FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez
 
HomeRegistracijaLogin
_______________Bile su to dobre i loše godine. Bile su to godine aktivnosti i uspavanosti, godine uvažavanja i nerazum(ij)evanja, godine druženja i ljutnje, odlazaka i dolazaka, nagradjivanja i kažnjavanja, ukora i oprosta, godine radosti i tuge... svega je bilo izuzev: mržnje. Sedam godina postojimo. Branimo pravo na s(j)ećanja! Vaš Forum BPN JNA.

Share | 
 

 KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
Idi na stranicu : Previous  1 ... 10 ... 16, 17, 18  Next
AutorPoruka
arcibald01
Stariji Vodnik
Stariji Vodnik


Broj komentara : 672
Član od : 2013-12-19

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   01.10.16 10:33

@Zoran I (citat):


                 

   
Citat :
  
    

                                                                   


                    
                                                        
Mogoče še kakšna beseda o bankovcu na sliki. Gre za enega iz serije bankovcev iz leta 1950. Kot je meni znano serija ni bila predvidena za redno izdajo in tudi ni bila nikoli dana v obtok (podobno kot serija iz leta 1981, ki je bila pripravljena v primeru morebitnega državnega udara ali napada na Jugoslavijo) zasnovana je bila kot vojna izdaja. Literature o bankovcih iz leta 1950 in 1981 pa je zelo malo.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18514
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   01.10.16 23:26

1. listopada 1863. u njujoršku luku uplovila je eskadra ruskih brodova pod zapovjedništvom admirala Stepana Stepanoviča Lesovskog. Stanovnici New Yorka prijateljski su dočekali ruske brodove priredivši im svečanost. Ta je posjeta, usred američkog građanskog rata, bila dio kompliciranog ruskog diplomatskog manevra koji je trebao obeshrabriti Britance i Francuze od napada na Rusiju. U Rusiji je u to vrijeme trajao ustanak Poljaka u borbi za samostalnost, a Velika Britanija i Francuska namjeravale su pomoći Poljacima.
Rusi su poslali svoju mornaricu u američku luku New York, kako bi ona od tamo (s leđa) predstavljala prijetnju engleskoj i francuskoj prekomorskoj trgovini. Ruski potez je odgovarao i Amerikancima, točnije Sjeveru. Naime, u to su doba Britanci i Francuzi podržavali Jug do te mjere da su već namjeravali ući u rat na strani Konfederacije. Rusija je bila jedna od rijetkih država koja je podržala Sjever. Njeni brodovi u sjevernjačkim lukama značili su prijetnju za Jug, ali i za Britaniju i Francusku i bili su jedan od ključnih čimbenika zbog kojih su Britanci i Francuzi odustali od ulaska u rat na strani Juga. Nekoliko dana nakon uplovljavanja u New York još je jedna ruska eskadra ušla i u San Francisco, doplovivši iz Vladivostoka. Ruski su brodovi ostali u New Yorku i San Franciscu gotovo godinu dana, sve dok nije ugušen ustanak Poljaka u Rusiji i dok Sjever nije stekao konačnu prednost pred Jugom.



Ruska flota u luci New York 1863.




Posada ruske fregate Oslabia (Ослябя) 1863.

Na vrh Go down
Mladjo
Razvodnik
Razvodnik


Broj komentara : 230
Član od : 2012-03-31
Dob : 46
M(j)esto Kicevo Makedonija

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   06.10.16 14:01

105. p. n. e. - Bitka kod Arausiona (danas Oranž u Francuskoj): Rimljani izgubili oko 100 000 ljudi u teškoj borbi sa varvarskim plemenima Kimbra i Tevtonaca.
Na vrh Go down
Mladjo
Razvodnik
Razvodnik


Broj komentara : 230
Član od : 2012-03-31
Dob : 46
M(j)esto Kicevo Makedonija

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   06.10.16 14:02

1915. - Napadom na Srbiju Bugarska, koja je na početku rata proglasila neutralnost, uključila se u Prvi svetski rat na strani Centralnih sila.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18514
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   07.10.16 0:36

Egipatski predsjednik Muhammad Anwar El-Sadat ubijen je u atentatu 6. listopada 1981., na vojnoj paradi u Kairu.
Tijekom Drugog svjetskog rata Britanci su ga dvaput zatvarali zbog kontakata s Nijemcima i navodnih pokušaja atentata na probritanski orijentirane egipatske političare. Sudjelovao je u vojnom udaru kojim je zbačen kralj Faruk I., a tijekom vojne vladavine obavljao je niz dužnosti uključujući i mjesto potpredsjednika zemlje od 1964. do 1966. i od 1969. do 1970. Nakon Nasserove smrti 1970. imenovan je predsjednikom Egipta. Poslije poraza u ratu 1967., Sadat je ubrzano opremio egipatsku vojsku, da bi 1973. pokrenuo napad na Izrael.
Riskirajući pogoršanje odnosa s arapskim zemljama, Sadat je u drugoj polovici sedamdesetih približio Egipat Izraelu, što je rezultiralo Sporazumom iz Camp Davida. Sporazum je Sadatu zajedno s izraelskim premijerom Menahemom Beginom 1978. godine donio Nobelovu nagradu za mir, no i izopćenje iz arapskog svijeta zbog nagodbe s Izraelom.
Bio je trn u oku arapskih nacionalista zbog svojih mirotvornih akcija u Palestini i truda oko uspostavljanja mira između Arapa i Židova, pa je organizacija Islamski Jihad isplanirala njegovo ubojstvo.
6. listopada 1981. Sadat je bio prisutan na vojnoj paradi u Kairu koja je trebala biti sigurna jer vojnici nisu imali pravu municiju. Ipak, jedna se grupa vojnika predvođena poručnikom Khalid Ahmed Al-Islamboulijem naoružala i pripremila za akciju. Kad je njihov kamion došao ispred Sadatove tribine izašli su van i postrojili se. Poručnik Islambouli pravio se kao da će salutirati Sadatu, no onda je bacio prema njemu tri granate, a njegovi kolege vojnici su zapucali.
Broj žrtava na tribini bio je velik. Ubijeni su osim Sadata još i jedanaestorica drugih, uključujući kubanskog ambasadora, koptskog biskupa i omanskog generala. Još 28 osoba je ranjeno, među njima i egipatski potpredsjednik Hosni Said Mubarak i irski ministar obrane James Tully. Poručnik Islambouli je uhićen, osuđen na smrt i pogubljen, a vlast u Egiptu preuzeo je potpredsjednik Mubarak.



Anwar El-Sadat 1981.




Prizor s poprišta atentata na vojnoj paradi u Kairu

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18514
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   11.10.16 1:26

11. listopada 1899. započeo je Drugi burski rat u južnoj Africi, koji su lokalni naseljenici većinski nizozemskog podrijetla - Buri, vodili protiv Britanskog kolonijalnog imperija. Buri su imali dvije male državice, Transvaal i Oranje, a suprotstavili su se tadašnjem najvećem kolonijalnom carstvu na svijetu koje je u to doba obuhvaćalo gotovo 20 milijuna kvadratnih kilometara i zapravo su Buri objavili rat Britancima, a ne obratno.
Drugi burski rat bio je na neki način samo nastavak prethodnog Prvog burskog rata (1880.-1881.), tako da su i uzroci bili manje više isti, a to je generalno britanska ekspanzionistička politika na cijeli prostor južne Afrike. Tadašnji britanski političari tvrdili su da Britanija ima pravo na suverenitet nad južnom Afrikom, pa prema tome i nad Transvaalom, kojem su na predhodnim Mirovnim konvencijama iz 1881. i 1884. priznali pravo na nezavisnost.
Velika Britanija se htjela domoći bogatih nalazišta dijamanata u dolini rijeke Oranje i zlatnih polja u Transvaalu, pa je potegnula pitanje engleskih doseljenika, tzv. uitlandera, čija prava na posjed zemlje nisu priznavale burske vlasti. Nakon dugih i bezuspješnih pregovora, rat je bio neizbježan.
Buri su već 12. listopada (sljedeći dan nakon objave rata) napali Britance kod Kraaipana te su uspjeli pobijediti i zarobiti britanski garnizon, a njihove pobjede na početku rata predstavljale su blamažu za Britance, s obzirom na omjer snaga koji je bio višestruko na strani Britanaca. Burski vođa bio je transvaalski predsjednik Paul Krüger, koji je putovao po Europi tražeći podršku, ali bez uspjeha. Rat se odužio sve do 1902. kada je 31. svibnja potpisan mirovni ugovor u Vereenigingu. Ugovorom je likvidirana nezavisnost burskih država koje su potpale pod britansku vlast, ali s velikim stupnjem autonomije.
To je bio najveći i najskuplji rat u kojem je sudjelovala Britanija između napoleonskih ratova i Prvoga svjetskog rata i koštao je više od 200 milijuna funti. Na vrhuncu rata, ukupni broj britanskih snaga angažiranih na frontovima južne Afrike dosegao je gotovo 500.000 ljudi, dok su Buri uspjeli mobilizirati armiju od 88.000 boraca. Rat se otegao jer su se Britanci borili u neprijateljskoj zemlji, na teškom terenu, s dugim linijama komunikacije, dok su se Buri uglavnom branili i koristili prednosti modernih pušaka - otvarajući ubitačnu vatru na napadače, tako da su oni morali koncentrirati velike snage da nadvladaju malobrojne branioce. Drugi burski rat bio je po mnogo čemu, naročito po oružju koje je prvi put tamo upotrijebljeno (puške i mitraljezi), uvertira za Prvi svjetski rat. Donio je i nove vojne odore; britanski vojnici bili su vrlo dobre mete burskim strijelcima, koji su se uglavnom prilagodili okolišu neutralnom, tzv. kaki bojom odora. Svjetska je javnost sa simpatijama pratila otpor Bura, osobito s obzirom na britansku uporabu koncentracijskih logora kao metode u ratovanju, među prvima u suvremenoj povijesti.
U Burskom ratu sudjelovali su mnogi kasnije poznati ljudi. Mladi Mahatma Gandhi živio je upravo u to vrijeme u južnoj Africi (ondje je proveo čak 21 godinu života). Prijavio se kao dobrovoljac unutar britanske vojske te je organizirao sanitetsku jedinicu i njome zapovijedao. Nadalje, mladi Winston Churchill došao je u južnu Afriku kao vojni dopisnik britanskih novina The Morning Post. Buri su ga čak i zarobili, a kasnije je o tim događajima napisao i dvije knjige. Nobelovac Rudyard Kipling, autor 'Knjige o džungli', također je boravio u južnoj Africi u vrijeme Burskog rata. Autor Sherlocka Holmesa, Arthur Conan Doyle, bio je u Burskom ratu kao liječnik-volonter na britanskoj strani.



Buri u predahu Bitke kod Spion Kopa 1900.

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18514
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   15.10.16 1:51

14. listopada 1947. prvi put je zrakoplovom službeno probijen zvučni zid tj. brzina od 1 Macha.
To je učinio pilot Charles Elwood 'Chuck' Yeager, koji je time postao jedan od najpoznatijih ljudi u povijesti zrakoplovstva. Letio je u raketnom zrakoplovu Bell X-1 i nije poletio s tla, nego je zajedno sa zrakoplovom ispušten iz bombardera Boeing B-29 Superfortress (Supertvrđava) nad pustinjom Mojave u Kaliforniji. Chuck Yeager svom je Bellu X-1 dao nadimak Glamorous Glennis prema vlastitoj supruzi.
U Drugom svjetskom ratu Chuck Yeager bio je letački as. Oborio je više od deset njemačkih zrakoplova, od toga pet u jednom danu. Kasnije je Yeager dospio i do čina brigadnog generala u Američkom ratnom zrakoplovstvu (USAF).
Zanimljivo je da je Yeager dva dana uoči svog povijesnog leta slomio dva rebra pri padu s konja. Budući da nije htio propustiti let, prikrio je tu ozljedu, otišavši veterinaru umjesto liječniku. Na dan leta osjećao je takvu bol da nije mogao ni zatvoriti vrata zrakoplova samostalno. Ipak, kao što je spomenuto, uspješno je pri tom letu probio brzinu zvuka, na visini od oko 13.700 metara.



Charles Chuck Yeager




Bell X-1 Glamorous Glennis

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18514
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   19.10.16 0:55

Bitka kod Zame, odlučujuća bitka Drugog punskog rata, u kojoj su Rimljani konačno uspjeli pobijediti velikog kartaškog (punskog) vojskovođu Hanibala (247.-182. pr. Kr.) dogodila se 19. listopada 202. pr. Kr. Održala se u sjevernoj Africi, na području današnjeg Tunisa, oko 100 km jugozapadno od glavnog grada. Antičko središte punske države - Kartaga, nalazila se nedaleko od središta današnjeg glavnog grada Tunisa, prema morskoj obali. Rimljani su znači, napali Kartažane (Pune) na njihovom teritoriju.
Rimski vojskovođa bio je Publije Kornelije Scipion (236.-183. pr. Kr.). Raspolagao je s velikom silom od oko 34.000 legionara i 6.000 konjanika. Međutim, Hanibalova je vojska bila još veća, s oko 45.000 pješaka i 6.000 konjanika. Kartažani su imali i specifično oružje - borbene slonove. Oko 80 borbenih slonova napalo je Rimljane, no njihov učinak nije bio tako velik jer su se Rimljani već bili navikli na njih u prijašnjim bitkama.
Scipion je znao da će Kartažani napasti slonovima, a znao je i da se slonovi mogu kretati samo ravno prema naprijed. Zato je naredio da legionari u bitki naprave otvorene prolaze za slonove. Na taj su način slonovi samo prohujali kroz rimske legije bez nanošenja štete vojnicima.
Scipion je dobro predvidio i drugu osnovnu Hanibalovu taktiku - oslanjanje na konjicu, budući da je Hanibal običavao brzopokretnu konjicu upotrijebiti u ključnom trenutku kako bi zadao neprijatelju udar iz neočekivanog smjera. Zato je Scipion naredio vlastitoj konjici da već u ranoj fazi bitke napadne Hanibalovu i pokuša je poraziti. To je uspjelo, pa je rimska konjica neutralizirala kartašku i na kraju bitke vratila se na bojište i dokrajčila Hanibalovo pješaštvo s leđa.
Rimska pobjeda bila je potpuna. Kartaga je zatražila mir i time je konačno završen punih 17 godina dugi rat u kojem je Hanibal bio strah i trepet na teritoriju današnje Italije. Scipion je dobio pobjednički naslov Afrički (lat. Scipio Africanus).
Rimljani su konačno uništili i opljačkali Kartagu 146. pr. Kr. u Trećem punskom ratu, a zarobljeno stanovništvo prodali u ropstvo. S Kartagom je učinjeno ono s čim je rimski državnik i konzul Marko Porcije Katon Stariji (234.-149. pr. Kr.) završavao svaki svoj govor u senatu, neovisno o temi rasprave, Cetĕrum censeo Carthagĭnem esse delendam (hrv. Uostalom, smatram da Kartagu treba uništiti.).
Punski ratovi su proširili granice Rima izvan Apeninskog poluotoka, učinili ga gospodarom trgovine na Sredozemnome moru i donijeli mu silnu robovsku radnu snagu.



Bitka kod Zame, rad nizozemskog slikara Cornelisa Corta (1567.)

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18514
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   21.10.16 4:08

21. listopada 1944. Japanci su izvršili prvi samoubilački napad avionom (jap. kamikaze) tijekom Drugog svjetskog rata u vrijeme kada je rat dobrano odmakao i Japan već bio u povlačenju pred nadmoćnijim Amerikancima. Još od Bitke kod Midwaya sredinom 1942., Japan više nije uspio pobijediti Amerikance u većoj bitci. Korištenje kamikaza na neki način je i bilo pokazatelj očajničkog stanja japanskih snaga.
Riječ kamikaze na japanskom znači božanski vjetar i izvorno je to bio naziv za velike tajfune koji su spasili Japan od invazije Mongola u doba Kublaj-kana 1274. i 1281. Kublaj-kan je bio moćni mongolski vladar, Džingis-kanov nasljednik, koji je vladao velikim carstvom na području Kine i središnje Azije. Ambiciozni Kublaj-kan pokušao je osvojiti i Japan, no to su otočje spasili jaki tajfunski vjetrovi uništivši mongolsku flotu, i Japanci su pilote samoubojice iz zahvalnosti prozvali kamikaze. Za jedinice kamikaza upotrebljavali su riječ/skraćenicu tokkotai ili tokko - jedinice za specijalni napad.
Prvi kamikaze napad dogodio se tijekom bitke u zaljevu Leyte na Filipinima (to je po nekim pokazateljima bila najveća pomorska bitka u čitavoj povijesti). Prva žrtva kamikaze bio je australski brod HMAS Australia, teška krstarica istisnine oko 10.000 t i dužine oko 192 m. Japanski samoubojica zabio se u prednji dio tog broda i ubio oko 30 ljudi, uključujući i kapetana Emilea Dechaineuxa. Ranjena su bila još 64 čovjeka.
Ukupno su do kraja rata japanski kamikaze oštetili oko 300, a potopili oko 47 savezničkih brodova, uključujući čak i tri manja nosača aviona. Ipak, nije veliki postotak kamikaza uspio pogoditi brod na koji su se usmjerili. U 2.560 napada koliko ih je izvedeno pri kraju Drugog svjetskog rata, cilj ih je pogodilo 474. Pojedini piloti samoubojice su nekim čudom uspjeli preživjeti napad, ili su promašili brod, pa pali u more i bili zarobljeni. U Japanu su kasnije imali počasti i dobre mirovine.



Mlade Japanke ispraćaju pilote kamikaze iz baze Chiran na otoku Kyushu, proljeće 1945.




Nosač aviona USS Bunker Hill (CV-17) pogodila su dvojica kamikaza tijekom invazije na Okinawu 11.05.1945.

Na vrh Go down
Stanko1
Vodnik I klase
Vodnik I klase


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 514
Član od : 2013-02-24
Dob : 67
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   23.10.16 8:37

Bitka za aerodrom Henderson Field, 23.-26. listopada/oktobra 1942.

Druga polovica 1942. godine u ratu na Pacifiku obilježena je šestomjesečnom borbom japanskih i američkih snaga za otok Guadalcanal, koja se pokazala konačnom prekretnicom na ovom golemom ratištu. U akcijama na kopnu prijelom se dogodio u četverodnevnom okršaju poznatom kao Bitka za Henderson Field (Battle for Henderson Field).
Tokom rujna i početkom listopada 1942. obje strane su na Guadalcanal dopremale pojačanja kopnenim snagama. Japanci su dopremili regimentu Aoba, 2. pješadijsku diviziju poznatu kao Sendai divizija i jednu regimentu 38. divizije, kao i tešku artiljeriju i desetak lakih tenkova. Američkoj 1. marinskoj diviziji stigla je u pomoć 7. regimenta 2. marinske divizije i 164. pješadijska regimenta kopnene vojske mobilizirana iz sastava nacionalne garde Sjeverne Dakote. Time je zapovjednik 1. marinske divizije i svih američkih snaga na Guadalcanalu general Alexander Vandegrift dobio dovoljno snaga da začepi sve rupe u obrambenom perimetru.

General Alexander Vandegrift:



Sredinom listopada 1942. snage na Guadalcanalu su bile približno izjednačene - prema 22.000 Japanaca, većinom svježih i odmornih, stajalo je 23.000 Amerikanaca dobrim dijelom iscrpljenih ranijim borbama, malarijom, dizenterijom i tropskim bolestima.
Zapovjednik japanske 17. armije na Guadalcanalu general Harukichi Hyakutake smatrao je da se na Guadalcanalu nalazi oko 10.000 Amerikanaca i isplanirao je odlučujući napad kojim bi se zauzeo aerodrom Henderson Field i slomio američki mostobran.

General Harukichi Hyakutake:



Prema planu napad će se izvesti iz dva smjera. Na zapadnoj strani mostobrana, kod rijeke Matanikau, napasti će 3.000 vojnika pod zapovjedništvom generala Tadashi Sumiyoshija uz podršku artiljerije i tenkova, međutim glavni napad će izvesti 7.000 vojnika divizije Sendai pod zapovjedništvom generala Masao Maruyame s južne strane mostobrana, iz džungle uz desnu obalu rijeke Lunga.
Da bi se trupe divizije Sendai dopremile na polazne položaje japanski inženjerci su iskrčili stazu kroz džunglu duljine 24 km, koja je dobila ime Put Maruyame (Maruyama Road). Amerikanci nisu ništa znali o ovim japanskim pripremama i premještanju snaga. Početak japanskog napada na oba sektora predviđen je za večer 23. listopada.

General Masao Maruyama: 



Nakon što je prokrčena staza kroz džunglu vojnici divizije Sendai započeli su marš prema polaznoj zoni za napad. Pohod je bio vrlo težak i iscrpljujući jer je trebalo svladati brojne klance, močvare i vodene tokove, a vojnici su bili teško opterećeni - svaki je osim vlastitog oružja i zaliha za nekoliko dana nosio po jednu topovsku granatu ili minobacačku minu. Teška oružja su nošena rastavljena, a većina ih je ostavljena putem jer je njihovo prenošenje bilo fizički nemoguće. Zbog teškoća u prikupljanju trupa Maruyama je odgodio početak napada za 24. listopada na večer.
Na zapadnoj strani mostobrana, kod rijeke Matanikau, trupe generala Sumiyoshija zbog problema u komunikaciji nisu znale za odgodu i pokrenule su napad na večer 23. listopada. Marinci 7. regimente su odmah uništili svih 9 japanskih tenkova i odbili prvi napad. Japanci su ponavljali juriše sve do noćnih sati 26. listopada kada su konačno zaustavljeni. U odbijanju nekih juriša Amerikanci su angažirali čak i pozadinsko osoblje poput vezista, kuhara i muzičara.
Napad divizije Sendai sa juga iznenadio je Amerikance, ali ne i zatekao nespremnima. Početni udar je pao na položaje 1. bataljona 7. marinske regimente pod zapovjedništvom potpukovnika Lewisa "Chesty" Pullera, a u bitku se odmah uključio ostatak 7. regimente i 164. pješadijska regimenta kopnene vojske.

Potpukovnik Lewis "Chesty" Puller:



U jednom trenutku japanske trupe su stigle do samog ruba aerodroma Henderson Field, što je potaknulo mornaričkog oficira za vezu kod generala Hyakutake da pošalje u Rabaul pobjednički radiogram: ''Banzai! Aerodrom zauzet u 23.00''. Ujutro je isti oficir morao poništiti banzai-izvještaj uz napomenu da je ''stanje nejasno''. Nakon nekoliko neuspjelih masovnih juriša, dijelom uz potporu brodske artiljerije, general Hyakutake je u 8.00 sati 26. listopada zapovijedio obustavu napada i povlačenje.
Krvoproliće među japanskim vojnicima je prema svjedočenju sudionika bitke bilo epskih razmjera. Samo ispred položaja Pullerovog bataljona i 3. bataljona 164. pješadijske regimente Amerikanci su izbrojali i sahranili 1.500 japanskih leševa koji su se prostorali na području od pola milje. Preživjeli su se uputili na novi iscrpljujući marš kroz džunglu prema rijeci Matanikau, a dijelom i prema rtu Koli na istočnoj strani mostobrana..

Poginuli japanski vojnici ispred položaja 1. bataljona 7. marinske regimente:



Uništeni japanski tenkovi kod ušća rijeke Matanikau:



Bitka za Henderson Field bila je najveća kopnena bitka za vrijeme šestomjesečne kampanje na Guadalcanalu, ujedno i najteži poraz japanskih trupa. Odnos gubitaka pokazuje razmjer poraza - Japanci su izgubili oko 3.000 poginulih, a veliki broj vojnika je poumirao od rana tokom povlačenja kroz džunglu. Također su izgubili krstaricu Yura i 14 aviona. Amerikanci su izgubili 80 poginulih, 1 patrolni brod i 3 aviona. General Hyakutake je otpisao diviziju Sendai kao jedinicu sposobnu za ofenzivne operacije.
Japance ni ovaj poraz, najteži u dotadašnjim kopnenim borbama na Guadalcanalu, nije obeshrabrio. Vjerovali su da im je u bici za Henderson Field nedostajalo samo još malo snaga i malo dodatnih napora da konačno slome američki mostobran, stoga su u studenom/novembru poslali na otok novo pojačanje - glavninu 38. divizije s oko 8.000 vojnika. No ova divizija je stradala na moru tokom prijevoza, tako da je bitka za Henderson Field bila posljednji japanski pokušaj zauzimanja aerodroma.

Bitka za Henderson Field, grafički prikaz:

Na vrh Go down
Zoran I
Desetar
Desetar


Broj komentara : 282
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   01.11.16 20:13

BENITO MUSSOLINI

Na današnji dan leta 1936 je italijanski fašistični voditelj in ministrski predsednik Benito Amilcare Andrea Mussolini podpisal zavezništvo z Nemčijo.

V oktobru 1922 je Musolini s svojo stranko izvedel pohod na Rim, vendar se nanj ni odpravil peš, ampak se je tja odpeljal z vlakom. V tem pohodu je zahteval prevzem oblasti. Ob vsesplošnem nasilju fašističnih oboroženih skupin - črnih srajc, je kralj Viktor Emanuel III. vodenje vlade ponudil Mussoliniju. Musolini je postal Duce ali voditelj, ki je vodil Italijo kot diktator.

Odpravil je demokracijo in vse politične stranke razen fašistične. Tajna policija je zapirala in odstranjevala njegove nasprotnike. Časopisi in radijske postaje so bili prisiljeni objavljati fašistična načela in Mussolinijeve govore. S sporazumom z Vatikanom je pridobil naklonjenost katoliške cerkve. Fašisti so organizirali množična zborovanja, na katerih so poveličevali Mussolinija. Pod njegovim vodstvom je Italija postala vzor za fašistične sisteme tudi v drugih državah.

Mussolini je želel Italijo popeljati nazaj k veličini antičnega imperija. Zato je uporabljal mnoge simbole antičnega Rima (na primer sveženj šibja s sekiro). Iz Italije je želel narediti veliki imperij, ki bi segal tudi v Afriko. Zato je leta 1935 napadel Abesinijo oziroma Etiopijo in jo leto kasneje priljučil kot italijansko kolonijo, kralj Viktor Emanuel III. pa je postal abesinski cesar. Ker je Italija po njegovem po prvi svetovni vojni dobila premalo ozemlja, se je začel povezovati s Hitlerjem. Pomagal pa je tudi španskim nacionalistom pod vodstvom generala Franca v španski državljanski vojni. Leta 1939 je napadel Albanijo in prisilil kralja Ahmeda Zoguja, da je zapustil deželo. Viktor Emanuel III. pa je postal še albanski kralj.

  
         Benito Mussolini je bil aretiran leta 1903 s strani švicarske policije, ker je bil brez osebne izkaznice                           V ameriški reviji Time 11.september 1939

    
 Mlad desetar Benito v enotah Bersaglierov v I.svetovni vojni                                         Benito Amilcare Andrea Mussolini
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18514
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   02.11.16 2:56

31. listopada 1848. vojska pod zapovjedništvom hrvatskog bana grofa Josipa Jelačića Bužimskog i austrijskog feldmaršala kneza Alfreda von Windisch-Grätza ugušila je revoluciju u glavnom gradu Habsburške Monarhije - Beču.
(U Habsburškoj Monarhiji, ali i šire u Europi, revolucionarna gibanja (1848.-1849.) poznata pod nazivom Proljeće naroda zahvatila su, uz sjeverne talijanske pokrajine, Austriju, Ugarsku, Češku, Slovačku, Transilvaniju i Hrvatsku, a njihovo osnovno obilježje bili su, uz zahtjeve za liberalnim društvenim promjenama, snažni nacionalni zahtjevi pojedinih naroda.)
Bio je to jedan od razloga zašto je Karl Marx imao negativno mišljenje o Jelačiću kao 'nazadnom reakcionaru i neprijatelju naroda' koji je prethodno gušio i mađarsku revoluciju, a sad je ugušio i revoluciju u Beču i to u korist konzervativnih načela. Marxovo loše mišljenje o Jelačiću preuzela je i Komunistička partija u Jugoslaviji, što je u konačnici 1947. dovelo do uklanjanja spomenika banu koji je 1866. bio postavljen na glavnom zagrebačkom trgu. (Spomenik bana Jelačića na konju je u komadima pohranjen u Gliptoteku JAZU, te je ponovo postavljen na trg 1990.)
Jelačić je pri gušenju revolucije bio dio trojke glavnih vojnih zapovjednika, a osim njega, tu su bili spomenuti feldmaršal Windisch-Grätz i feldmaršal grof Josef Radetzky (poznat po Radetzky-maršu Johanna Straussa). Njih trojica su postali tako slavni, da su vojnici Monarhije na svoje mačeve ispisivali slova WIR (kratica za Windisch-Grätz, Iellachich, Radetzky). (Riječ Wir znači mi.)
Radetzky je gušio revoluciju u Italiji, Jelačić u Mađarskoj i Beču, a Windisch-Grätz je poznat po osobito nasilnom gušenju revolucije u Češkoj (naredio je bombardiranje Praga). Ban Jelačić je 1. studenog ušao u Beč kao prvi vojskovođa nakon Napoleona, a Franjo Josip I. koji je 1848. naslijedio Ferdinanda V., imenovao ga je namjesnikom Rijeke i Dalmacije. Nakon uspješnog sloma bečke revolucije, 13. kolovoza 1849. konačno je slomljena i mađarska revolucija te je na kraju revolucija doista ugušena u svim dijelovima monarhije i pobijedila su konzervativna monarhistička načela. Ipak, vladajuća dinastija, na čelu s mladim carem Franjom Josipom I., uvidjela je da su reforme nužne. Sljedećih 10-ak godina obilježilo je uvođenje reformi odozgo (za razliku od revolucije koja je to pokušala odozdo).



Ban Josip Jelačić 1848. među svojim vojnicima prije bitke kod Schwechata, 18 km jugoistočno od Beča, rad austrijskog slikara Josefa Kriehubera (1800.-1876.)

Na vrh Go down
Zoran I
Desetar
Desetar


Broj komentara : 282
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   02.11.16 18:29

EL ALAMEIN

Na današnji dan leta 1942 so v bitki pri El Alameinu zavezniške enote pod vodstvom britanskega generala Montgomeryja premagale nemško vojsko pod vodstvom generala Rommla.

V 2. bitki od 23. oktobra do 4. novembra 1942 so zavezniške sile prebile Nemško linijo in jih prisilile k umiku do Tunizije. Druga bitka je označila konec dolgotrajnih in krvavih bojev med Nemškimi inzavezniškimi silami v severni Afriki. K temu je močno pripomogel nov Britanski general Bernard Montgomery, ki je prevzel vodstvo Britanskih sil in uspel ustaviti Nemško ofenzivo v severni Afriki. 23. oktobra je Montgomery začel bitko pri El Alameinu. Na razpolago je imel 230.000 mož in 1440 tankov, Rommel pa 80.000 vojakov in 540 tankov. Prve dni je Montgomery izgubil 600 tankov a v naslednjih dneh je dobesedno zmlel nasprotnika. Nemci so se še naprej borili a Britanci so prodrli in ujeli 10.000 Nemcev in 20.000 Italijanov, medtem ko je Rommel večji del sil rešil z umikom. Tako se je izpodrinilo vsako upanje za Nemce, da si jim uspelo osvojiti Egipt, nato Sueški prekop in s tem tudi severno Afriko.


 
                                      Britanska pešadija leta 1942 v bitki pri El Alameinu                                                                 Zmagoviti general Bernard Montgomery

        
                                             Bitka za El Alamein                                                                  Kljub odličnim načrtom generala Rommla bitko zmagajo Angleži


                                    Tankovska bitka za El Alamein

 
                                             Ujeta posadka Panzerja                                                                                 Feldmaršal Erwin Rommel


                          Tudi odlična strategija in taktika ni pomagala Puščavski lisici - feldmaršalu Edwinu Rommlu

 
                                   Pokopališče v El Alameinu
Na vrh Go down
Zoran I
Desetar
Desetar


Broj komentara : 282
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   03.11.16 19:06

REVOLUCIJA V NEMČIJI

Na današnji dan leta 1918 so se demonstracije uporniških mornarjev v Kielu v Nemčiji sprevrgle v revolucijo, ki se je razširila po vsej Nemčiji. Zahtevale so veliko mrtvih in ranjenih. Uporniški mornarji so zahtevali tudi priznanje vojaških sovjetov, ki naj bi imeli vrhovno oblast in svobodo tiska. V Stuttgartu je dan po razglasitvi splošne stavke izšel časopis Rdeča zastava, ki sta ga ustanovila znana borca za delavske pravice Rosa Luxemburg in Karl Liebknecht. Razglašena je bila Demokratična republika Nemčija, po umoru obeh borcev je bila končana tudi revolucija.

https://www.zdf.de/dokumentation/die-deutschen/rosa-luxemburg-und-die-freiheit-100.html



                                                                    Rosa Luxemburg


                                                           Karl Liebknecht leta 1911


                                                      Karl Liebknecht na zborovanju v Berlinu decembra 1918

     
                        Rosa Luxemburg                                                     Rosa Luxemburg                                  Rosa Luxemburg                        Karl Liebknecht 
   
      Karl Liebknecht in Rosa Luxemburgh                      Karl Liebknecht in Rosa Luxemburgh                                       Kovanec 20 Mark
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18514
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   06.11.16 0:16

4. studenog 1956. sovjetski tenkovi ušli su u mađarski glavni grad Budimpeštu kako bi ugušili tamošnju revoluciju.
Tenkovi su već prethodnog dana potpuno okružili grad, a oko 3:00 h ujutro počeli su ulaziti u njega istodobno sa sjevera i juga. Rasporedili su se uzduž Dunava, osiguravši mostobrane, čime su zapravo podijelili grad na dva dijela, i to prije nego je ispaljen ijedan metak. Prvi pucnjevi dogodili su se oko 4:25 h ujutro istog dana, a uskoro su se u svim četvrtima Budimpešte mogli čuti pucnjevi iz sovjetskih tenkova i artiljerije.  
Vrhovni zapovjednik operacija bio je sovjetski maršal Ivan Konjev. Proslavio se još tijekom Drugog svjetskog rata, stekavši dva naslova heroja kao i čin maršala Sovjetskog Saveza. Maršal Konjev bio je u to vrijeme vrhovni zapovjednik oružanih snaga Varšavskog pakta. Istodobno, maršal Georgij Žukov bio je sovjetski ministar obrane (Žukov je već bio trostruki heroj Sovjetskog Saveza, a mjesec dana kasnije postao je i četverostruki). Snage Varšavskog pakta raspolagale su u Mađarskoj s otprilike 17 divizija, što je bila impozantna sila, pa nije čudno što im je uspjelo ugušiti revoluciju.









Mađarske zastave s izrezanim socijalističkim simbolima bile su simbol ustanka




Ustanička zastava danas ispred mađarskog parlamenta

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18514
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   07.11.16 13:50

Oktobarska revolucija započela je 7. studenog 1917. u Petrogradu.
Zove se Oktobarska jer je po julijanskom kalendaru, koji je tada bio u upotrebi u Rusiji, taj dan bio 25. oktobra. Uslijedila je nakon Februarske revolucije u veljači iste godine, koja je bila buržoaskog tipa i koja je na vlast dovela privremenu vladu na čelu s Kerenskim.
Znak za početak revolucije bio je pucanj s krstarice Aurora, usidrene u petrogradskoj luci. Tada su vojnici petrogradskoga garnizona i mornari baltičke flote zauzeli sjedište privremene vlade u Zimskom dvorcu, a sljedećeg dana uhitili članove vlade. Premda je sovjetska historiografija razvila dramatične priče o početku revolucije, velikih borbi zapravo nije bilo. Boljševici nisu naišli na znatan otpor.
Istodobno je započelo zasjedanje Drugoga sveruskoga kongresa sovjeta radničkih i vojnih deputata, na kojem su boljševici uz potporu esera (Socijalistička revolucionarna partija) objavili svrgavanje privremene vlade, proglasili tri dekreta (o miru, o zemlji i o uspostavljanju sovjetske vlasti) i sastavili novu vladu na čelu s Lenjinom. Ubrzo su zavladali u Petrogradu i Moskvi, a zatim i u drugim većim gradovima Rusije te zabranili svaku oporbenu djelatnost.
Unatoč uspjesima u revoluciji, boljševici su na izborima za Ustavotvornu skupštinu sljedećeg mjeseca dobili samo oko 25% glasova i zastupničkih mjesta. Ustavotvorna skupština u Petrogradu u siječnju 1918. odbila je prihvatiti niz ultimativnih zahtjeva boljševika, što je dovelo do daljnjega političkog raskola, vojnog raspuštanja skupštine i do izbijanja krvavog građanskoga rata. Rat je završio 1922. godine pobjedom boljševika i uspostavom komunističke vlasti na golemom području Euroazije u najvećoj državi svijeta prozvanoj Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR).



Vladimir Iljič Lenjin (1870-1924) sa skupinom vojnih zapovjednika

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18514
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   11.11.16 21:32

Prvi svjetski rat, ili kako su ga tadašnji suvremenici zvali Veliki rat, službeno je završio 11. studenog 1918. u 11 sati. Dekret o tome potpisan je u željezničkom vagonu u francuskom gradiću Compiègneu.
Posljednja žrtva Prvog svjetskog rata bio je kanadski vojnik George Lawrence Price, kojeg je pogodio njemački snajperist u 10 sati i 57 minuta, a umro je u 10:58.
Tako je nakon više od četiri godine krvavih borbi završen rat između Centralnih sila (Njemačko Carstvo, Austro-Ugarska Monarhija, Osmansko Carstvo, Bugarska) i Antatnte (Rusko Carstvo, Francuska, Velika Britanija) te njihovih saveznika. Rat za koji su se svi spremali duže vremena počeo je u srpnju 1914., a kao neposredan povod poslužilo je ubojstvo austro-ugarskog prijestolonasljednika Franje Ferdinanda i njegove supruge u Sarajevu te napad Austro-Ugarske na Srbiju, što je dovelo do aktiviranja niza savezništva i neizbježnog sukoba koji je zahvatio cijeli svijet. Diljem Europe narodi su nerijetko s oduševljenjem dočekali rat koji je trebao riješiti nagomilane interesne sukobe među velikim silama. Obje strane očekivale su brzu pobjedu, a vojnici su bili uvjereni da će se do Božića vratiti kućama. Početno oduševljenje je splasnulo kako se rat odužio i pretvorio u dotad neviđenu klaonicu u kojoj su osim vojnika stradavali civili, a sve zaraćene strane bile su na rubu gladi.
Vremenom su se u rat uključili Japan, Italija, Osmansko Carstvo, Bugarska, Rumunjska, Italija, Grčka, Australija, Kina, SAD… Rezultat ovog krvoprolića bio je 10 milijuna poginulih vojnika te dvostruko više ranjenih. Broj zarobljenih i nestalih procjenjen je na oko 8 milijuna, a broj smrtno stradalih civila na oko 7 milijuna. Nakon rata Europom se proširila epidemija tzv. Španjolske gripe koja je odnijela još najmanje pedesetak milijuna života.
Nakon rata drastično je promijenjena karta Europe. Nestala su četiri stara carstva: Austro-Ugarska, Njemačko, Rusko i Osmansko Carstvo. Od Baltika do Jadrana formirane su nove države: Finska, Estonija, Litva, Letonija, Poljska, Čehoslovačka, Mađarska, Austrija i Kraljevina SHS.






Europa 1914.

Na vrh Go down
mirko bratuš
Podporučnik
Podporučnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik značka PV
Broj komentara : 1906
Član od : 2012-04-15
Dob : 69

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   12.11.16 19:47


Proslava ob obletnici konca 1. sv. vojne pri Krnskem jezeru.
Na vrh Go down
pucflek
Džomba
Džomba


Broj komentara : 108
Član od : 2016-02-26

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   12.11.16 23:26

Pitanje za Mirka. Dali se bavio i ovom vrstom "planinarstva" kada je bio koju godinu mlađi ?
 Naime, na danasnji dan 1958 godine su momci, koje je vodio Warren Harding, uspjeli osvojiti i legendarni Nos u jos legendarnijoj stijeni El Capitan u americkom nacionalnom parku Yosemite.
 El Capitan je 900 metara vertikalna visoka stijena, a najvise lici na staklo. Za uspjeh je potrebno 4 - 5 dana, a uspjesnost je oko 60 %.  

                                                                                     

                                                                                             Warren Hardin                                                                                                 

                                                                                El Capitan i the Nose

     
                    
                                       


     

                                                                              ovako se zaglavi ispod nosa

        
                                                         
 
                                                                                    spavaonica
Na vrh Go down
mirko bratuš
Podporučnik
Podporučnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik značka PV
Broj komentara : 1906
Član od : 2012-04-15
Dob : 69

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   13.11.16 5:36

@pucflek (citat):
Pitanje za Mirka. Dali se bavio i ovom vrstom "planinarstva" kada je bio koju godinu mlađi ?
 Naime, na danasnji dan 1958 godine su momci, koje je vodio Warren Harding, uspjeli osvojiti i legendarni Nos u jos legendarnijoj stijeni El Capitan u americkom nacionalnom parku Yosemite.
 El Capitan je 900 metara vertikalna visoka stijena, a najvise lici na staklo. Za uspjeh je potrebno 4 - 5 dana, a uspjesnost je oko 60 %.  

                                                                                     

                                                                                             Warren Hardin                                                                                                 

                                                                                El Capitan i the Nose

     
                    
                                       


     

                                                                              ovako se zaglavi ispod nosa

        
                                                         
 
                                                                                    spavaonica
Ne.Mlad sem še vedno,vendar se z alpinizmom nisem bavil.Rad pa preberem in pogledam članke o njem.Korajžni so ti alpinisti.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18514
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   13.11.16 14:38

13. studenog 1775. američka vojska osvojila je kanadski grad Montreal. Mlade Sjedinjene Američke Države izvršile invaziju na Kanadu, i to prije službenog proglašenja svoje nezavisnosti (američka Deklaracija nezavisnosti izglasana je sljedeće godine).
Američku vojsku vodio je general Richard Montgomery; krenula je iz tvrđave Ticonderoga putem kroz dolinu rijeke Richelieu, koja vodi iz područja današnje američke savezne države New York ravno na sjever prema Kanadi. Montreal je osvojen bez većeg otpora jer je britanska vojska koja je branila grad zaključila da područje nije prikladno za obranu, pa se radije predala. Guverner Kanade general Guy Carleton pobjegao je u grad Québec.
Druga vojska na čelu s generalom Benedictom Arnoldom okružila je Québec, a nakon nekog vremena pridružio im se Montgomery sa svojom pobjedničkom vojskom. Napali su Québec 31. prosinca ali su pobijeđeni od strane Britanaca. Ostatak Amerikanaca ostao je tamo do proljeća 1776. kada su se povukli.
Nakon osvajanja Montreala, general Montgomery pozvao je Kanađane da se dobrovoljno pridruže novostvorenim SAD. Odaziv, međutim, nije bio velik. Čitava američka invazija na kraju je propala i zbog toga Kanada danas nije u sastavu SAD.
Inače, ime Montreala dolazi od francuske riječi Mont Royal, što znači kraljevsko brdo. Riječ je o troglavom brdu koje se nalazi u središtu tog grada i po kojem je čitav grad dobio ime. Danas je Montreal drugi po veličini grad u Kanadi.


Na vrh Go down
jozl52
Džomba
Džomba


Broj komentara : 178
Član od : 2016-09-07
Dob : 64
M(j)esto kočevje

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   15.11.16 11:45

Leta 1891 se je rodil nemški general feldmaršal, poveljnik afriškega korpusa, Erwin Rommel.

izkazal se je že leta 1917 v prvi svetovni vojni na soški fronti kot stotnik - kapetan pri Kobaridu pri preboju italijanske obrambne linije, italijane so združene sile avstro-ogersko nemške v ofenzivi potisnili do reke piave...
komandant afrika korpsa v libiji, porazil ha je mongomery ..., o tem je že pisal zoran...
komandant nemških sil na francoski atlantski obali, porazil ga je eisenhower...
.
.
.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18514
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   15.11.16 23:26

Bitka kod Morgartena između Švicaraca i Habsburgovaca (Austrijskog vojvodstva, njem. Geschichte Österreichs) dogodila se 15. studenog 1315.
Radilo se o prvoj velikoj vojnoj pobjedi u švicarskoj povijesti koja je omogućila opstanak mladog saveza kantona. Savez je nastao 1291. i bio je usmjeren protiv Habsburgovaca koji su nastojali podložiti dotad autonomne kantone, poznate i kao prakantoni - Uri, Unterwalden i Schwyz (po kojem je savez i dobio ime Švicarska Konfederacija).
Zbog sklapanja spomenutog saveza habsburški vojvoda Leopold I. od Austrije krenuo je na kantone s vojskom od oko 7.000 ljudi. Do sraza je došlo kod brda Morgartena, koje se nalazi na desnoj obali jezera Ägeri. Između dvije vojske postojala je prilična razlika, Švicarci su bili pješaci, a habsburške su se trupe sastojale od vitezova konjanika. K tome su habsbuške postrojbe bile i znatno bolje opremljene. Švicarci, pod zapovjedništvom Wernera Stauffachera, vođom kantona Schwyz, navukli su Leopolda I. u tjesnac između jezera i brda te ga u bitci koja je uslijedila teško porazili. Poginulo je oko 2.000 habsburških vojnika, a sam Leopold jedva je izvukao živu glavu. Gubici Švicaraca nisu poznati.
Pobjeda je Švicarcima osigurala nepotpadanje pod habsburšku vlast. Tijekom sljedećih desetak godina znatan broj susjednih područja priključio se spomenutim trima prakantonima. Borbe s Habsburgovcima trajale su još više od sto godina, do poraza vojne ekspedicije cara Maksimilijana 1499. nakon čega su Habsburgovci Konfederaciji priznali potpunu neovisnost.



Bitka kod Morgartena, rad švicarskog gravera Johanna Hürlimanna (1793.-1850.)

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18514
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   17.11.16 2:29

16. studenog 1776. odigrao se manje poznat događaj iz američkog Rata za nezavisnost. Njemački vojnici - plaćenici zauzeli su tvrđavu Fort Washington u najvećem američkom gradu New Yorku.
Što su Nijemci radili u Americi u to doba? Bili su to hesenski plaćenici (Hessians), koje su Britanci unajmljivali da se za njih bore u Sjevernoj Americi jer su imali manjak kopnene vojske. Britanci su tradicionalno imali jaku mornaricu, koja je u doba američkog Rata za nezavisnost bila najsnažnija na svijetu. Za popunu kopnene vojske, morali su unajmiti plaćenike. Njemačke kneževine, poput Hessena u središnjoj Njemačkoj, bile su spremne dati vojsku u zamjenu za novac, pa su se tako Nijemci borili protiv mladih Sjedinjenih Američkih Država. Hesenski knez na tome je vrlo dobro zaradio, a kneževo stečeno bogatstvo iskoristio je njegov bankar iz Frankfurta, imenom Amschel Mayer Rothschild, za pokretanje jedne od najvećih bankarskih mreža u Europi. Uskoro je taj bankar postao bogatiji i od samog kneza i tako je začeta moć danas vjerojatno najbogatije obitelji na svijetu - dinastije Rothschild.
Njemački general koji je pobijedio Amerikance i zauzeo Fort Washington bio je Wilhelm von Knyphausen, barun Svetog Rimskog Carstva. Kasnije, kad je njegova vojska uspjela zauzeti čitav New York, bio je i zapovjednik tog američkog grada.



Naslovnica knjige o hesenskim plaćenicima u Sjevernoj Americi autora Brady J. Crytzera

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18514
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   18.11.16 15:32

18. studenog 1202. zbio se paradoksalni događaj u povijesti križarskih ratova. Križarska vojska osvojila je kršćanski grad Zadar u Dalmaciji, koji je u to vrijeme bio pod vlašću hrvatsko-ugarskog kralja Emerika s dosta širokom autonomijom.
Što je bio povod takvog postupanja kršćana nad kršćanima? Odgovor leži u pohlepi venecijanskih moćnika budući da je Mletačka Republika pokušavala tijekom prethodnih više od 20 godina osvojiti Zadar. To joj nije uspijevalo, pa se na kraju odlučila iskoristiti francuske vitezove križare da umjesto nje osvoje taj grad. Križari su krenuli iz Zapadne Europe prema Svetoj Zemlji na Četvrti križarski pohod (koji je rezultirao osvajanjem Carigrada, a križarska vojska nije ni stigla do Svete Zemlje). Međutim, bili su većinom siromašni i nisu mogli priuštiti prijevoz do Palestine, pa je njihovu poziciju iskoristila Venecija ponuduvši im prijevoz ako za nju osvoje Zadar. Jedan dio križara nije želio sudjelovati u tome, a i rimski papa je osudio taj pothvat. Ipak, dio križara pristao je na mletačke zahtjeve i zajedno s mletačkom vojskom opsjeo Zadar.
Čak i tijekom opsade bilo je među križarima ljudi koji su pozivali na kršćansku savjest kako bi se odustalo od tog čina. Tako je opat od Vauxa rekao: 'Gospodo, ja vam zabranjujem u ime rimskog pape navaliti na ovaj grad jer je kršćanski, a vi ste hodočasnici.'
Ipak, nije pomoglo, križari su katapultima bacali kamenje na grad i potkopavali temelje gradskih zidina te je Zadar bio prisiljen na predaju. Čim je križarska rulja provalila u grad počela je sa strašnim pokoljem i pljačkom. Većina zadarskih građana pobjegla je u Nin i Biograd gdje su pokušali započeti novi život.
Po osvajanju grada Mlečani ga nisu htjeli napustiti tako brzo. Dogovoreno je da se grad podijeli na dva dijela - mletački i križarski, te da se u njemu prezimi i na proljeće krene prema Carigradu. Kralj Emerik uzaludno je molio papu da natjera francuske barune da mu vrate grad. Papa Inocent III. ekskomunicirao je Mlečane i križare koji su sudjelovali u osvajanju i pljački Zadra i nemoćno im prijetio ukoliko i dalje budu uništavali grad. Tražio je i zakletvu od križara da više neće upadati u kršćanske zemlje, ali je sve to bila uzaludna opomena. Kada su se 1203. počele nuditi velike nagrade za pohod na Carigrad, križare više nitko nije mogao zadržati u Zadru. Mletački dužd je prije napuštanja grada dao srušiti zidine uz more i pojačati one s kopnene strane, kako bi ga lakše branio u slučaju borbe s hrvatsko-ugarskom vojskom. Kralj Bela IV. uspio je vratiti Zadar pod svoju kontrolu od 1242.-1247., no grad će se zadržati pod dužom vlašću hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca tek nakon ugarsko-mletačkog rata 1356.-1358. i sklapanja Zadarskog mira.



Križarska opsada Zadra 1202., renesansni slikar Andrea Vicentino (1539-1614)

Na vrh Go down
Sponsored content




KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   Today at 1:13

Na vrh Go down
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 17/18Idi na stranicu : Previous  1 ... 10 ... 16, 17, 18  Next
 Similar topics
-
» KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan
» Na današnji dan
» Najbolji košarkaš među oficirima ili najbolji oficir među košarkašima
» Sjećate li se džombometra?

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA :: VOJNA PLATFORMA :: Vojna Historija / Vojna Povijest / Vojna Istorija-
Idi na: