FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez
 
HomeRegistracijaLogin
_______________Bile su to dobre i loše godine. Bile su to godine aktivnosti i uspavanosti, godine uvažavanja i nerazum(ij)evanja, godine druženja i ljutnje, odlazaka i dolazaka, nagradjivanja i kažnjavanja, ukora i oprosta, godine radosti i tuge... svega je bilo izuzev: mržnje. Sedam godina postojimo. Branimo pravo na s(j)ećanja! Vaš Forum BPN JNA.

Share | 
 

 Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
Idi na stranicu : Previous  1, 2, 3, 4, 5, 6 ... 22 ... 40  Next
AutorPoruka
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18522
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   05.03.13 15:45

Evo što o deplasmanu i poludeplasmanu kaže literatura, a naš ČMP po svemu sudeći ima poludeplasmasko dno, ne potpuno ravno, koliko sam zaključio. Imali smo ovakvo plovilo u jedinici, ali se zaista ne mogu sjetiti svih detalja.

Definicija:
1. Deplasmanski brod je plovilo kojemu je dno od pramca do krme stalno zaobljeno i nema neke ravne površine (podvodni dio). U stvarnosti ga vidimo kako sporo plovi i ispred sebe gura more. Moderna deplasmanska dna imaju jedrilice (plove, a ne guraju more).
2. Gliserska dna su ravna oštro završenog zadnjeg kraja konstruirana za glisiranje - brzu vožnju površinom vode. Ova dna mogu biti više ili manje u slovo"V" (duboki i plitki) . Što je dublji V plovilo je dublje uronjeno u more te stabilnije na njihanje i udobnije u plovidbi - glisiranju.
3. Poludeplasmanac je neki križanac koji s jakim motorom može preći u glisiranje, ali mu je većinska namjena plovidba 'podgliserskim brzinama'.

Na jednom drugom mjestu se kaže zaključak:
Nije duboki V isto kao deplasmansko dno, baš suprotno, možemo reći da su to dva osnovna trupa u brodogradnji, a poludeplasmanski trup je izvedenica ta obadva trupa.
Laički, deplasmansko dno - bačvastog oblika dobre stabilnost, ali malih brzina. Uglavnom je brzina jednaka dužini vodene linije (10m = cca 10NM) bez obzira koje jačine bio motor. Recimo za 10 metarsko plovilo bilo bi dosta 50KS da postigne konačnu brzinu - nema glisiranja.
Glisersko dno ili duboki V je dno V-oblika pod kutem od 14-24 stupnja postiže velike brzine, nestabilnije u stajanju, najštedljiviji trup kad se izračuna koliko se sa litrom goriva prijeđe milja.
Poludeplasmansko dno - mogli bi reći izmišljotina da bi deplasmansko dno zadržalo kakvu takvu stabilnost, a dobilo na brzini - potrebni puno jači motori da bi plovilo izglisiralo.

1. Deplasmanski režim plovidbe, težina 'leži' na uzgonu (Arhimed). Brod plovi zbog uzgona ostvarenog uronjenim dijelom trupa.
2. Gliserski režim plovidbe, tezina 'leži' na hidrodinamičkim silama.
3. Poludeplasmanski režim plovidbe, dijelom uzgonom (deplasmanom) te hidrodinamički 'podržan' trup.

Postoji jedna važna konstanta koja se određuje kao Froudeov broj:
Froudeov broj u mehanici fluida opisuje pojavu nastanka hidrauličkog skoka, koji se javlja pri prijelazu nadkritičnog u podkritično strujanje. Hidraulički skok nastaje kada je Fr ~ 1. Hidraulički je skok uglavnom turbulentan, posebno u dvije dimenzije, ali to nije nužno ispunjeno. Fr je nazvan po Williamu Froudeu.
Froudeovim brojem se određuje otpor kretanju nekog objekta kroz vodu, a služi nam za usporedbu plovila različitih veličina i glasi:



gdje je: V – brzina strujanja, i c - brzina širenja vodenih valova. Što je veći Froudeov broj, to je veći otpor kretanja plovila kroz vodu.

Za plovilo se Froudeov broj određuje kao:



gdje je: V – brzina plovila, g – ubrzanje sile teže i L – duljina vodene linije broda. To je vrlo važna karakteristika plovila, čime se određuje njegov otpor kretanju i djelovanju valova. Prema Froudeovom broju plovila se dijele na:

deplasmanske – Fr < 1
poludeplasmanske – 1 < Fr < 3
glisirajuće – Fr > 3

O ovome bi se moglo još nadugo i naširoko, a brojna plovila su križanci izvedeni da zadovolje razne režime plovidbe na optimalan način.
Izvori: drugi forumi, članci, wiki....
study
Na vrh Go down
purger
GENERAL JNA - Zam(j)enik Načelnika GŠ
GENERAL  JNA - Zam(j)enik Načelnika GŠ


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Broj komentara : 4527
Član od : 2009-11-15
Dob : 51
M(j)esto ZAGREB

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   05.03.13 16:32

Vidim truda ti ne manjka imaš plus napravio si ono što sam i sam mislio ali eto preduhitrio si me tako da ti drugi plus ne mogu dati Very Happy .
Doista se nisam povodio za nekom literaturom nego sam jednostavno uočio da mi na toj slici nešto ne štima u odnosu na napisane karakteristike.
Jednostavno volim brodove,nautiku i sve vezano za more! Very Happy
Max cheers

_________________
Tko pjeva često zlo i misli
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18522
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   05.03.13 16:35

A čuj, svi znamo ponešto o svemu. Više ili manje otprilike.
Volim posegnut za literaturom, tko bi znao sve napamet, zaboravi se školsko znanje.
Hvala za plus! Very Happy
Na vrh Go down
purger
GENERAL JNA - Zam(j)enik Načelnika GŠ
GENERAL  JNA - Zam(j)enik Načelnika GŠ


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Broj komentara : 4527
Član od : 2009-11-15
Dob : 51
M(j)esto ZAGREB

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   05.03.13 16:36

Imao sam polemiku sa sada već baniranim članom Splićom gdje je naveo da se i podmornice djele na deplasmane i poludeplasmane(ni to nikako da povežem) inzistirao sam da mi objasni u čemu je razlika ali nažalost nisam dočekao. bounce

_________________
Tko pjeva često zlo i misli
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18522
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   05.03.13 16:48

Podmornice sam u JRM samo vido, a bio sam samo u onoj u Tehničkom muzeju u Zagrebu, nažalost. Sad
Za ovo što si pitao treba pogledati malo ozbiljnije po literaturi.
Poludeplasman kod podmornica je na prvu ruku nešto vrlo upitno, i moglo bi biti riječi o njemu samo pri površinskoj vožnji.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18522
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   05.03.13 17:59

Poslije 1945. u porušenim su brodogradilištima u Puli i Rijeci nađeni neki brodovi koje se isplatilo dovršiti ili popraviti. Među njima bile su i dvije talijanske podmornice, pronađene u Puli i obnovljene u Uljaniku. Veća podmornica 'Nautilo', klase Flutto, postala je jugoslavenska Sava (P-802) a džepna podmornica CB-20 nazvana je Mališan (P-901). Zajedno s podmornicom Tara (P-801; bivša Nebojša, koja se vratila iz izbjeglištva, činile su osnovu podmorničke flotile Jugoslavenske ratne mornarice i omogućile školovanje novih posada. U doba dok se nova Jugoslavija nalazila u procjepu između Istoka i Zapada, a novčana sredstva bila skromna, nije se moglo nabavljati podmornice u inozemstvu. Stoga su građene u domaćim brodogradilištima pomoću znanja i iskustva stečenog pri obnovi dvije talijanske jedinice. U arhivu riječkog 3. maja, bivšeg 'Cantiere Navale del Quarnaro', odnosno 'Ganz-Danubiusa', pronađeni su nacrti za talijanske podmornice klase Sirena, koji su poslužili kao temelj za dvije podmornice projekta B-81, sagrađene u Puli, P-811 Sutjeska i P-812 Neretva.



Podmornica Neretva građena je od 1957. do 1962. u Puli za bivšu JRM i ostala u službi do 1981. Zajedno s blizancem Sutjeska (P 811) predstavlja prvu generaciju poslijeratnih podmornica

U obnovi i projektiranju podmornica sudjelovali su suradnici Brodoprojekta iz Rijeke i Brodarskog instituta iz Zagreba. Uskoro po dovršenju klase Sutjeska planirana je nova klasa, koju je trebalo graditi prema vlastitom projektu. Podmornička brodogradnja je iz 'ugrožene' Pule (preblizu granici s Italijom) preseljena u Split, gdje je u okviru Brodosplita osnovano Brodogradilište specijalnih objekata (BSO). Istodobno s gradnjom podmornica školovane su i njihove posade, koje su sudjelovale u gradnji i opremanju, kako bi ih po dovršenju što bolje poznavale. Prva jedinica Projekta B-71 nazvana je Heroj (P-821), a slijedile su Junak (P-822) i Uskok (P-823). Uveden je novi elektromotorni pogon, a u gradnju podmornica uključene su brojne tvrtke u Hrvatskoj i Sloveniji (Rade Končar u Zagrebu, Tvornica hidrauličnih strojeva u Trsteniku, Vulkan u Rijeci, Strojar u Pušćoj Bistri, Đuro Đaković u Slavonskom Brodu, rudnik olova u Mežicama).
Dovršenjem te klase dokazano je kako se na našoj obali mogu graditi najsloženiji tehnički objekti poput podmornica, a uskoro su slijedile i dvije poboljšane jedinice Projekta B-72, Sava/P-831 i Drava/P-832, koje su trebale zamijeniti Sutjesku i Neretvu. Novost je bila izrada lakog trupa i zapovjednog mosta od stakloplastike, a čvrsti trup i toranj i dalje su bili od čelika. Podmornice Projekta B-72 trebao je slijediti Projekt B-73, naoružan protubrodskim vođenim projektilima, ali se ni na Istoku ni na Zapadu nije moglo nabaviti odgovarajuće projektile, te je gradnja odgođena i poslije ukinuta u korist džepnih podmornica klase Una i diverzantskih ronilica tipa R-1, R-2 i R-2M (20).
Džepne podmornice Projekta B-91 ili klase Una mogle su polagati mine pred protivničkim pomorskim uporištima ili služiti za prijevoz podvodnih diverzanata i njihovih ronilica tipa R-1.
study
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18522
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   05.03.13 18:15

@flexi (citat):
Podmornica "Heroj" u bivšem Arsenalu u Tivtu

Tog 21.8. 1967.g. u Splitu bilo je vrlo svečano – mnoštvo radnika splitskog brodogradilišta okupilo se na obali ispred velike hale posebnog dijela splitskog škvera – BSO (Brodogradilišta specijalnih objekata). U unutrašnjosti te hale u protekle dvije i pol godine postupno je građeno čudo - najnovija dizel-električna podmornica projektantske oznake B-71, prva potpuno samostalno razvijena, konstruirana i izgrađena jugoslavenska podmornica.

U sljedeće skoro 23 godine aktivne službe prije nego što je zauvijek izvučena iz mora na obalu 1991.g.odine u Tivtu, podmornica 'Heroj' je imala ukupno 726 plovidbenih dana, čak 910 ronjenja i prešla je ukupno 46.659 nautičkih milja, što je ekvivalent plovidbi dva puta oko zemaljske kugle. Najviše eksploatirana jugoslavenska podmornica tokom ta dva desetljeća obavila je ogroman broj zadataka.

Naime, podmornice su zbog svoje osnovne karakteristike – teškog otkrivanja - izuzetno pogodne za povjerljive misije prikupljanja obavještajnih podataka pri čemu nerijetko zalaze i u teritorijalno more drugih država. Jedan zadatak koji je 'Heroj' izvršio, članovi njegove nekadašnje posade danas ipak sa neskrivenim ponosom priznaju – u travnju 1974.g. ova podmornica je u području Monte Gargana, na samoj ivici teritorijalnih voda Italije, na izviđačkom zadatku sačekala i djelimično pratila brodove Šeste flote američke Ratne mornarice koji su plovili ka sjevernom Jadranu radi održavanja vježbe sa brodovima RM Italije. Američki ratni brodovi – nosač aviona, krstarice, razarači i ostalo, tom su prilikom bukvalno prešli preko zaronjene jugoslavenske podmornice koja je u tišini pod vodom snimala šumove njihovih propelera, ni ne otkrivši prisutnost 'Heroja' u dubinama Jadrana.

Skraćeno sa:
http://www.naucat.com/hr/vijesti/zanimljivosti-i-eventi/prica-o-heroju-120728/
study
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18522
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   05.03.13 18:33

Od dvije podmornice klase 'Sava', koje su projektirane sa kraja sedamdesetih godina ostala je samo ova po kojoj je klasa od svega dvije izgrađene podmornice tog tipa i dobila ime. Druga njena sestra P-832 'Drava' je već okončala svoj život kao u turskom Izmiru. Ista sudbina po svoj prilici čeka i P-831.
 
Podmornice klase 'Sava' su projektirane za napade na površinske brodove, borbu protiv neprijatelskih podmornica, postavljanje minskih polja ali i za specijalna djelovanja u akvatoriju Jadranskog mora kao transporteri za prijevoz manjih grupa diverzanata u dubinu neprijateljskih položaja. Podmornice su bile naoružane torpedima 536 mm, koja su ispaljivana iz šest torpednih cijevi na pramcu.
 

study
Stazio će nam reći nalazi li se podmornica trenutno još uopće u Bokokotorskom zaljevu ili je otišla..... Surprised


Max Blitz: komentar modifikovan dana: 21.07.13 3:16; prepravljeno ukupno 1 puta
Na vrh Go down
kapija
Gušter
Gušter


Broj komentara : 30
Član od : 2013-01-18
Dob : 46
M(j)esto PTUJ

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   05.03.13 18:35




P-811 Sutjeska, također na Katarini
Na vrh Go down
kapija
Gušter
Gušter


Broj komentara : 30
Član od : 2013-01-18
Dob : 46
M(j)esto PTUJ

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   05.03.13 19:06

P-831 je raspremljena u skladu sa propisima, za što postoji kompletna dokumentacija (Osnovna brodska knjiga, naređenja, izvještaji i dr.). Na podmornici su jedino ostale torpedne cijevi koje su dio čvrstog trupa podmornice, te je nemoguće izvršiti njihovu demontažu bez rezanja čvrstog trupa.

S obzirom da se u Crnoj Gori nijesu mogli obezbijediti kapaciteti za rezanje podmornice, Ministarstvo odbrane je dalo saglasnost da se ista otegli u brodogradilište u Izmir, u Turskoj, i tamo izreže. Stručna ekipa, na čelu sa glavnim inspektorom Ministarstva odbrane, je u periodu od 10 – 12.06.2010. godine, boravila u navedenom brodogradilištu i konstatovala da je podmornica, uključujući i torpedne cijevi, izrezana i pretvorena u sekundarnu sirovinu.
Na vrh Go down
purger
GENERAL JNA - Zam(j)enik Načelnika GŠ
GENERAL  JNA - Zam(j)enik Načelnika GŠ


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Broj komentara : 4527
Član od : 2009-11-15
Dob : 51
M(j)esto ZAGREB

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   05.03.13 19:27

Uhh Max dobro štivo!

_________________
Tko pjeva često zlo i misli
Na vrh Go down
Stazio
GENERAL JNA NAČELNIK GŠ Administrator
GENERAL JNA   NAČELNIK GŠ   Administrator


Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Broj komentara : 5159
Član od : 2012-11-24
Dob : 49
M(j)esto HN

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   05.03.13 21:22

Max, svaka čast na trudu, obuhvatio si sve tri serije velikih podmornica JRM.
Sve podmornice, izuzev one izložene u Tivtu, su raspremljene i prodate za scrap.
Male podmornice klase "Una" su podjeljene ex YU republikama da budu muzejski eksponati.
Danas Slovenija, Hrvatska i Crna Gora više nemaju podmornice u svojim mornaricama, tako se gasi duga tradicija podmorničarstva na ovom dijelu Jadrana.



pirat

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18522
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   05.03.13 22:24

U doba dok su u SFRJ stvarane prve podmornice, samo je nekoliko pomorskih država gradilo podmornice, poput SAD-a, Velike Britanije, Sovjetskog Saveza, Francuske, Italije, Njemačke, Japana, Danske, Nizozemske i Švedske. Zahvaljujući višku ratnog tvariva poslije Drugog svjetskog rata, posebice u SAD-u, te stvaranju novih saveza i traženju saveznika, niz manjih država je također uspio nabaviti podmornice "iz druge ruke", te počeo u licenci graditi podmornice. Tako se "klubu graditelja podmornica" tijekom 1970-ih i 1980-ih godina priključuju Kina, Indija, Argentina, Brazil, Grčka i Turska, uskoro slijede Australija i Tajvan, dok druge države kupuju podmornice u razvijenijim industrijskim zemljama kako bi uštedjele troškove razvoja i izbjegle razdoblje pokušaja i pogrešaka. Neke države prestaju graditi podmornice jer im se uz brzi razvoj tehnike i tehnologije gradnja malih serija više ne isplati, dok druge kupuju licence ili projekte za gradnju, te ih prilagođuju svojim potrebama.
 


Kraljevska jugoslavenska podmornica Nebojša sagrađena je u Velikoj Britaniji, prebjegla je 1941. u Egipat, a služila je i poslije II. svjetskog rata pod imenom Tara




Porinuće podmornice P-821 'Heroj' u Splitu 1967.g.







Podmornica klase 'Una' u izgradnji
 
Zanimljivo je kako bivša Jugoslavija nije uspjela izvesti ni jednu klasičnu podmornicu svojim tadašnjim partnerima u okviru Pokreta nesvrstanih, premda su za neke od njih mogle biti zanimljive. Tako je gradnja podmornica u SFRJ isto bila ograničena na vlastite potrebe, što je znatno poskupljivalo gradnju.
Postavlja se pitanje zašto Hrvatska i Crna Gora danas više ne grade podmornice. Razlozi su višestruki: Hrvatska za razliku od bivše SFRJ (navodno) nema vanjskih neprijatelja, a u sastavu NATO-a podmornice joj nisu ni potrebne, jer će je veći saveznici (koji raspolažu podmornicama) moći obraniti. No znamo da ti savezi sporo reagiraju, te kako je često bolje osloniti se na vlastite snage nego tražiti i zatim dugo ili uzaludno čekati pomoć. Pitanje je i što činiti ako neki veći ili manji službeni saveznik želi prisvojiti dio hrvatskog mora ili obale? Također je poznato kako su 1999. godine mornarice NATO-a tijekom napada na bivšu SR Jugoslaviju bile vrlo zabrinute, dok se nije otkrilo kako je većina bivših jugoslavenskih podmornica izvan uporabe. Već je samo njhovo postojanje ograničavalo nesmetano djelovanje velikih flota, što bi mogla biti dobra pouka za političare i stratege.
 


Podmornica P-822 'Junak'


 

  Podmornica P-916 'Vrbas'
 
Drugi razlog je, naravno, financiranje: danas je lakše i jeftinije nabaviti novu ili rabljenu podmornicu na otvorenom tržištu, nego je sam graditi. Kako ne postoje bivši klijenti ni kupci koji bi mogli sufinancirati gradnju, a svjetska konkurencija na tom uskom tržištu je velika i borba za kupce vrlo oštra, troškovi bi sigurno nadmašili korisnost.
Treći razlog je smanjena baza potrebna za gradnju podmornica. Bivša Jugoslavija raspolagala je s više potrebnih tvariva i industrijskih pogona koji su sudjelovali u gradnji podmornica, a danas su izvan hrvatskih granica. Nabavka izvana ili gradnja od nule bi ponovno višestruko poskupili razvoj.
Četvrti je razlog najtužniji: poslije skoro 20-godišnjeg prekida projektiranja i gradnje podmornica Hrvatska više nema uvježbanih timova koji bi mogli nastaviti radom, nego bi sve trebalo počinjati iznova. Iskusni projektanti i brodograditelji podmornica već su u mirovini, drugi su otišli na bolja ili bolje plaćena radna mjesta. Brodogradnja stagnira u cijelom svijetu, te je pogodila i Hrvatsku. Gradnja podmornica sigurno još niz godina ne bi bila isplativa, te bi stvarala više gubitaka nego koristi, ali je šteta što jedina raspoloživa podmornica nije ostala u službi, jer bi se njenom obnovom i eksploatacijom moglo barem obučavati stručnjake i održavati tradiciju. Sve navedeno vrijedi i za Crnu Goru. Slovenija, istina, nema puno mora za podmorničarstvo, ali značajan udio u oficirskom kadru podmorničara JRM su činili Slovenci. Oni također svoje znanje i iskustvo nemaju kome prenijeti.
study


Max Blitz: komentar modifikovan dana: 26.02.14 3:51; prepravljeno ukupno 2 puta
Na vrh Go down
purger
GENERAL JNA - Zam(j)enik Načelnika GŠ
GENERAL  JNA - Zam(j)enik Načelnika GŠ


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Broj komentara : 4527
Član od : 2009-11-15
Dob : 51
M(j)esto ZAGREB

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   06.03.13 9:18

Baš me zanima debljina oplate tih podmornica?

_________________
Tko pjeva često zlo i misli
Na vrh Go down
Stazio
GENERAL JNA NAČELNIK GŠ Administrator
GENERAL JNA   NAČELNIK GŠ   Administrator


Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Broj komentara : 5159
Član od : 2012-11-24
Dob : 49
M(j)esto HN

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   06.03.13 9:30

@purger (citat):
Baš me zanima debljina oplate tih podmornica?

Da to je zanimljivo pitanje. Mora izdržati pritisak a ne smije previše opteretiti konstrukciju. scratch
Na vrh Go down
purger
GENERAL JNA - Zam(j)enik Načelnika GŠ
GENERAL  JNA - Zam(j)enik Načelnika GŠ


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Broj komentara : 4527
Član od : 2009-11-15
Dob : 51
M(j)esto ZAGREB

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   06.03.13 11:30

S obzirom da nisu konstruirane za neke urnebesne dubine baš me zanima,a koliko vidim u tehničkim podacima nema tog podatka.

_________________
Tko pjeva često zlo i misli
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18522
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   06.03.13 22:59

@purger (citat):
Baš me zanima debljina oplate tih podmornica?

Umjesto odgovora, prenijet ću dio iz literature, sve je jako lijepo objašnjeno, i nije zamorno i predugo. Very Happy

Podjela podmornica po konstrukciji

Mogućnost plovidbe pod vodom i na površini određuje konstrukciju podmornica koja je različita od površinskih brodova. Trup podmornice sastoji se od dva dijela. Nepropusni dio konstrukcije, koji je izložen tlaku okolne vode, naziva se čvrstim trupom. Dio trupa podmornice, koji je spojen s okolnom vodom i nije izložen tlaku, naziva se lakim trupom. U čvrstome trupu je oprema i posada. Laki trup uglavnom sadržava glavne balastne tankove i tankove za gorivo. Prema konstruktivnom rješenju sprege čvrstog i lakog trupa podmornice se dijele na:
Jednotrupne podmornice, u kojih je srednji, cilindrični dio čvrstog trupa ujedno vanjski trup. Pramčani i krmeni završeci lake su konstrukcije, nadovezuju se na čvrsti trup i daju čvrstome trupu podmornice povoljniji hidrodinamički oblik a služe kao glavni balastni tankovi. Na oblik pramca podmornice utječu smještaj i funkcija hidroakustičkog uređaja i torpednih aparata. Danas se najviše grade jednotrupne podmornice koje imaju dobre pomoračke karakteristike za podvodnu plovidbu.
Dvotrupne podmornice, u kojih je čvrsti trup potpuno okružen lakim trupom. U međuprostoru smješteni su glavni balastni tankovi i tankovi za gorivo. Tankovi su odijeljeni poprečnim pregradama. Dvotrupne podmornice imaju bolja pomoračka svojstva u površinskoj plovidbi i prevladale su kad je podmornica bila ronilica koja je plovila na površini a tek po potrebi zaronjavala.
Višetrupne podmornice, u kojih je čvrsti trup sastavljen od tri čvrsta cilindra manjeg promjera, međusobno spojena prolazima radi komuniciranja i obložena lakim trupom. Takav tip podmornice izgradili su Nizozemci i nije prihvaćen u drugim ratnim mornaricama. Željela se postići posebna čvrstoća tako da se smanji promjer cilindra uz upotrebu običnih brodograđevnih čelika.
Mješovite podmornice, su u kojih je dio glavnih balastnih tankova i tankova za gorivo smiješten u dijelu lake konstrukcije po čitavoj dužini, ali ne po cijelome poprečnome presjeku. Željelo se u malih podmornica osigurati više prostora u čvrstome trupu za smještaj opreme i dati im bolja pomoračka svojstva u površinskoj plovidbi.
Klasična podjela podmornica po konstrukciji danas je prevladana. Najsuvremenije nuklearne podmornice u SAD imaju na pramčanome i krmenome dijelu cilindričnog dijela trupa smanjen promjer čvrstog trupa; njega po cijelom opsegu okružuju prstenasti tankovi balasta. U francuske dizel električne podmornice Agosta regleri se nalaze na ograničenoj dužini, između unutarnjeg čvrstog trupa i vanjskog trupa i čvrsto su izvedeni.
Svim konstrukcijama podmornica jedno je i zajedničko: unutar čvrstog trupa imaju veći ili maji broj nepropusnih i lakih pregrada, čvrste i lake tankove te, u velikih podmornica, palubama odijeljene prostore po visini. Podmornice imaju veće ili manje palubno nadgrađe i most, smjerna i horizontalna kormila i stabilizatore. I ovdje postoje različita rješenja. Usporedno sa sve većom eksploatacijom podmornica u podvodnoj plovidbi, smanjuje se ili isčezava dio nadgrađa. Ipak, u svih ostaje na gornjem dijelu trupa most a na donjem kobilica.

Dubina ronjena suvremenih podmornica doseže više od 400m. Promjer trupa u najvećih raketnih podmornica prešao je 10m. Težina konstrukcije čvrstog trupa nesmije preći 10 do 20% od ukupne težine podmornice. Tako strogi zahtjevi mogu biti ispunjeni upotrebom posebnog čelika koji ima ove odlike: visoku granicu razvlačenja i modul elastičnosti, dobra plastična svojstva, visoku žilavost i otpornost na zamor, dobru zavarivost, mehaničku obradivost na hladno i otpornost na koroziju. Danas se upotrebljavaju niskolegirani čelici, termički obrađeni. U svijetu je najpoznatiji američki čelik HY-80. Ta vrsta čelika zavaruje se uz zagrijavanje okolnih područja spoja na 150 do 200°C. Jugoslavija je proizvela sličan čelik pod imenom nionicral. Nijemci su za izgradnju svojih obalnih podmornica razvili amagnetski čelik s kojim su u početnoj fazi imali mnogo teškoća zbog jače korozije. Istražuju se i druge legure koje bi, uz relativno visoku granicu razvlačenja, imale manju specifičnu težinu te bile amagnetične i postojane na koroziju. Najviše se računa na titanove i aluminijske legure, zatim na posebne vrste ojačanog poliestera i stakla. Svi ti napori usmjereni su na to da se postigne potrebna čvrstoća konstrukcije koja bi bila što lakša. Debljina oplate čvrstog trupa danas se kreće od 18-30mm, a lokalno i više od 40mm. Veće debljine znatno bi otežale konstrukciju i još više komplicirale tehnologiju spajanja zavarivanjem. Zato prodiranje u sve veće morske dubine pronalazak i razvoj građevnog materijala za izradu prikladne konstrukcije čvrstog trupa podmornice.

Preuzeto iz: Jure J. Zaninović: "Podmornica - ratni brod XX stoljeća". Vojnoizdavački zavod, 1978. Beograd

Naravno knjiga je dijelom zastarjela iz današnje perspektive, ali pričamo o podmornicama iz doba JRM, zar ne.... Very Happy
study
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18522
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   07.03.13 1:28

Još općenito o podmornicama, naše nismo baš precizno klasificirali, barem ne još na ovoj temi:

Podmornice se dijele prema vrsti pogona, deplasmanu, naoružanju i namjeni. Prema vrsti pogona dijele se na diesel-električne (klasične) i nuklearne (atomske). Prema naoružanju i namjeni podmornice se dijele na torpedno-minske, torpedno-minsko-raketne, raketne, protupodmorničke (lovci podmornica) i specijalne (izviđačke, diverzantske, transportne, opskrbne i istraživačke).
Prema zadacima koje izvršavaju dijele se na napadne i patrolne. Najveći broj podmornica se svrstava u napadne, naoružane taktičkim raketama, napadne podmornice na klasični pogon, podmornice nosače strategijskih raketa s nuklearnim pogonom, napadne podmornice na nuklearni pogon i naoružane taktičkim raketama.
Kod diesel-električnih podmornica, diesel-električni pogon se koristi za površinsku i šnorkel vožnju, a elektromotorni pogon za podvodnu vožnju.
Šnorkel vožnja je kada podmornica plovi-roni pod vodom na dubini sa koje može na površinu izbaciti šnorkel i periskop. Šnorkel je u stvari cijev kroz koju podmornica uzima zrak neophodan za rad diesel-motora, a podmornica ne mora izranjati na površinu mora.
Dubina ronjenja podmornice zavisi od čvrstoće i izdržljivosti čvrstog trupa na hidrostatički pritisak. U podmorničarstvu postoje: radna, granična i računska dubina ronjenja. Radna dubina diesel-električnih podmornica se najčešće kreće od 200 m do 300 m, a kod nuklearnih podmornica do 600 metara (podmornica ALFA se može spustiti do 700 m dubine i praktično biti izvan domašaja većine neprijateljskih izviđačkih sustava i protupodmorničkog oružja). Neke podmornice mogu zaroniti i na 1000 m dubine. Trup tih podmornica je građen od titana. Razvoj podmornica teži povećanju dubine ronjenja, a ratne mornarice vezane za uska i plitka mora mogu koristiti male i džepne podmornice za obranu svog morskog prostora.
study
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18522
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   07.03.13 1:43

Autonomnost nuklearnih podmornica nadilazi psihofizičke mogućnosti posade. Ona se mjeri mjesecima, a posade se smjenjuju svaka tri mjeseca. Autonomnost diesel-električnih podmornica se kreće od 40 - 90 dana, zavisno od zaliha goriva. Povećanje autonomnosti pod vodom postiže se povećanjem kapaciteta akumulatorskih baterija, kvalitetnijom izmjenom zraka i boljom mikrokilmom. Daljina plovljenja i akcijski radijus nuklearnih podmornica kreće se i do 200.000 milja, pa one mogu djelovati na svim morima i oceanima svijeta. Maksimalna daljina plovljenja diesel-električnih podmornica dostiže do 15.000 milja u kombiniranoj vožnji, dok male podmornice dostižu daljine od 2000 - 4000 milja.
Tajnost djelovanja je osnovna taktička osobina podmornica i ostvaruje se vožnjom pod vodom, opremanjem suvremenim detekcijskim sustavima i sredstvima za praćenje hidroloških uvjeta u području plovidbe postizanjem što nižeg nivoa šumnosti i smanjenjem ostalih fizičkih polja (magnetskog, električnog, radioaktivnog, toplotnog i ostalih). Sve ove osobine omogućuju podmornicama prodor u dubinu protivnikove obrane, narušavanje prevlasti protivnika u zonama djelovanja, vezivanje njegovih znatnih proupodmorničkih snaga i nanošenje iznenadnih udara po ciljevima na vodi, u vodi i na kopnu.
Ne očekuje se povećanje broja podmornica u budućnosti, a zadržat će se nuklearne i diesel-električne podmornice. Novi pogon tipa AIP (zračnonezavisna propulzija) će diesel-električnim podmornicama značajno povećati operativnost (omogućiti podmornici dugotrajniju podvodnu vožnju bez potrebe da zbog punjenja baterija podmornica izlazi na površinu) i smanjiti akustičko polje podmornice tj. njenu šumnost. Podmornice sa AIP sistemom moći će boraviti u podvodnoj vožnji od 10 do 15 dana vozeći malim brzinama od 3 čv do 8 čv. Na sustavima zračnonezavisne propulzije radi za sada šest zemalja, mada je još nekoliko zemalja zainteresirano za proizvodnju ovih sustava po dobijanju licence za proizvodnju. Za sada najuspješniji sustav AIP ima ratna mornarica Švedske koji proizvodi tvrtka 'Kockums'.
Nove startegijske i napadne podmornice grade se i dalje da bi zamjenjivale zastarjele podmornice. Tako su Sjedinjene Američke Države odmah nakon početka gradnje prve podmornice tipa SEA WOLF započele projektiranje novog tipa napadne nuklearne podmornice deplasmana oko 6000 tona i proračunske cijene gradnje od oko 1.8 milijardi dolara.

study
Ovo je malo off topic teme, ali smatram da je korisno da bude ovdje. Very Happy

Na vrh Go down
lacoš
Kapetan I klase
Kapetan I klase


Prim(j)eran Vojnik znacka PV
Broj komentara : 4111
Član od : 2012-12-07

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   07.03.13 9:29




Na vrh Go down
purger
GENERAL JNA - Zam(j)enik Načelnika GŠ
GENERAL  JNA - Zam(j)enik Načelnika GŠ


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Broj komentara : 4527
Član od : 2009-11-15
Dob : 51
M(j)esto ZAGREB

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   07.03.13 10:46

Max ti si putujuća enciklopedija!
Svaka čast na trudu i moram priznat da sam u debljini pogriješio za pola.

_________________
Tko pjeva često zlo i misli
Na vrh Go down
mornar71
Razvodnik
Razvodnik


Broj komentara : 201
Član od : 2013-03-05
M(j)esto valjevo

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   07.03.13 21:10

opisi nam patrolne brodove klase 501,502 koji su bili u upotrebi 1971 kada sam dosao u JRM.
Na vrh Go down
dpuric
GENERAL ARMIJE Načelnik Pravne Službe
GENERAL ARMIJE Načelnik Pravne Službe


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Pravna Služba Pravna Služba
Broj komentara : 3172
Član od : 2012-10-22
Dob : 50
M(j)esto Kraljevo

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   07.03.13 21:18

Dobro dosao na forum *mornar71*. Mogao bi za pocetak da nam se predstavis - gde si sluzio vojni rok i t.sl.
Na vrh Go down
mornar71
Razvodnik
Razvodnik


Broj komentara : 201
Član od : 2013-03-05
M(j)esto valjevo

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   07.03.13 21:43

Opisi nam patrolni brod klase 501.
Na vrh Go down
Matrix
Poručnik
Poručnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Broj komentara : 2436
Član od : 2011-04-23
M(j)esto Dalmacija i šire - PROM-3

KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   07.03.13 21:49

@mornar71 (citat):
Opisi nam patrolni brod klase 501.

Pokušaj prolistati dvije teme koje su se bavile svim brodovima JRM pa onda upitaj.

_________________
RIJEČI KOJE NISU POPRAČENE DJELIMA,BEZNAČAJNE SU..
CHE ......    Cool
Na vrh Go down
Sponsored content




KomentarNaslov komentara: Re: Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice   Today at 1:02

Na vrh Go down
 
Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 5/40Idi na stranicu : Previous  1, 2, 3, 4, 5, 6 ... 22 ... 40  Next
 Similar topics
-
» IMENA BRODOVA JUGOSLOVENSKE RATNE MORNARICE...
» Ratne rezerve SFRJ?
» "KOMANDNI MOST" - za sve ljubitelje RM - pitanja, zanimljivosti i ostalo...
» Anegdote, zanimljivi i smešni događaji i doživljaji iz JNA
» Rečna flotila

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA :: VOJNA PLATFORMA :: Ratna mornarica-
Idi na: