FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez
 
HomeObjaveRegistracijaLogin

Share | 
 

 KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
Idi na stranicu : Previous  1 ... 11 ... 18, 19, 20  Next
AutorPoruka
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19913
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   28.01.17 17:48

U noći s 27. na 28. siječnja 1573. napadom na Cesargrad, utvrdu u Hrvatskom zagorju iznad grada Klanjca, započela je Seljačka buna (ili Hrvatsko-slovenska seljačka buna, po suvremenicima nazivana još i Velika seljačka buna ili Seljački rat) pod vodstvom Ambroza Gubeca (kasnije nazvan Matija) iz Gornje Stubice.
Povodi za bunu bili su višestruki, a glavni su povećanje davanja te teror od strane plemića. Među najpoznatijima su nasilništva susedgradsko-stubičkog vlastelina Franje Tahyja (inače baruna od Štatenberga u Sloveniji), posebno nad seljačkim ženama. Zlostavljanje kmetova na svom imanju započeo je kada se razbolio, a nedugo nakon toga umla mu je žena Jelena Zrinski (sestra kneza Nikole Šubića Zrinskog). U neljudskim postupcima protiv vlastitih kmetova pridružila su mu se i njegova četiri sina, pa je otpor seljaka na Tahyjevom vlastelinstvu počeo već 1571. O sporu između Franje Tahija i njegovih kmetova bio je obaviješten i kralj Maksimilijan II. Habsburški, koji je iz Beča preko svojih posrednika nastalu situaciju pokušao riješiti mirnim putem, ali već 1572. kmetovi se odbijaju vratiti pod Tahijevu vlast i počinju se ozbiljno organizirati. Sastavili su neku vrstu seljačke vlade na čije su čelo izabrali Gupca, kojega su prozvali begom, a njegovi zamjenici bili su Ivan Pasanec i Ivan Mogaić. Kada su sastavili vladu, trebalo je ustrojiti i vojsku. Za vrhovnog  kapetana seljačke vojske izabrali su Iliju Gregorića, veterana iz ratova s Osmanlijama.
Nakon što su se uzalud žalili kralju i banu na zlodjela plemića, seljaci su u znak prosvjeda prestali plaćati nerazumne poreze. Nakon toga Tahy šalje svoje naoružane plaćenike, ali su ih naoružani seljaci spremno dočekali. Zbog tog je otpora Hrvatski sabor, na čelu s banom Jurajem Draškovićem, seljake proglasio izdajicama domovine.
Vijest o osudi iz Zagreba snažno je potresla cjelokupno seljaštvo u Hrvatskoj i Sloveniji (Štajerska i Kranjska). Počeli su se masovno naoružavati i seljačka se buna širila sve većom brzinom, a kmetovi na tim područjima počeli su otkazivati poslušnost svojim gospodarima. Sastavljen je i ratni plan po kojem su seljaci okupljeni oko Matije Gupca i Ivana Pasanca trebali ostati u Donjoj Stubici (gdje je bilo glavno žarište pobune) kao dio vojske koja će braniti to područje, ali i čuvati granice prema Osmanlijama, kako oni ne bi mogli iskoristiti nastalu situaciju i napasti zemlju. Ilija Gregorić vodio je seljake iz Cesargrada, koji su bili začetnici bune. Ubrzo se buna proširila i cijelom Kranjskom i Štajerskom, a jedinice kmetova hrabro su se borile i osvajale sve više prostora, pa tako i područje između Brežica i Mokrica. Njihovi ciljevi, ukidanje feudalizma i preuzimanje vlasti osnivanjem svojevrsnog carskog namjesništva u Zagrebu, bili su sve bliži.
No, ubrzo je došlo do preokreta. Žumberački uskoci, dobro naoružani i iskusni vojnici na koje su seljaci računali, nakon kraćeg oklijevanja stavili su se na stranu feudalaca (koji su ih za to bogato nagradili). Dana 5. veljače 1573. vojska seljaka doživjela je prvi poraz kod Krškoga, upravo od uskočkih četa koje je vodio kapetan Josip Thurn. U bitkama kod Kerestinca, Mokrica i Krškoga stradao je veliki broj seljaka što ih je obeshrabrilo, pa je njihov daljnji otpor na tim područjima sve više slabio. Vojska poslana od velikaša stalno se povećavala i bio je to početak kraja hrvatsko-slovenske seljačke bune.
Odlučujuća bitka dogodila se 9. veljače 1573. kod Stubičkih Toplica, a pojedini autori različito procjenjuju broj seljaka koji su u njoj sudjelovali. Spominje se 8.000 do 10.000 slabo naoružanih seljaka prema 5.000 izvježbanih i posebno opremljenih vojnika plemićke vojske koje je vodio kasniji hrvatski ban Gašpar Alapić. Kada je Matija Gubec saznao da im se kraljevi vojnici približavaju, odlučio se boriti do kraja. U početku su se seljaci hrabro borili, ali brojčana nadmoć i opremljenost oružjem svakako nisu bili na njihovoj strani i poraz je bio neminovan. Mogaić je poginuo na bojnom polju kao i još mnogo seljaka, a velik broj ih je zarobljen.
Matija Gubec i Ivan Pasanec dovedeni su u Zagreb i na stravičan način pogubljeni na Markovom trgu 15. veljače 1573. Kako legenda kaže Gubec je morao nositi užarenu krunu na glavi da bi ga nakon toga mađarski vlastelin Morencz Bahiczy rasčetvorio. Protiv ostalih zarobljenih vođa seljačke bune vođeni su procesi u Beču, Grazu, Ljubljani i Zagrebu. Ban Juraj Drašković pokušao je spasiti Iliju Gregorića, ali je na neprestana inzistiranja iz Beča i on pogubljen. Neuspješna buna odnijela je više od 6.000 života, a krajevi koji su bili sjedišta pobune ostali su potpuno pusti. Mnoga su sela na području Donje Stubice uništena i spaljena do temelja.
Matija Gubec je bio slavljen i za vrijeme socijalizma, a prema istraživanju dr. Slavena Letice, najčešće ime ulice u RH danas jest Ulica Matije Gupca. Njegovim imenom se zovu i brojna Kulturno-umjetnička društva, škole i dr.



Smaknuće Matije Gupca, slikar historicizma Oton Iveković (1869-1939)

Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 430
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   29.01.17 0:18

IGMANSKI MARŠ  - 75 LET

V noči iz 27. na 28.januar leta 1942 se je Prva proletarska brigada prebila čez strmine Igmana, kar so pozneje imenovali igmanski marš.

http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/bih/clanak/id/465805/rekordan-broj-sudionika-obiljezavanja-75-obljetnice-igmanskog-marsa-bilo-je-uzasno-hladno
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kako-je-igmanski-mars-spojio-dva-heroja
http://bosnapress.net/obiljezena-75-godisnjica-igmanskog-marsa/
http://www.radiosarajevo.ba/vijesti/lokalne-teme/uvelicano-sjecanje-na-polazak-igmanskog-marsa-iz-vogosce/251492

IZGNANE SLOVENSKE DRUŽINE


http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/01/Pages-from-gg34-7.pdf


                                                     Obeleževanje 75.letnice Igmanskega marša


Zoran I: komentar modifikovan dana: 01.02.17 22:28; prepravljeno ukupno 1 puta
Na vrh Go down
Stanko1
Vodnik I klase
Vodnik I klase
avatar

Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 568
Član od : 2013-02-24
Dob : 68
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   29.01.17 8:22

@Max Blitz (citat):
U noći s 27. na 28. siječnja 1573. napadom na Cesargrad, utvrdu u Hrvatskom zagorju iznad grada Klanjca, započela je Seljačka buna (ili Hrvatsko-slovenska seljačka buna, po suvremenicima nazivana još i Velika seljačka buna ili Seljački rat) pod vodstvom Ambroza Gubeca (kasnije nazvan Matija) iz Gornje Stubice.
Ambrozu Gupcu ime Matija dali su seljaci u spomen na ''dobrog kralja Matijaša''. Riječ je o ugarsko-hrvatskom kralju Matiji Korvinu (Corvin Mátyás, vladao 1458.-1490.), za koga se govorilo da je bio humanist i pravedan prema svakome. Prema legendi je kralj preobučen hodao po gradovima i selima te na licu mjesta kažnjavao prevarante, lihvare i nasilnike.

Matija Korvin:



Prema nekim izvorima istina o velikoj Hrvatsko-slovenskoj seljačkoj buni 1573. je nešto zamršenija. Pravi pokretači bune nisu bili kmetovi već slobodni seljaci, što je navodno bio i sâm Gubec. Glavni uzrok bune nije bila tlaka nego želja tih slobodnjaka za profitom od trgovine, a glavni zahtjevi ustanika su bili zamjena naturalne rente novčanom rentom, kako bi oni sami mogli trgovati svojim proizvodima i time ugrabiti dio profita. Zbog toga su im smetale i razne mostarine i maltarine. Cilj seljaka je bio samo maknuti sve te feudalce iz sustava, da budu bez posrednika između sebe i kralja, a nipošto srušiti kompletni sustav.
Također su veliku ulogu u dizanju bune navodno imali grofovi Erdödy, kojima je bilo u interesu oslabiti Tahyja. A obitelj Erdödy je prema tim izvorima tlačila seljake još gore nego Tahy.
Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 430
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   30.01.17 0:33

WILHELM GUSTLOFF

Na današnji dan leta 1945 je ladja Wilhelm Gustloff potonila v Baltskem morju. Umrlo je okrog 9.000 ljudi, nesreča pa velja za najhujšo pomorsko katastrofo vseh časov. Med reševanjem Nemcev iz Rusije, ki so bili večinoma civilisti, ženske in otroci, je ladjo s tremi torpedi potopila sovjetska podmornica S-13. Od več kot 10.000 potnikov na ladji, jih je preživelo 996 ljudi

Dolžina: 208 m
Širina: 24 m
Ugrez: 6,5 m
Splavitev: 5.maj 1937

https://www.youtube.com/watch?v=4MOnjHAlJkY
https://www.youtube.com/watch?v=Ldc0kwgGViY
https://www.youtube.com/watch?v=yf8skmw2L_g
https://www.youtube.com/watch?v=QbchSgPqvZs
https://www.youtube.com/watch?v=Sv8NtfY8ppM
https://www.youtube.com/watch?v=RenSjozaryM



                                                                           Model Wilhelm Gustloff   


                                                                                     Wilhelm Gustloff

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19913
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   04.02.17 1:36

Konferencija Velike trojice, ratnih vođa SSSR-a, SAD-a i Velike Britanije, Staljina, Roosevelta i Churchilla, započela je 4. veljače 1945. u gradu i crnomorskom ljetovalištu Jalti na poluotoku Krimu.
Jaltska konferencija (zvana i Krimska) trajala je tjedan dana, a na njoj su trojica državnika, uz asistenciju brojnih vojnih i civilnih stručnjaka, dogovarali završne operacije protiv Trećeg Reicha i Japana te raspravljali o uređenju svijeta nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Postignut je sporazum o podjeli Njemačke na okupacijske zone (uz demobilizaciju, denacifikaciju i plaćanje ratne štete) te o granicama Poljske i osnutku njezine vlade. U pogledu Francuske, priznata je vlada Slobodne Francuske. Objavljena je Deklaracija o slobodnoj Europi te dogovorena suradnja u politici prema oslobođenim državama, gdje su Saveznici načelno dogovorili i podjele sfera poslijeratnog utjecaja. Te sfere su u principu pratile granice koje je Crvena Armija osvojila, a koja je u tom trenutku u kontinentalnoj Europi imala trostruko više vojske nego SAD i Velika Britanija zajedno. Također su nastavljeni pregovori o osnutku međunarodne organizacije za održavanje mira i sigurnosti - budućih Ujedinjenih naroda.
Trojka se dotakla i prilika u Jugoslaviji, pri čemu je dogovoreno da novu jugoslavensku vladu sastave Josip Broz Tito, kao vođa oslobodilačkog pokreta u zemlji, i predsjednik jugoslavenske emigrantske vlade u Londonu dr. Ivan Šubašić (odvjetnik i političar iz redova HSS-a, ban Banovine Hrvatske od 1939.). Predviđeno je i da se u vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije uključe politički nekompromitirani članovi bivše jugoslavenske skupštine.
Potpisan je i posebni tajni protokol kojim se SSSR obvezao da će nakon završetka borbi u Europi objaviti rat Japanu. Zauzvrat će dobiti južni Sahalin, Kurilsko otočje i pomorsku bazu Port Arthur na poluotoku Liaodong u sjeveroistočnoj Kini.
Konferenciji u Jalti je prethodila Teheranska konferencija 1943. s istim sudionicima, a završetak Drugog svjetskog rata u Europi označila je Potsdamska konferencija održana u srpnju 1945., gdje je umjesto preminulog američkog predsjednika Roosevelta sudjelovao novi predsjednik Harry Truman, a umjesto Churchilla novi britanski premijer Clement Attlee.



Sir Winston Churchill, Franklin Delano Roosevelt i Josif Visarionovič Staljin u Jalti 1945.

Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 430
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   07.02.17 19:56

RADIO KRIČAČ

Edina radijska postaja za obveščanje protifašistične javnosti v Evropi, Radio Kričač, se je nekajkrat na teden s kratkimi, petnajstminutnimi oddajami od novembra leta 1941 do aprila 1942 oglašala iz različnih stanovanj v Ljubljani. Na današnji dan leta 1942 so zakoličili pomemben mejnik.

Svojo edino daljšo oddajo so pri Kričaču posvetili 8. februarju; obletnica Prešernove smrti je bila med vojno namreč najpomembnejši praznik v narodnoosvobodilnem taboru.

Oddajo so pripravljali mesec dni, improvizirani studio pa so uredili v eni izmed hiš na Starem trgu. Iz uradne ljubljanske radijske postaje jim je uspelo prinesti različno gradivo in gramofonske plošče s slovensko vokalno in inštrumentalno glasbo, sposodili so si tudi prenosni gramofon, ki je pozneje med oddajo povzročil sicer edini spodrsljaj: ker so ga pozabili naviti, se je sredi predvajanja ustavil.

Enourna oddaja se je na večer pred obletnico Prešernove smrti, na današnji dan leta 1942, začela s pesmijo Naprej, zastava slave, končala pa s himno Hej, Slovani. Zaradi imenitnega govora pisatelja Prežihovega Voranca, recitacij, glasbe in drugih sporočil so bili Kričačevi poslušalci nad oddajo, ki je bila hkrati prvi umetniški program ilegalne radijske postaje v Evropi med drugo svetovno vojno, navdušeni.

88,8 MHz

https://www.facebook.com/events/1663948370495026/
http://radiokricac.si/
https://www.dnevnik.si/1042719305/lokalno/ljubljana/2000-let-emone-radio-kricac-glas-uporniskega-podzemlja-v-okupirani-ljubljani



                                                     Replika oddajnika Radia Kričač


                       Radio Kričač od novembra 1941 do aprila 1942


Zoran I: komentar modifikovan dana: 13.02.17 20:34; prepravljeno ukupno 4 puta
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19913
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   08.02.17 18:00

Mongolski političar i vrhovni vojni zapovjednik Horlogijn Čojbalsan (mong. Хорлоогийн Чойбалсан) rodio se 8. veljače 1895. Nazivan je i Mongolskim Staljinom zbog apsolutne političke moći koju je svojevremeno stekao u Mongoliji te zbog nadgledanja čistki nad velikim dijelom stanovništva te države. Pod njegovom je vlasti Mongolija postala satelitska država Staljinovog SSSR-a. Jedan je od osnivača Mongolske narodne partije (1921); član njezina Centralnoga komiteta i prvi sekretar (do 1952). Vrhovni je zapovjednik mongolske revolucionarne vojske (1924–28); od 1930. ministar različitih resora, zamjenik predsjednika vlade (1935–39), premijer (1939–52). 1936. je dobio čin maršala Narodne Republike Mongolije.
Rodio se na krajnjem istoku današnje Mongolije, u gradu koji danas po njemu nosi ime. Školovao se dijelom u Rusiji, uoči Oktobarske revolucije, a vremenom je došao pod utjecaj boljševika. Još 1911., nakon sloma vladajuće kineske dinastije Qing, Mongolija je proglasila nezavisnost, ali je ipak (usprkos ruskoj pomoći) potrajalo do 1921. kad su kineske snage (sjeverni militaristi) konačno istjerane iz zemlje. Čojbalsan je sudjelovao u uvođenju komunističke vlasti u Mongoliju i stvaranju Narodne Republike Mongolije 1924. godine. Kad je Mongolija došla pod utjecaj SSSR-a, Čojbalsan je poslužio Sovjetima za provođenje nasilja nad nepodobnim elementima u toj državi. Za vrijeme staljinističkih čistki ubijeno je oko 38.000 Mongola, većina intelektualaca i oko 18.000 budističkih redovnika. Gotovo svi budistički hramovi Mongolije sa svim njihovim kulturnim blagom i bibliotekama nepovratno su uništeni. Također je gotovo potpuno uništeno tradicionalno nomadsko stočarstvo, što je uzrokovalo velike gospodarske probleme.
Tijekom Čojbalsanove vlasti Mongolija je usvojila ćirilicu umjesto dotadašnjeg mongolskog pisma. Preminuo je 1952. godine u Moskvi, kamo je došao na liječenje zbog karcinoma na bubrezima.
Na krilima promjena u istočnoj Europi 1990. i u Mongoliji se pojavio demokratski pokret, a prvi slobodni izbori održani su 1992. Danas je demokracija u Mongoliji stabilnija nego u drugim državama središnje Azije.


Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 430
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   13.02.17 19:59

DRESDEN

Na današnji dan leta 1945 se je ob 10. uri zvečer začel napad na Dresden, ki je zahteval več žrtev kot katero koli drugo bombardiranje v drugi svetovni vojni. Zavezniki so v dveh dneh skoraj popolnoma uničili mesto. 764 angleških lancastrov in 450 ameriških letečih trdnjav je odvrglo 650.000 bomb. Težkim rušilnim pa so sledile še zažigalne bombe. Mesto se je zaradi požarov spremenilo v ognjeno morje. V bombardiranjih in požarih je po nekaterih podatkih umrlo 135.000 ljudi.



   Čeprav so bila tarča zavezniških bombardiranj številna nemška mesta, pa je Dresden med njimi postal simbol vojne in uničenja


                                                                           Dresden po bombardiranju
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19913
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   15.02.17 0:14

Prototip (Ye-2) MiG-a-21 (Микоян и Гуревич МиГ-21), NATO oznake Fishbed, nadzvučnog presretača-bombardera, borbenog zrakoplova iz sovjetske ere, poletio je 14. veljače 1956.
U sovjetsko borbeno zrakoplovstvo uveden je 1959. Do prestanka proizvodnje 1985. proizvedeno je oko 11.500 primjeraka u svim njegovim inačicama. Bio je u sastavu oko 60 ratnih zrakoplovstava, prvenstveno u sovjetskom, indijskom i libijskom.
Kroz ratno zrakoplovstvo SFRJ je od 1962. prošao 261 avion tog tipa.


Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19913
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   18.02.17 1:57

17. veljače 1864. izvedeno je prvo podmorničko potapanje ratnog broda u svjetskoj povijesti.
Radilo se o pretposljednjoj godini Američkog građanskog rata, pri čemu je sjevernjački brod USS 'Housatonic' u luci grada Charlestona potopila južnjačka podmornica CSS 'H.L. Hunley', porinuta 1863. u brodogradilištu Park & Lyons of Mobile, Alabama.
Podmornica je bila duga 12 metara, a pokretana je na ručni pogon. U njoj se nalazilo osam pripadnika vojske Konfederacije tj. Juga, koji su ručno okretali osovinu povezanu s propelerom. Na vrhu pramca podmornice nalazio se eksplozivni naboj pričvršćen na štap duljine oko sedam metara. Podmornica se zaletjela u trup spomenutog sjevernjačkog broda, tako da se eksplozivni naboj zabio u njega (imao je svojevrsne šiljke). Zatim se podmornica trebala odmaknuti od broda na dovoljnu udaljenost i aktivirati eksploziv putem žice. Eksplozija je doista probila trup USS 'Housatonica' i on je potonuo za samo nekoliko minuta. Međutim, izgleda da se podmornica nije uspjela dovoljno odmaknuti od broda prije eksplozije jer se nikada nije vratila u svoju luku. Moguće je da je eksplozija naboja onesvijestila njenu posadu, što je na kraju dovelo do potonuća i smrti svih osam članova posade. Unatoč tom gubitku, misija je bila uspješno izvršena, jer je USS 'Housatonic', dug 62 m i s istisninom većom od 1.000 t, potopljen.
Olupina podmornice točno je locirana 1995., nakon više od 15 godina potrage i ukupno 131 godinu od potonuća. Uspjelo je to Clivu Cussleru i njegovom istraživačkom timu iz NUME - National Underwater and Marine Agency. Ležala je u pijesku, polegnuta na desni bok, obrasla školjkama i morskom florom, a više od tri četvrtine podmornice bilo je prekriveno pijeskom. Pripreme za vađenje legendarne podmornice trajale su nekoliko godina sve dok 8. kolovoza 2000. nije izvađena iz morskih dubina. Nakon vađenja s dna olupina podmornice je temeljito konzervirana, očišćena i ispitana, a posmrtni ostaci posade podvrgnuti su DNK ispitivanjima kao bi im se utvrdio identitet. Do 2004. znanosti i povjesničarima je uz brojne kontakte s rodbinom uspjelo poimenice identificirati kompletnu posadu podmornice čiji su posmrtni ostaci pokopani 17. travnja 2004. na charlstonskom groblju uz najviše vojne i državne počasti.



Submarine Torpedo Boat 'H.L. Hunley' 1863., slikar Conrad Wise Chapman (1842–1910)




Sjevernjački brod USS 'Housatonic', potopljen u prvoj podmorničkoj akciji

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19913
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   22.02.17 1:31

22. veljače 1797. započela je posljednja vojna invazija na Veliku Britaniju u povijesti tog otoka.
Tada su se trupe revolucionarne Francuske iskrcale na britansku obalu u pokušaju zauzimanja grada Bristola. Premda je Velika Britanija i u sljedećim stoljećima sudjelovala u ratovima, nikada strane sile nisu ponovno uspjele uspješno iskrcati svoje vojne postrojbe na britansku obalu, čak ni u doba Drugog svjetskog rata, kad se u zraku vodila intenzivna Bitka za Britaniju.
Francusko iskrcavanje dogodilo se na području Carngwasted kod gradića Fishguarda u Walesu. Napad je planirao francuski general Lazare Hoche, koji je kratko vrijeme tijekom Francuske revolucije bio ministar obrane. Iskrcalo se oko 1.400 ljudi, koji su bili u sastavu tzv. Crne legije (fran. La Legion Noire). Vođa napada bio je William Tate, Amerikanac irskog podrijetla u francuskoj službi.
Smisao francuskog napada bila je zapravo diverzija jer se glavnina snaga trebala iskrcati u Irskoj i pružiti potporu tamošnjim republikancima u borbi protiv Britanaca. Kontigent koji se iskrcao na britansku obalu trebao je privući britanske snage na tu stranu i zadržati ih u borbi.
Do sljedećeg jutra, francuske su trupe uspjele napredovati s obale u unutrašnjost u dubinu od nekoliko kilometara. Međutim, suprotstavile su im se lokalne britanske snage sastavljene od rezervista i svojevrsne teritorijalne obrane. Uz to i lokalni su seljaci ustali protiv francuskih snaga. Postoji legenda da je lokalna Velšanka Jemima Nicholas, naoružana samo vilama zarobila 12 francuskih vojnika.
Sve u svemu, francuski je napad ugušen već dva dana nakon početka invazije. Trupe Crne legije proglasile su bezuvjetnu predaju, a odustalo se i od iskrcavanja u Irsku. Britansku obalu više nikad nije dotakla strana kopnena vojna invazija.



Francuske snage iskrcavaju se kod Carregwastada u Walesu, James Baker, litografija iz 1797.

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19913
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   27.02.17 1:49

William Frederick Cody, poznat pod nadimkom Buffalo Bill, rodio se 26. veljače 1846. u gradiću La Claire, u američkoj saveznoj državi Iowa. Bio jei poštanski jahač Pony expressa te izvidnik i vodič u unionističkoj vojsci za vrijeme Američkog građanskog rata.
Legenda o njemu proširila se u doba izgradnje Pacifičke željeznice kroz Kansas, kada je djelovao kao plaćeni borac protiv indijanaca te profesionalni lovac na bizone, čijim je mesom opskrbljivao željezničke radnike, a nadimak je stekao upravo kao lovac na bizone. Prema legendi tijekom 18 mjeseci ubio je 4.282 bizona te je zaslužan da su zamalo istrebljeni kao vrsta. Ekskluzivno pravo na nadimak dobio je pobijedivši u natjecanju drugog poznatog lovca Williama Comstocka. Njih dvojica su osam sati bjesomučno pucali po životinjama pri čemu ih je Cody ubio 68, a Comstock 48. Cody je u lovu na bizone koristio velikokalibarsku pušku Springfield M 1688, koju je od milja nazvao Lucretia Borgia.
Nakon toga služio je i kao civilni izviđač za američku vojsku tijekom indijanskih ratova, zbog čega je 1872. odlikovan Medaljom časti (Medal of Honor). Svjetsku slavu stekao je organiziravši spektakularnu cirkusku družinu 'Buffalo Bill's Wild West Circus' s kojom je 20 godina obilazio Ameriku i Europu. U cirkusu, koji je prikazivao kaubojske vještine, revolveraške dvoboje i borbe s indijancima, nastupao je kao glavna zvijezda. Neko vrijeme u 'Wild Westu' nastupao je i slavni poglavica Siouxa Bik Koji Sjedi (Sitting Bull). Cirkus je, između ostalog, gostovao u Londonu, gdje ga je posjetila kraljica Viktorija, te u Srbiji. Dogodovštine, što stvarne što izmišljene, Buffalo Billa izlazile su u nastavcima u tadašnjim američkim i europskim novinama, a sam Cody napisao je nekoliko knjiga o svojim pustolovinama. O njemu je objavljen veliki broj stripova te snimljeno nekoliko filmova i serija. Njegov lik uvelike je zaslužan za popularizaciju romantičnog mita o Divljem zapadu. Umro je u Denveru 1917. godine.



Mladi Buffalo Bill 1871.

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19913
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   09.03.17 3:00

Admiral bez flote i regent bez kralja - Miklós Horthy, dugogodišnji mađarski diktator, umro je u izbjeglištvu u Portugalu 9. veljače 1957. u 89. godini.
Prije Prvoga svjetskog rata bio je pobočnik cara Franje Josipa I., a zbog smjelog zapovijedanja tijekom rata preko reda je imenovan za posljednjeg zapovjednika austrougarske ratne mornarice. Nakon mirne predaje flote krajem rata 1918. Narodnom vijeću Države SHS u Puli, vodio je mađarske nacionalističke snage u borbi protiv boljševičke revolucije Béle Kuna. Poslije sloma mađarske sovjetske republike Horthy se proglasio regentom, a Mađarsku kraljevinom, iako više nije bilo monarha umjesto kojega bi vladao. Sa širokim ovlastima Horthy je uveo prvu diktaturu u tadašnjoj Europi.
Zastupajući teritorijalni revanšizam i krajnji konzervativizam s protusovjetskim stavovima, Horthy se okrenuo Hitleru koji je Mađarskoj dao dio Slovačke, a zatim i dio rumunjskog teritorija. Za protuuslugu i kao saveznik Njemačke i Italije poslao je mađarsku vojsku u pohod na Sovjetski Savez. Tijekom 1943., kada je uvidio da će Sile osovine izgubiti rat, Horthy je potajno počeo pregovarati sa zapadnim saveznicima, a kada se u listopadu 1944. rat prenio na mađarski teritorij, pokušao je prijeći na stranu Sovjeta.
No Hitler ga je dao uhititi i zajedno s obitelji do kraja rata internirao u Njemačku. Nakon sloma Trećeg Reicha kratko je bio u američkom zatočeništvu, ali nikada nije izveden pred sud. Pojavio se kao svjedok na Nürnberškom procesu i potom završio u izbjeglištvu u Portugalu kao posljednji izdanak stare mađarske oligarhije.



Miklós Horthy

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19913
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   10.03.17 1:47

9. ožujka 1890. u Tilsitu u Istočnoj Pruskoj (od 1945. Sovjetsk u Kalinjingradskoj oblasti), rodio se sovjetski diplomat i političar Vjačeslav Molotov. Rođeno ime bilo mu je Vjačeslav Mihajlovič Skrjabin, a pseudonim Molotov uzeo je kao boljševik. Riječ 'molotov' dolazi od ruske riječi molot što znači čekić (mlat).
Molotovu su u partiji dali nadimak 'Kamena stražnjica' zbog njegove sposobnosti dugotrajnog sjedenja satima za radnim stolom te na sjednicama i sastancima. Prema pričama, drugove je ispravljao da ga je Lenjin zapravo nazvao 'Željezna stražnjica'. Zanimljivo je da je Molotov bio jedini od boljševika koji je uvijek nosio odijelo i kravatu. Dugo vremena bio je Staljinov ministar vanjskih poslova. Titula ministra nije se isprva koristila jer je smatrana buržoaskom, a umjesto toga ministre su Sovjeti nekoć nazivali 'narkom' tj. narodni komesar. Molotov je dugo bio i Staljinov premijer, predsjedavajući 'Sovnarkoma' tj. Vijeća narodnih komesara. Nakon raskida sa staljnizmom u SSSR-u, Nikita Hruščov ga je smijenio sa svih položaja 1956. i 1957., a umro je u dubokoj starosti 8. studenog 1986. u Moskvi.
U povijesti je stekao negativne konotacije zbog poznatog nacističko-sovjetskog Pakta o nenapadanju Ribbentrop-Molotov, sporazuma o vojnoj i gospodarskoj suradnji između Njemačkog Reicha i Sovjetskog Saveza. Pakt je sklopljen 23. kolovoza 1939., a zapravo je značio podjelu Poljske između Hitlera i Staljina, te sovjetsku okupaciju do tad nezavisnih baltičkih država Estonije, Letonije i Litve. Dan sklapanja Pakta Ribbentrop-Molotov se sukladno odluci Europskog parlamenta iz 2008. obilježava kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
Molotov je poznat i po Molotovljevom koktelu. Riječ je o staklenoj boci napunjenoj benzinom ili nekim drugim zapaljivim sredstvom i začepljenoj zapaljivom krpom. Pri bacanju takve boce na tenk ili neko drugo vozilo, boca se razbija i nastaje vatrena kugla. Sličan zapaljivi "koktel" je zapravo nastao tijekom Španjolskog građanskog rata 1936.-1939. Ipak, današnje ime dobio je u Finskoj tijekom Zimskog rata 1939.-1940., koji se vodio između Finaca i Sovjeta. Molotov je izjavio da Sovjeti na Finsku ne bacaju bombe, već humanitarnu pomoć. Finci su stoga smislili "koktel" uz Molotovljevu "hranu". Kao odgovor su naveli: "Finci u zahvalu za hranu šalju piće". Finski proizvođač alkoholnih proizvoda ALKO serijski je proizvodio Molotovljeve koktele, koji su bile začepljene staklene boce, a umjesto krpe sa svake strane su imale pričvršćenu po jednu veliku šibicu, što je znatno olakšavalo korištenje i pružalo veću sigurnost od samozlijeđivanja. Kao gorivo koristila se mješavina etanola, katrana i benzina, a boce su bile zapremnine 750 ml. Tijekom Zimskog rata ukupno je proizvedeno čak 450.000 komada ovog priručnog oružja.



Molotov i Staljin




Finski vojnik s Molotovljevim koktelom tijekom Zimskog rata 1939.-1940.

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19913
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   12.03.17 20:59

Utvrda Klis iznad Splita, jedna od središnjih točaka obrane protiv osmanskih osvajača pala je nakon 15 godina teških borbi i opsada 12. ožujka 1537., nakon što je stanje na bojnom polju južno od Velebita postajalo sve teže, djelomično i zbog nedostatne pomoći koja je trebala pristizati od hrvatsko-ugarskog kralja i cara Svetog Rimskog Carstva Ferdinanda I.
U to doba utvrdom Klis zapovijedao je vojskovođa kapetan Petar Kružić koji je još 1528. pisao habsburškom vladaru upozorenje da su prilike u utvrdi sve teže, da nedostaje hrane i oružja te ne vjeruje da branitelji mogu još dugo izdržati takvu situaciju. Uprkos tome Kružić je uspio obraniti Klis u dva navrata kada su Osmanlije navalili svom silom, 1534. i 1535. godine, ali situacija je bila sve gora. U kolovozu 1536. Osmanlije su iznova opkolili grad, a iako je Kružić napokon dobio pojačanja od Ferdinanda i od pape Pavla III., bilo je prekasno.
Bitka podno Klisa završila je teškim porazom kršćanske vojske. Poginuo je i Petar Kružić, a Osmanlije su mu odrubili glavu. Klis se poslije toga predao, a njegovim padom bilo je izgubljeno i posljednje uporište južno od Velebita. Nakon tog poraza Klis je postao centar Kliškog sandžaka, iako su kliški begovi stolovali obično u Livnu, a beg je postao požeški sandžak-beg Murat-beg Tardić. Preostali kliški uskoci, nakon pada tvrđave, preselili su se u Senj (senjski uskoci). Nakon pada Klisa Osmanlije su zauzeli i Solin te prodrijeli preko Kaštela do Splita koji ipak nisu nikada uspjeli osvojiti.
Klis je kratkotrajno oslobođen 1596. u akciji splitskih plemića Ivana Albertija i Nikole Cindra, a konačno 1648. godine za vrijeme Kandijskog (Kretskog) rata nakon čega više nije pao u osmanske ruke.



Jugoistočna strana utvrde Klis




Ploča u crkvi Gospe Trsatske u Rijeci, latinski natpis znači: Ovdje se čuva sahranjena glava znamenitog kliškog junaka Petra Kružića † 1537.

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19913
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   14.03.17 3:13

14. ožujka 1945. Britanci su izvršili prvi napad na nacističku Njemačku svojim najjačim bombama. Radilo se o tzv. Grand Slam bombi, do tada neviđenih dimenzija i mase, koju je izradio britanski inženjer Barnes Wallis.
Bomba je bila teška 10.000 kilograma, napunjena specijalnim eksplozivom zvanim Torpex (50% snažniji od TNT-a po jedinici mase). Eksploziv se lijevao u bombu u rastopljenom stanju, zbog čega je trebalo mjesec dana da se ohladi i stvrdne.
Bombe Grand Slam bile su po konstrukciji tzv. seizmičke ili potresne bombe. To znači da su napravljene tako da se zabiju duboko u zemlju, a tek onda eksplodiraju, izazivajući potresne valove koji ruše građevine odozdo. Grand Slam bomba bacana je s velike visine strateškim bombarderima Avro Lancaster B.Mk 1 pa je mogla pri padu doseći gotovo brzinu zvuka tako da se mogla zabiti čak 40 metara u zemlju.
Prva Grand Slam bomba bačena je na vijadukt Schildesche kraj njemačkog grada Bielefelda. Tim je vijaduktom prolazila važna pruga Hamm–Minden, koja je povezivala industrijski Ruhr sa sjeverom i istokom Njemačke. Eksplozija Grand Slam bombe bila je tako jaka da se zbog potresnog efekta bombe urušilo gotovo 100 metara dužine vijadukta. Ukupno su Britanci do kraja rata bacili još 41 takvu bombu.






Britanska Grand Slam bomba

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19913
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   30.03.17 1:11

Vojska od terakote (Vojnici sjena ili Besmrtna vojska), kolekcija od preko 8.000 figura terakota vojnika i konja u prirodnoj veličini, otkrivena je 29. ožujka 1974. kod grada Xi’ana u provinciji Shensi u sjeverozapadnom dijelu središnjeg dijela NR Kine.
Radilo se o vrlo značajnom arheološkom otkriću novijeg vremena, ne samo zbog kulturnog i povijesnog značenja tih skulptura, nego i zbog njihove atraktivnosti za širu publiku.
Do otkrića vojske od terakote (glina brončane boje, koja se pekla na visokoj temperaturi) došlo je slučajno kad su tamošnji obrađivači zemlje kopali bunar za vodu. U međuvremenu su izvedena opsežna iskapanja, no dio kompleksa još je uvijek neistražen. Procjenjuje se da sadrži više od 8.000 vojnika od terakote, najmanje 130 kočija te oko 670 skulptura konja. Radilo se o golemoj vojsci koja je vjerojatno trebala čuvati prvog kineskog cara Shi Huangdija (vladao 221.-207. pr. Kr.) u zagrobnom životu. Pogrebni kompleks sagrađen je između 246. i 208. godine pr. Kr., na početku vladavine prve povijesne kineske carske dinastije Qin.
Vojska od terakote pokopana je oko 1.5 km istočno od groba Shi Huangdija, u tri tzv. Jame, oko 33 km istočno od Xi’ana, a najprije su iskopane figure koje su se nalazile na dubini 4 do 8 metara. Figure vojnika okrenute su na istok, nalaze se u borbenoj formaciji i svaka je jedinstvena, tako da ne postoje dvije identične. Naoružane su strijelama, kopljima, mačevima i dr., a naoružanje je u vrijeme otkrića bilo još uvijek prilično oštro, sjajilo se i izgledalo kao da je novo i netaknuto. Dublja istraživanja otkrila su da površinu prekriva tanki sloj antioksidirajućeg kromovog oksida. Za tu tehniku se u vrijeme istraživanja smatralo da je razvijena sredinom 20. st. u Njemačkoj i SAD-u, no očito su Kinezi za nju znali gotovo 2.000 godina ranije. Prvi dio nalazišta, Jama 1, postavljen je i otvoren za javnost već 1979. Najmanje nalazište, Jama 3, javnosti je predstavljeno 1989. a Jama 2, iako je otkrivena godinu dana ranije, otvorena je pet godina kasnije. Pronađeno je još nekoliko manjih nalazišta te su 1994. svi spojeni u Muzej prvog cara dinastije Qin. Nedaleko od iskopina znanstvenici su pronašli i sam Mauzolej Cara kojeg njegova vojska čuva, ali do danas nije istražen, djelomično jer današnja tehnologija nije dovoljno dobra, a djelomično iz velikog poštovanja prema mrtvima. 1980. su otkrivene dvije obojene brončane kočije 20 metara zapadno od carevog groba. Svaka se sastojala od 3.000 raznih dijelova i pokretala su je 4 konja. Cijelo područje je 1987. ušlo pod UNESCO zaštitu svjetske kulturne baštine.
2012. godine su otkrivene ruševine drevne palače u blizini groba prvog kineskog cara. Prema otkrivenim temeljima, palača se vjerojatno prostirala na površini 690 x 250 metara, što je gotovo četvrtina veličine kultnog Zabranjenog grada u Pekingu,






Hala s terakota vojnicima u Muzeju prvog cara dinastije Qin

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19913
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   03.04.17 2:11

Argentinske snage od 3.000 vojnika napale su Port Stanley na otoku Istočni Falkland 2. travnja 1982. te je tako započeo desetotjedni Falklandski rat koji je odnio 649 argentinskih i 255 britanskih života.
Nakon kraćeg otpora savladale su malobrojni britanski garnizon, a istog i sljedećeg dana su zaposjele Južnu Georgiju i Otočje Južni Sandwich, uz Falklandsko otočje (s tada 1.800 stanovnika) Britansko prekomorsko područje u južnom Atlantiku.
U Argentini je uspješna invazija izazvala svenarodno slavlje. Argentinske okupacijske vlasti promijenile su ime falklandskog glavnog grada Port Stanley u 'Puerto Argentino', uvele španjolski kao službeni jezik i tjerale stanovnike da voze desnom stranom ulice. Neovisnost otočja bila je tema različitih političkih sukoba tijekom vremena. Ujedinjeno Kraljevstvo vladalo je otocima 150 godina, ali je Argentina, koja ih naziva Malvinskim otocima, vjerovala da ih je naslijedila od Španjolske početkom 1800-ih godina te ih je svojatala zbog relativno male udaljenosti od Južne Amerike. Godine 1982. Argentinom je vladala vojna hunta, a zemlja je bila pred ekonomskom krizom. Šef vojne hunte general Leopoldo Galtieri poduzeo je invaziju kako bi mu donijela veću popularnost u državi i skrenula pozornost naroda s ozbiljnijih problema u samoj Argentini.
Nakon početne nevjerice i šoka, britanska vlada Margaret Thatcher odlučila je otočje vratiti oružanom stilom. Mornarička eskadra s dva nosača aviona poslana je u Južni Atlantik, a kasnije su im se pridružile kopnene snage od nekih 5.000 ljudi. Velika Britanija je također pokrenula diplomatsku ofenzivu. Iako su se latinoameričke i nesvrstane zemlje uglavnom svrstale uz Argentinu, Britanci su uspjeli isposlovati rezoluciju UN koja je zahtijevala argentinsko povlačenje te podršku od strane svojih partnera u EEZ. S druge strane, SAD su ostale neutralne u sukobu, a administracija Ronalda Reagana bila je podijeljena. Kasnije se šef CIA-e 'izvlačio' kako je Argentina ipak krivo protumačila američku pomoć tajnih službi u Srednjoj Americi, tako da su mislili da im SAD neizravno daje zeleno svjetlo za napad na Falklande.
Britanska protuofenziva prve rezultate dala je kada je odred marinaca i specijalaca 25. travnja osvojio Južnu Georgiju i zarobio argentinsku podmornicu.
1. svibnja su Britanci počeli sa zračnim napadima na Port Stanley, a nakon toga su uslijedili prvi okršaji između britanskih i argentinskih zrakoplova. Dan kasnije zbio se ključni događaj cijelog rata - britanska nuklearna podmornica HMS 'Conqueror' potopila je argentinsku krstaricu ARA 'General Belgrano', što je uzrokovalo 323 poginula mornara. Nakon toga se argentinska mornarica povukla u matične luke, prepustivši zrakoplovstvu snabdijevanje garnizona na Falklandima koji je trebao pokušati spriječiti britansko iskrcavanje.
Iako se argentinsko zrakoplovstvo, koje je operiralo iz baza u Argentini, istaklo u ratu i iako je uspjelo potopiti neke britanske brodove, uključujući razarač HMS 'Sheffield', nije bilo u stanju spriječiti britansko iskrcavanje u zaljevu San Carlos na zapadnoj obali Istočnog Falklanda 21. svibnja.
Britanske snage na Falklandima bile su brojčano inferiorne Argentincima te opterećene nedostatkom teškog oružja i cijelim nizom logističkih problema, no 28. svibnja nakon teške borbe uspjele su likvidirati argentinski garnizon u Goose Greeneu na poluotoku Lafonia, dijelu Istočnog Falklanda. Nakon toga su slijedili manji okršaji kao priprema za ofenzivu na Port Stanley koja je počela 11. lipnja. Tom prilikom su Britanci izveli jedan od posljednjih juriša u povijesti u kojima je korišten bajunet. Argentinske snage, sastavljene od neiskusnih, demoraliziranih i loše vođenih ročnika, brzo su podlegle malobrojnijim napadačima sastavljenim od iskusnih, vrhunski izvježbanih i profesionalnih postrojbi. 14. lipnja, u trenutku kada su se britanske snage nalazile na prilazima Port Stanleyu, argentinski zapovjednik Falklanda potpisao je kapitulaciju. 20. lipnja 1982. kapitulirao je i argentinski garnizon na Otočju Južni Sandwich čime su završile ratne operacije. U Argentini je poražena i osramoćena vojska izgubila svaki autoritet, te je nakon niza prosvjeda, u kojemu su prednjačili veterani Falklandskog rata, 1983. bila prisiljena odstupiti u korist demokratski izabranih predstavnika naroda. Time je Argentina postala primjer nizu drugih latinoameričkih država u kojima će 1980-ih i 1990-ih vojne diktature biti zamijenjene demokratskim uređenjem.
Na Falklandskim otocima u ožujku 2013. godine održan je referendum po pitanju "Želite li da Falklandsko otočje zadrži aktualni politički status kao Prekomorski Teritorij Ujedinjenog Kraljevstva?". Sasvim očekivano, stanovnici koji dijele britansku tradiciju i podrijetlo s matičnom zemljom gotovo su jednoglasno glasali za ostanak u sklopu Britanije. Nakon dvodnevnog referenduma rezultati su pokazali kako je 98.8% glasalo "za", dok je "protiv" glasalo svega troje ljudi. Izlaznost je bila 92%.









Britanska padobranska pukovnija i Special Air Service (SAS) komandosi tijekom Falklandskog rata

Na vrh Go down
Stanko1
Vodnik I klase
Vodnik I klase
avatar

Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 568
Član od : 2013-02-24
Dob : 68
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   03.04.17 7:12

@Max Blitz (citat):
U povijesti je stekao negativne konotacije zbog poznatog nacističko-sovjetskog Pakta o nenapadanju Ribbentrop-Molotov, sporazuma o vojnoj i gospodarskoj suradnji između Njemačkog Reicha i Sovjetskog Saveza. Pakt je sklopljen 23. kolovoza 1939., a zapravo je značio podjelu Poljske između Hitlera i Staljina, te sovjetsku okupaciju do tad nezavisnih baltičkih država Estonije, Letonije i Litve. Dan sklapanja Pakta Ribbentrop-Molotov se sukladno odluci Europskog parlamenta iz 2008. obilježava kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
Zasigurno ne spadam u obožavatelje SSSR-a pa ni građanina Skrjabina poznatijeg kao Molotov, ali bih se osvrnuo na neke kontroverze oko sovjetsko-njemačkog pakta iz 1939. godine. Taj pakt se na Zapadu tumači kao najcrnji čin dvaju najcrnjih diktatura, pri čemu se ignorira uloga zapadnih zemalja u takvom razvoju događaja.
Povijest/historija je prilično zakučasta disciplina. Ona se može mijesiti kao tijesto. Može se krivotvoriti, prešućivati, izmišljati ili ignorirati - ali se ne može promijeniti.
Uvjete za sovjetsko-njemački pakt stvorio je upravo taj isti Zapad, koji se danas pomalo licemjerno ''sjeća žrtava svih totalitarnih i autoritarnih režima''. SSSR je - ostavimo po strani prirodu i grijehe tiranskog sistema - tridesetih godina glavnom opasnošću smatrao fašizam i Hitlerovu Njemačku, pa je na tome temeljio i svoju vanjsku politiku. Protivio se popuštanju Njemačkoj i Münchenskom sporazumu, na koji nije mogao utjecati jer mu je bilo uskraćeno sudjelovanje na konferenciji. Pred rat je SSSR nastojao stvoriti vojni savez s Francuskom i Velikom Britanijom radi zajedničkog preventivnog obračuna s Njemačkom. Pregovori sa zapadnim vojnim delegacijama vođeni su u Moskvi sve do ljeta 1939., a koliko ozbiljno su ih Sovjeti shvaćali govori i činjenica da su ih u ime SSSR vodili ministar obrane Vorošilov i načelnik generalštaba Šapošnjikov. Kada su shvatili da imaju posla s neozbiljnim partnerima Sovjeti su prihvatili ponudu Nijemaca za međusobni dogovor i time kupili vrijeme da se koliko-toliko pripreme za neizbježan rat s Njemačkom. Usput su stavili prste i na teritorije za koje su bili zainteresirani, što im se sigurno ne ubraja u časne postupke.
Ne treba zaboraviti ni da Poljska nije bila baš nevina žrtva. Ta ista Poljska je nedugo prije njemačkog napada sudjelovala u komadanju lešine Čehoslovačke - prisvojila je područje Tješina (Český Těšín, Czeski Ćeszyń) - i to u sporazumu s tom istom Njemačkom. A da se ne spominje kratkovidnost njihove političke vrhuške koja je prekasno shvatila da je vrag odnio šalu.
Nakon sovjetske okupacije 1939. istočni dio Poljske priključen je teritoriju Bjelorusije i dijelom Ukrajine, a nova granica se približno poklapala s takozvanom Curzonovom linijom iz 1919. godine (nazvana po britanskom ministru vanjskih poslova Georgeu Curzonu, koji je sudjelovao u kreiranju granica na istoku). Poljska tada nije prihvaćala takvo razgraničenje i napala je Sovjetsku Rusiju, a mirovnim ugovorom u Rigi 1921. uspostavljena je granica koja se održala do 1939.
Na vrh Go down
mirko bratuš
Poručnik
Poručnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik značka PV
Broj komentara : 2229
Član od : 2012-04-15
Dob : 69

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   06.04.17 6:34

41.,napad na Jugoslavijo.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19913
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   09.04.17 19:47

Vojskovođa i osvajač, osnivač Timuridskoga Carstva i timuridske dinastije, Timur Lenk (u nekim izvorima Tamerlan) rođen je u gradu Kešu (današnji Šahrisabz u Uzbekistanu) 8. travnja 1336.
Bio je sin bega Teragaja iz turciziranog mongolskog nomadskog plemena Barlasa, a kasnije je tvrdio da potječe od samog Džingis-kana. Kako je od mladosti bio hrom, dobio je nadimak lenk (šepav). Njegov je otac bio jedan od prvih mongolskih vođa koji je prešao na islam.
Timur se već u mladosti proslavio kao vojskovođa, a 1370. godine uspio je osvojiti veličanstveni grad Samarkand u istoimenoj pokrajini u središnjem Uzbekistanu, nakon čega se proglasio velikom emirom. Konsolidiravši vlast krenuo je u niz osvajačkih pohoda s ciljem obnavljanja Mongolskog Carstva. Najprije je osvojio pokrajinu Horzem, a zatim je u višegodišnjim pohodima uspio srušiti Zlatnu Hordu (mongolsku državu u središnjoj Aziji i istočnoj Europi). Nakon toga je u pet godina osvojio današnji Afganistan, Azerbajdžan, Armeniju, Gruziju, Irak i Iran. Provalio je i u Indiju odakle je odnio basnoslovni plijen.
Sve jače Timurovo carstvo zasmetalo je osmanskom sultanu Bajazidu I. koji je 1399. pokrenuo niz vojnih kampanja na njegovo područje. U odlučujućoj Bitki kod Angore (današnja Ankara) 1402. Timur je pregazio osmanske snage i zarobio Bajazida I. koji je i umro u njegovom zarobljeništvu.
Timur je bio poznat po okrutnosti, njegove vojske su iza sebe ostavljale pustoš, a prema pričama znao je cijele gradove sravniti sa zemljom. Plašio je buduće protivnike tako da je duž cijelog puta kuda je prošao ostavljao piramide lubanja onih koje je pobio.
U prosincu 1404. Timur je započeo pohod na Kinu, ali ga je u planovima prekinula smrt. Njegovo golemo carstvo raspalo se za vladavine njegovih nasljednika. Do danas se sačuvao njegov mauzolej Gur Emir (Gur-e Amir, na perzijskom Emirov grob) u Samarkandu. Timurovu grobnicu je 1941. godine godine pronašla sovjetska ekspedicija na čelu s Mihajlom G. Gerasimovom. Uz taj događaj se vezuje legenda o prokletstvu koje čeka onoga tko otvori grob. Tri dana nakon otvaranja grobnice Hitlerova Njemačka napala je SSSR.



Timur Lenk




Timurova vojska u pohodu

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19913
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   11.04.17 3:13

Slavni američki general armije Douglas MacArthur, koji je primio predaju japanskih vlasti na kraju Drugog svjetskog rata, najodlikovaniji američki vojnik, smijenjen je 11. travnja 1951. tijekom Korejskog rata.
U tom je ratu bio vrhovni zapovjednik snaga Ujedinjenih naroda, a svojim nadahnutim vojnim strategijama uspio je osloboditi Južnu Koreju od komunističke invazije i potisnuti sjevernokorejske snage daleko na sjever, prema kineskoj granici. Tada je, međutim, reagirala NR Kina i poslala svoje trupe u pomoć Sjevernokorejcima. Nakon toga je MacArthur želio povesti rat protiv Kine, pri čemu bi došla u obzir i upotreba nuklearnih bombi.
Američki predsjednik Harry S. Truman, u strahu da je stvar otišla predaleko i da bi moglo doći do svjetskog nuklearnog rata, smijenio je MacArthura. Američka javnost bila je zgranuta, jedan prilično nepopularni predsjednik smijenio je popularnog generala. Stvar se na kraju smirila i pretvorila u pobjedu američkog predsjedničkog sustava.
Naime, SAD je svojim sustavom zaštićen od toga da jedan moćni general preuzme kontrolu nad vojskom. To je postignuto tako što ne postoji jedan general koji bi zapovijedao cjelokupnom vojskom, nego se sva vrhovna zapovjedništva spajaju tek u rukama predsjednika SAD-a i ministra obrane, a njih obojica su civilne, a ne vojne osobe.
Po povratku u SAD, prvi puta nakon 11 godina, MacArthur je doživio trijumfalni doček, paradu na Petoj aveniji u New Yorku te je održao govor u Senatu. No kandidatura na predsjedničkim izborima 1952. godine propala mu je nakon što se u javnosti saznalo da je protiv Kine u Korejskom ratu htio upotrijebiti nuklearno oružje. MacArthur je bio izuzetno sposoban, ali i egocentričan general. Bez rezerve je isticao sebe i vlastite zasluge, dok je svoje podređene držao u anonimnosti. Američka historiografija ga slavi kao možda svojeg i najvećeg vojskovođu u povijesti, a proglašavan je i 'američkim Cezarom'.



General Douglas MacArthur

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19913
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   13.04.17 23:08

Nacistička Njemačka 13. travnja 1943. objavila je da je u Katynskoj šumi pronašla leševe ubijenih poljskih časnika i intelektualaca koji su pali kao žrtve Staljinovog režima.
Nijemci su leševe pronašli na teritoriju Rusije koji su u to vrijeme držali pod svojom okupacijom. Katynska šuma nalazi se u blizini ruskog grada Smolenska i bila je lokacija na kojoj je Staljin dao pobiti Poljake u doba kad je SSSR u paktu s Hitlerom podijelio Poljsku. Staljinova tajna policija likvidirala je oko 22.000 ljudi. Pobijena je gotovo polovina od ukupnog broja časnika poljske vojske, među njima 14 generala, 24 pukovnika, 7 kapelana, jedan poljski princ, 20 sveučilišnih profesora, 300 liječnika, 6000 policajaca i određeni broj svećenika. Mnogi su ubijani i na drugim mjestima u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji. Kako su masovne grobnice kod Katyna dugo bile jedine poznate, općenito se čitava ova akcija naziva pokoljem kod Katynske šume.
Nakon što je 23. kolovoza 1939. potpisan Sovjetsko-njemački sporazum (Ribbentrop-Molotov) o nenapadanju, uslijedila je sovjetska okupacija istočne Poljske. Tako je u jesen 1939. 14.700 časnika i vojnika poljske vojske i policije palo u sovjetsko ratno zarobljeništvo.
5. ožujka 1940. članovi Politbiroa Komunističke partije Sovjetskog Saveza Staljin, Molotov, Kaganovič, Vorošilov, Mikojan, Berija i Kalinjin potpisali su zapovijed za pogubljenje "nacionalista i kontrarevolucionarnih aktivista" u okupiranim područjima. Ova široka definicija omogućila je, pored časnika, vojnika i pričuvnika, ubojstvo i oko 10.000 poljskih intelektualaca i policajaca. U pismu predsjednika KGB-a Aleksandra Šeljepina Nikiti Hruščovu u ožujku 1959. spominje se broj od 21.857 žrtava. Smaknuća je izvršio NKVD u vremenu od 3. travnja do 19. svibnja 1940. godine, a točan broj žrtava nije do danas pouzdano utvrđen.
Hitlerova propaganda odmah je iskoristila otkrivenu masovnu grobnicu za diskreditiranje SSSR-a u očima svijeta. Nacisti su pozvali strane novinare iz neutralnih zemalja i službenike Međunarodnog crvenog križa da se uvjere u istinu. Staljin je zbog toga odmah prekinuo sve veze s Crvenim križem. SSSR i Rusija su sve do 1990. godine poricali odgovornost za Katynski masakr i za njega optuživali Nijemce, no te su godine službeno, u izjavi Mihaila Gorbačova, priznali krivnju Staljinove tajne policije. Ovaj zločin do danas opterećuje rusko-poljske odnose. Godine 2010. poljski predsjednik Lech Kaczyński bio je na letu za Rusiju u povodu obilježavanja godišnjice masakra, kad se njegov avion srušio nadomak piste u Smolensku. Poginulo je svih 96 putnika u avionu, što je Katyn učinilo dvostrukom tragedijom za poljski narod.



Masovna grobnica u Katynskoj šumi




Spomenik Tri križa u Nacionalnom parku Świętokrzyski u jugoistočnoj Poljskoj

Na vrh Go down
alexandar
GENERAL JNA - Zam(j)enik Načelnika GŠ
GENERAL  JNA - Zam(j)enik Načelnika GŠ
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Broj komentara : 4450
Član od : 2011-06-23
Dob : 54
M(j)esto Loznica , Srbija

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   14.04.17 22:51

@mirko bratuš (citat):
41.,napad na Jugoslavijo.

Post na temi , ili "iscrpno" obavestenje .....pitanje je sad. Wink

_________________
BONA FIDE......
Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 430
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   08.05.17 18:53

KONEC II. SVETOVNE VOJNE

Leta 1945 je začela veljati brezpogojna kapitulacija nacistične Nemčije v Evropi in končala se je II. svetovna vojna. V Jugoslaviji in Sloveniji pa so boji trajali vse do 15 maja 1945.

Čeprav je poveljnik nemške armadne skupine E, general Alexander Löhr, v Topolšici 9. maja 1945 podpisal brezpogojno vdajo nemške zasedbene vojske, so se boji na slovenskem ozemlju nadaljevali. Na Poljani blizu Prevalj so se od 9. do 15. maja 1945 odvijali zadnji boji 2. svetovne vojne.

Spomladi leta 1945 ni bilo o zmagi zavezniških sil v vojni proti Hitlerjevi Nemčiji nobenega dwoma več. Ostajalo je le vprašanje datuma in tega, čigava vojska bo kot prva vkorakala v Berlin. Ura podpisa kapitulacije je odločila, da v zahodnih državah konec vojne praznujemo 8. maja, v Rusiji in več državah bivše Sovjetske zveze pa dan zmage nad fašizmom obeležujejo dan pozneje.
30. aprila 1945 je Adolf Hitler, preden je naredil samomor, za svojega naslednika določil admirala Karla Dönitza. Čeprav to imenovanje ni imelo pravne veljave, je v praksi vendarle pomenilo, da je Dönitz kot predsednik Nemčije in vrhovni poveljnik Wermachta sprejel odločitve, ki so privedle do končne kapitulacije.

Dönitz sprva sicer ni razmišljal o kapitulaciji, temveč zgolj o premirju na Zahodni fronti in o nadaljevanju boja z Rdečo armado. Želel je pridobiti čas in ustvariti pogoje, da bi se kar največ nemških vojakov in civilistov znašlo na ozemljih, ki so jih zajele zavezniške sile. Stvari pa so se odvijale zelo hitro. 2. maja je kapituliral Berlin, tri dni pozneje še nemške vojaške enote v južni Nemčiji, na Tirolskem, v zahodni Avstriji, na Danskem in Nizozemskem. Tudi Dwight Eisenhower ni želel separatističnega miru, zato je zavrnil nemški predlog.

7. maja ob 2:41 ponoči je bil v francoskem mestu Reims na sedežu ekspedicijskih zavezniških sil podpisan akt o brezpogojni kapitulaciji Nemčije. Za nemško stran ga je z Dönitzevim pooblastilom podpisal general Alfred Jodl, delegacijo pa sta sestavljala še generala Wilhelm Oxenius in Hans-Georg von Friedeburg. V imenu zavezniških sil je akt podpisal ameriški general Walter Bedell Smith, kot priča pa francoski general François Sevez. Na dokumentu je viden tudi podpis predstavnika Sovjetske zveze, generala Iwana Susłoparowa.

Ko so zavezniki Susłoparowa obvestili o načrtovanem podpisu kapitulacije, se je ta nemudoma obrnil na Moskvo in jih prosil za navodila. A odgovor ni prispel, zato se je sovjetski general, ki se je bal, da pri podpisu kapitulacije Sovjetska zveza ne bi izpadla, odločil, da sam podpiše dokument. Stalin pa je imel povsem drugačne načrte: odpoklical je Susłoparowa, zahteval ponovitev podpisa kapitulacije in pooblastil maršala Gieorgija Żukowa, da v imenu Sovjetske zveze podpiše omenjeni dokument.

Kapitulacija, ki je bila podpisana 7. maja, je dopuščala možnost novega, „splošnega” akta, zato so se zahodni zavezniki strinjali, da podpišejo nov dokument. Slovesnost so načrtovali za 8. maj, vendar se je zaradi dvomov o udeležbi francoskega predstavnika podpisovanje začelo šele ob 22:43. Za nemško stran so podpise prispevali Wilhelm Keitel, Hans-Georg von Friedeburg in Hans-Jürgen Stumpff, v imenu zaveznikov pa so dokument podpisali Gieorgij Żukow (Sovjetska zveza), Artur Tedder (Velika Britanija) in kot priči Carl Andrew Spaatz (ZDA) in Jean de Lattre de Tassigny (Francija).

Zdi se, da zahodnim zaveznikom ni šlo za propagandni pomen osvojitve Berlina in zunanjih okoliščin, povezanih s podpisom kapitulacije. To je dobro vedel Stalin, ki se nikakor ni strinjal s podpisom kapitulacije  na ozemlju Francije. Akt je moral biti podpisan v Berlinu, ki ga je osvojila Rdeča armada, glavni udeleženec pa je moral biti visok predstavnik Sovjetske zveze. Stalin je namreč nameraval zmago nad fašizmom uporabiti kot pomemben element sovjetske politike v prihodnjih letih. Kapitulacijo z dne 7. maja so zato poimenovali „Uvodni protokol kapitulacije Tretjega rajha”, za obvezujočega pa so določili akt, ki je bil podpisan pozneje. Poleg tega je podpisovanje dokumenta v nočnih urah, natančneje ob 22:43, povzročilo, da je bila kapitulacija glede na moskovski čas podpisana 9. maja ob 00:43. Prišlo je do redke situacije, da so zato v prihodnjih letih zahodne države konec vojne praznovale 8. maja, Sovjetska zveza in države, ki so bile odvisne od nje, pa dan pozneje.

Na Poljskem je zadevo urejal dekret Bolesława Bieruta z dne 8. maja 1945, s katerim je bilo določeno, da bo ”9. maj kot dan, ko se je končala vojna, narodni praznik zmage in svobode”. V Ljudski republiki Poljski je bilo to postavljeno pod vprašaj, saj je na kapitulaciji jasno viden datum 8. maj, poleg tega pa je v njej natančno zabeleženo, da so se vojne aktivnosti končale prav 8. maja ob 23:01. Poljska komunistična vlada je to neskladje poskušala omiliti s pojasnilom, da je praznovanje 9. maja smiselno, saj je to prvi dan svodobe po koncu vojne.

Vendar pa je treba spomniti, da podpis kapitulacije še ni pomenil tudi takojšnjega konca vojnih akcij. V Evropi so zadnje nemške enote kapitulirale šele 15. maja (v Jugoslaviji), dokončno pa se je druga svetovna vojna zaključila s kapitulacijo Japonske 2. septembra 1945.
Piotr Długołęcki, zgodovinar pri Ministrstvu za zunanje zadeve
http://lublana.msz.gov.pl/sl/c/MOBILE/news/konec_druge_svetovne_vojne


Ko je Nemčija 7. maja 1945 v ameriškem štabu v francoskem Reimsu podpisala brezpogojno kapitulacijo,
                                      je bilo vojne v Evropi uradno konec.


                                                      9.maj 1945 Ljubljana - Dan zmage nad fašizmom
Na vrh Go down
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 19/20Idi na stranicu : Previous  1 ... 11 ... 18, 19, 20  Next
 Similar topics
-
» KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan
» Na današnji dan
» Najbolji košarkaš među oficirima ili najbolji oficir među košarkašima
» Sjećate li se džombometra?

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA :: VOJNA PLATFORMA :: Vojna Historija / Vojna Povijest / Vojna Istorija-
Idi na: