potopi nakon par minuta otvaraš luk i isplivavaš van. Komunikacija između ovih pod vodom i rukovoditelja obuke se odvija pomoću čekića. Jedan udarac po željezu znaći "dobro smo" a više uzastopnih udaraca znaći da nešto nije u redu. U tom slučaju rukovatelj obuke aktivira pumpe koje u pet sekundi potpuno ispražnjuju trenažer. Naravno prije same obuke si morao proći liječnički pregled (opći, pa zubara). To bi ukratko bilo što se tiće savladavanja podvodne obuke i ona se upisivala u vojnu knjižicu "Savladao podvodnu obuku".

Ostatak napišem kad uhvatim vremena jer moram obaviti neke poslove. Very Happy

evo da se uključim malo,u osijeku sam služio 1984 na85,bio sam u u banjaluci na podvodnoj 7 dana,onda smo imali boce za ronjenje i normalne maske kao današnje vrlo kvalitetne.spirotecnique a i respiratori su bili super moderni za ono vrijeme i bilo je najbolje iskustvo koje sam imao u jna.nešto kasnije smo išli na manjaču na jezero i tamo to izvršili praktično,najdosadnije mi je bilo hermetiziranje tenka.jako puno posla i to je trajalo jedno tri sata sa posebnom mašću biljnog porijekla koja je jako skupa,uglavnom nismo svi prošli,neki nisu mogli u barokomoru a neki su u trenažeru odmah letjeli van čim bi ih zatvorili.tako da smo samo 4 posade završili od 11 koliko nas je bilo jer su s nama i vojnici komandanta okb majora simića gmitra.

Na vrh Go down
oficir s ruzom
Gušter
Gušter


Broj komentara : 66
Član od : 2012-12-16

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   14.08.13 20:37

ovaj tenk je silan...
Na vrh Go down
vladimir
Podporučnik
Podporučnik


Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 1874
Član od : 2011-01-25

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   15.08.13 7:39

oess ili oebs je doneo jednu vaznu rezoluciju tj. osudu SSSR za izbijanje drugog svetskog rata stavljajuci SSSR u istu ravan sa hitlerovom nemackom sto je potpuno neprihvatljivo.saradnja oebs I istocnih zemalja ogledala se u totalnom unestenju OS tih zemalja.predsednik USA je izjavio da je Amerika imala odlicnu saradnju sa Rusijom sve do dolaska na vlast Vladimira Putina a danas to potseca na neka hladno ratovska vremena.ta odlicna saradnja dovela je do potpunog ekonomskog I vojnog sloma sa preko 600000 zrtava u lokalnim ratovima na teritoriji bivseg SSSR. NISTA bolje nisu prosli ni narodi na podruciju bivse ex.YU.ovakve organizacije su samo paravan I sredstvo za ostvarivanje ciljeva zapadnih zemalja.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18531
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   07.09.13 3:07

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18531
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   08.09.13 0:44




Na vrh Go down
Sponsored content




KomentarNaslov komentara: Re: Tenk T-55   Today at 10:52

Na vrh Go down
 
Tenk T-55
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 7/9Idi na stranicu : Previous  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9  Next
 Similar topics
-
» Tenk T-55
» Maribor - kasarna "Tone Tomšič" - VP 8164/20-3 - godina 1988.
» Tetovaže iz vojske
» Eksperimentalna oružja iz povijesti/istorije vojske i ratovanja
» Browning 12,7 mm

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA :: VOJNA PLATFORMA :: Kopnena vojska-
Idi na: