FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez
 
HomeRegistracijaLogin
"Sad kad razmišljam o JNA, mislim da najveći benefit te službe nije ležao u tome da se mladost obuči za oružani sukob, već u ovome čemu danas forum služi – da se ljudi iz raznih krajeva, koji dolaze iz drugačijih kultura, upoznaju, druže, uče jedni od drugih, da se sprijatelje i na taj način prihvate različitost". član: Zoran108

Share | 
 

 KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan

Go down 
Idi na stranicu : Previous  1 ... 13 ... 21, 22, 23
AutorPoruka
Stanko1
Stariji vodnik I klase
Stariji vodnik I klase
avatar

Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 704
REPUTACIJA : 73
Član od : 2013-02-24
Dob : 68
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   21.04.18 19:49

Pogibija ''Crvenog baruna'' Manfreda von Richthofena 21. travnja/aprila 1918.



Manfred Albrecht Freiherr von Richthofen (1892.-1918.) bio je njemački konjički oficir koji se početkom Prvog svjetskog rata borio u Rusiji, Francuskoj i Belgiji. U jesen 1915. godine premješten je u ratno zrakoplovstvo i u ožujku/martu 1916. postao je pilot bombardera Albatros C.III. u Kampfgeschwader 2. U početku je ostavio dojam ispodprosječnog pilota, ali je u ljeto 1916. izabran za pilota-lovca i 17.rujna/septembra iste godine srušio je svoju prvu službeno priznatu žrtvu iznad Cambraia. S 80 priznatih zračnih pobjeda smatra se najvećim zračnim asom Prvog svjetskog rata. Od srpnja/jula 1917.letio je na poznatom trokrilnom lovcu Fokker Dr.I obojenom u crvenu boju, pa je od Saveznika dobio nadimak Crveni barun.

Replika Richthofenovog aviona Fokker Dr.I:



Richthofen je poginuo 21. travnja 1918. kod mjesta Vaux-sur-Somme u Francuskoj. Okolnosti njegove pogibije nisu do kraja razjašnjene, jedino se pouzdano zna da je bio pogođen metkom kalibra 7,7 mm koji mu je oštetio srce i pluća. U posljednjim sekundama života uspio je prisilno spustiti avion, a prije nego je izdahnuo navodno je izustio riječ ''kaputt''. Za rušenje Richthofena RAF je kreditirao kanadskog pilota kapetana Roya Browna. No većina izvora pripisuje rušenje australskom naredniku Cedricu Popkinu, koji je navodno ispalio fatalni hitac iz mitraljeza sa zemlje.

Roy Brown:



Cedric Popkin:



Australski vojnici kod ostataka Richtofenovog aviona:



Britanci su sahranili Richthofena na groblju sela Bertangles sa svim vojnim počastima. Njegovi posmrtni ostaci su 1920. premješteni na njemačko vojno groblje u Fricourtu, 1925. u Berlin, a 1975. u Wisebaden.Njemačka zrakoplovna regimenta smještena u zračnoj bazi Wittmundhafen danas nosi ime Taktisches Luftwaffengeschwader 71 "Richthofen".
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 21776
REPUTACIJA : 578
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   22.04.18 23:15

22. travnja 1915. tijekom Druge bitke kod Ypresa u Belgiji, Njemačka je prvi put eksperimentalno upotrijebila svoje novo oružje, bojni otrov kasnije nazvan iperit.
Iperit, diklordietil-sulfid, žućkasta je uljevita tekućina (ledište 14.4 °C, vrelište 216 do 218 °C), ne miješa se s vodom, spada u skupinu plikavaca. Težak je stanični otrov, oštećuje kapilare, a brzo se razara oksidativnim sredstvima (klornim vapnom, hipermanganom).
U početku masovno korišten suzavac vojnim stratezima se nakon kratkog vremena pokazao nedovoljno učinkovit pa je započet razvoj smrtnonosnih agensa. Njemačke snage kod Ypresa su nakon ispuštanja 168 tona bojnog otrova uspjele iz rovova otjerati francuske trupe, no zbog zadržavanja otrovnog plina na tom području nisu uspjeli iskoristiti raspad savezničke linije.
Iako su kemijska oružja odgovorna za smrt samo četiri posto stradalih u bitkama Prvog svjetskog rata, njihov psihološki učinak bio je kudikamo veći, pogotovo uzevši u obzir da mnoge jedinice u početku korištenja tog oružja nisu imale nikakvu opremu koja bi ih zaštitila od trovanja i duge, bolne smrti.
Posljedice korištenja bojih otrova u Prvom svjetskom ratu osjećaju se i danas. Nerijetko se prilikom građevinskih radova naiđe na granate s bojnim otrovom.
Patrick van Wanzeele je valjda posljednja žrtva njemačkog napada bojnim otrovom prije stotinu godina. On nije sudionik Prvog svjetskog rata, nego iz vlastite znatiželje istražuje nekadašnje bojište u Flandriji. Prije par godina je iskopao i jednu granatu s bojnim otrovom.
"Osjećao sam se kao da gorim i imao sam vrućicu s temperaturom od 41 stupnja. Bilo mi je jasno da mi nije dobro." Na sreću, izgleda da je došao u dodir samo s minimalnom količinom iperita jer inače više ne bi bio s nama. "Iskopao sam granatu i naslonio je na jedno drvo i možda je držao jedva tri minute. Ali već tada je moja ruka bila potpuno crvena i morao sam u bolnicu. Kao da sam izgorio od tog plina."
Iako je Ženevskim protokolom iz lipnja 1925. potvrđena zabrana primjene kemijskoga i biološkoga oružja, uporaba bojnih otrova u ratnim sukobima ipak je nastavljena.
U razdoblju od 1966. do 1978. Opća skupština UN-a donijela je nekoliko rezolucija o zabrani uporabe kemijskoga oružja. Nakon pregovora koji su od 1980. vođeni u okviru UN-a, u rujnu 1992. donesena je Konvencija o kemijskome oružju (Chemical Weapons Convention, CWC), kojom je zabranjen njegov razvoj, proizvodnja i skladištenje, te je određeno uništenje postojećih zaliha. Konvencija je bila otvorena za potpisivanje od siječnja 1993., a stupila je na snagu u travnju 1997.


Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 21776
REPUTACIJA : 578
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   24.04.18 22:01

Nakon desetogodišnjeg rata i opsade naizgled neosvojivog grada Grci su, prema legendi, 24. travnja 1184. godine pr. Kr. (pr. n. e.) uz pomoć lukavstva ušli u Troju.
Danas je Troja (turski: Truva) ime arheološkog nalazišta na navodnoj lokaciji epske Troje u Maloj Aziji, kod mjesta Hissarlik (turski za 'Mjesto utvrda') u sjeverozapadnoj Turskoj, u blizini morske obale jugozapadno od Dardanela pod planinom Idom.
U vrijeme Trojanskog rata (1194. pr. Kr.-1184. pr. Kr.) živjela je najljepša žena na svijetu, Helena, žena spartanskog kralja Menelaja koji je bio brat Agamemnona, tzv. kralja nad kraljevima. On je dugo vremena ratovao protiv Troje i silno ju je želio uništiti. Kada je trojanski princ Paris oteo Helenu, Menelaj se za pomoć obratio svom bratu koji je skupio golemu vojsku i krenuo u pohod na Troju. Naime, Agamemnonu je otmica Helene bila odlična prilika da s razlogom napadne Troju. Grčka vojska je Troju opsjedala punih 10 godina da bi se na kraju poslužili jednom od najpoznatijih varki u povijesti.
Napravili su drvenog konja u kojegm su bili skriveni vojnici, dok se ostatak vojske pravio da odlazi. Naivni Trojanci su unatoč opomenama svećenika konja uveli u Troju misleći da su ga Grci napravili kao žrtvu Posejdonu kako bi im blagoslovio putovanje. Tijekom noći grčki su vojnici otvorili vrata na drvenom konju, te je unutra nahrupila cijela vojska, u potpunosti uništila grad i pobila većinu njegovih žitelja.
Jedini povijesni izvori u kojima se opisuje Trojanski rat su grčki junački epovi Ilijada i Odiseja, čiji je autor Homer. Ilijada opisuje 51 dan u posljednjoj, desetoj godini rata, a Odiseja razdoblje nakon rata, kojem je glavni junak Odisej. Priča o Trojanskom ratu je nadahnula i rimskog pjesnika Vergilija za ep Eneida u kojem je glavni lik Trojanac Eneja.
Stari Grci nisu sumnjali da Homer opisuje stvarni rat i događaje. Smatrali su da se rat dogodio u 13. ili 12. stoljeću pr. Kr. Njemački arheolog Heinrich Schliemann je 1870. započeo iskopavanja na mjestu za koje se vjeruje da je Troja koju je opisao Homer. Međutim, istraživanja nisu iznijela niti jedan konkretan dokaz da su se događaji koje opisuje Homer zaista i dogodili. Postoji i mišljenje da Homer u svojim pričama opisuje svojevrsnu kompilaciju ratovanja Grka u razdobljima Mikenske kulture i Brončanog doba, ali da se ne opisuju stvarni događaji.



Trojanski konj, drvena rekonstrukcija iz filma 'Troja' iz 2004. Danas na plaži turskog grada Çanakkale.

Na vrh Go down
Stanko1
Stariji vodnik I klase
Stariji vodnik I klase
avatar

Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 704
REPUTACIJA : 73
Član od : 2013-02-24
Dob : 68
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   25.04.18 7:21

Posljednja bombarderska misija letećih tvrđava B-17 u Europi, 25. travnja/aprila 1945.

Potkraj travnja 1945. Drugi svjetski rat u Europi brojao je svoje zadnje dane. Time je stigla do kraja i saveznička kombinirana bombarderska ofenziva protiv nacističke Njemačke jer je smanjivanjem teritorija pod nadzorom Trećeg Reicha ponestalo i ciljeva za teške bombardere. Od ukupno 1,5 milijun tona bombi bačenih na Njemačku i okupirane ili satelitske zemlje najviše su ih bacile legendarne Leteće tvrđave Boeing B-17 - 640.000 tona ili 43%.

Boeing B-17 Flying Fortress:



Posljednji zračni napad u sklopu kombinirane bombarderske ofenzive B-17 su izveli 25. travnja 1945., a cilj je bio tvornica Škoda u Plzeňu. Po nekim izvorima namjera savezničkih planera bila je porušiti tvorničke kapacitete da ne padnu u ruke Sovjetima. Iz Velike Britanije je poletjela formacija od 276 bombardera B-17 u pratnji 188 lovaca P-51 Mustang. Bombarderi su pripadali 91., 92., 303., 305., 379., 381., 384. i 398. bombarderskoj grupi 8. zračne armije. Tvornicu Škoda trebalo je napasti 198 B-17, dok će preostalih 78 bombardirati njemački vojni aerodrom kod Plzeňa.
Prije napada su Saveznici, prvi i jedini put tokom rata, upozorili preko radija radnike Škode da ne dolaze na posao i da ostanu na sigurnom do popodnevnih sati. Taj potez je bio rizičan za bombardere jer je Nijemcima omogućio da koncentriraju protuzračne topove u Plzeňu.

Tvornica Škoda u Plzeňu:



Bombardiranje je izvedeno vrlo precizno i procjenjuje se da je uništeno 70% tvorničkih objekata. Cilj je pogodilo 430 visokoeksplozivnih i veliki broj zapaljivih bombi koje su potpuno unišile 28 tvorničkih zgrada i teško oštetile još 33. Između ostalih uništeni su pogoni za proizvodnju i popravak tenkova, pogoni za proizvodnju lokomotiva i motornih vozila, energana i glavna skladišta. Protuzračna artiljerija je srušila 6 bombardera B-17 uz 27 poginulih članova posada, dok je dio avijatičara iskočio padobranom i pao u zarobljeništvo (neke od preživjelih članova posada Nijemci su ubili odmah po spuštanju).
Na vrh Go down
Stanko1
Stariji vodnik I klase
Stariji vodnik I klase
avatar

Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 704
REPUTACIJA : 73
Član od : 2013-02-24
Dob : 68
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   30.04.18 6:18

Najsjajnija pobjeda generala Leeja u Američkom građanskom ratu - bitka kod Chancellorsvillea 30. travnja/aprila do 6. svibnja/maja 1863.



Krajem mjeseca travnja 1863. godine snage Unije poznate kao Army of the Potomac pod zapovjedništvom generala Josepha Hookera, u okviru kampanje protiv glavnog grada Konfederacije Richmonda, koncentrirala se oko Chancellorsvillea u Virginiji. Hooker je planirao napasti s dvije strane i okružiti vojsku Juga pod imenom Army of Northern Virginia kojom je zapovijedao general Robert Lee. Snage Unije brojale su 134.000 ljudi, a snage Konfederacije 60.000.

Joseph Hooker:



Robert Lee:



Suočen s brojčano dvostruko jačim neprijateljem Lee se odlučio na smion i rizičan potez - podijelio je svoje snage u dva dijela. Otprilike petinu vojnika uputio je prema Fredericksburgu da blokiraju napredovanje snaga Unije na tom području, dok je s glavninom napao 30. travnja koncentraciju Hookerovih snaga u Chancellorsvilleu. Unatoč savjetima svojih podređenih Hooker je povukao trupe na obrambenu liniju i time prepustio inicijativu Leeju. Idućih nekoliko dana vođene su žestoke borbe uz obostrano velike gubitke, a bitka je okončana 6. svibnja povlačenjem snaga Unije.
U bici kod Chancellorsvillea Unija je izgubila preko 17.000 vojnika, od kojih 1.600 poginulih i 6.000 zarobljenih. Gubici Konfederacije bili su 13.000 vojnika, od kojih 1.660 poginulih i 2.000 zarobljenih. Bitka se smatra najsjajnijom Leejevom pobjedom u Američkom građanskom ratu.
Pobjedu Konfederacije pomutila je smrt Thomasa Jacksona zvanog Stonewall, najpopularnijeg generala Juga i jednog od najdarovitijihj vojskovođa u američkoj povijesti. Jackson je 2. svibnja greškom nastrijeljen od vlastite predstraže i izgubio je ruku, a oslabljeni organizam nije izdržao upalu pluća i umro je 10. svibnja.

Thomas Stonewall Jackson:



Pobjeda nad dvostruko jačim protivnikom uvjerila je generala Leeja da je njegova vojska nesavladiva i da može izvršiti svaki zadatak koji se pred nju postavi. Pokrenuo je svoju Army of Northern Virginia u veliku ofenzivu na sjever kako bi Pennsylvaniju i Maryland odvojio od Unije. Planove mu je poremetio poraz u odlučujućoj bici kod Gettysburga 1.-3. srpnja/jula 1863.

Bitka kod Chancellorsvillea, grafički prikaz:



Stanko1: komentar modifikovan dana: 30.04.18 8:07; prepravljeno ukupno 1 puta
Na vrh Go down
PORUCNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
avatar

Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik Znacka PV
Broj komentara : 6435
REPUTACIJA : 85
Član od : 2014-08-01
Dob : 55
M(j)esto Bijelo Polje

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   30.04.18 7:09

Nekako su mi čudne brojke o gubicima. Imaju brojke poginulih i zarobljenih. A ostali su nestali? Ranjeni?

_________________
Bili smo veca 'gospoda' dok smo bili 'drugovi', nego sto smo drugovi, sad, kad smo gospoda.
porucnik ness
Na vrh Go down
Stanko1
Stariji vodnik I klase
Stariji vodnik I klase
avatar

Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 704
REPUTACIJA : 73
Član od : 2013-02-24
Dob : 68
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   30.04.18 8:06

Brojke su zaokružene i podaci su malo skraćeni. Preuzeti su sa engleske wikipedije koja navodi preciznije brojke (za točnost se ne može garantirati):
- Unija ukupno 17.287, od čega 1.606 poginulih, 9.762 ranjena i 5.919 zarobljenih i nestalih
- Konfederacija ukupno 13.303, od čega 1.665 poginulih, 9.081 ranjen i 2.018 zarobljenih i nestalih
Kako je i među zarobljenicima bio nepoznati broj ranjenih smatrao sam da nije potrebno davati te podatke.
Na vrh Go down
PORUCNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
avatar

Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik Znacka PV
Broj komentara : 6435
REPUTACIJA : 85
Član od : 2014-08-01
Dob : 55
M(j)esto Bijelo Polje

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   30.04.18 9:31

@Stanko1 (citat):
Brojke su zaokružene i podaci su malo skraćeni. Preuzeti su sa engleske wikipedije koja navodi preciznije brojke (za točnost se ne može garantirati):
- Unija ukupno 17.287, od čega 1.606 poginulih, 9.762 ranjena i 5.919 zarobljenih i nestalih
- Konfederacija ukupno 13.303, od čega 1.665 poginulih, 9.081 ranjen i 2.018 zarobljenih i nestalih
Kako je i među zarobljenicima bio nepoznati broj ranjenih smatrao sam da nije potrebno davati te podatke.
Nisam želio, nedajbože, umanjiti vrijednost tvog truda i posta, samo sam primijetio. Izvinjavam se članstvu zbog skretanja sa teme!

_________________
Bili smo veca 'gospoda' dok smo bili 'drugovi', nego sto smo drugovi, sad, kad smo gospoda.
porucnik ness
Na vrh Go down
Stanko1
Stariji vodnik I klase
Stariji vodnik I klase
avatar

Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 704
REPUTACIJA : 73
Član od : 2013-02-24
Dob : 68
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   30.04.18 9:44

Druže poručniče, nisam ja ni pomislio da bi ti imao i mrvicu loše namjere, a raspravljali smo još uvijek u okviru teme.  Wink
Na vrh Go down
Stanko1
Stariji vodnik I klase
Stariji vodnik I klase
avatar

Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 704
REPUTACIJA : 73
Član od : 2013-02-24
Dob : 68
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   04.05.18 6:07

Prva pomorska bitka bez topova - Koraljno more 4.-8. svibnja/maja 1942.

Poslije spektakularnih i munjevitih uspjeha u osvajanju Jugoistočne Azije, Filipina i Nizozemske Istočne Indije Japance je zahvatio sindrom koji je admiral Chūichi Hara nazvao ''pobjednička bolest''. Čak su i sami japanski generali i admirali bili iznenađeni brzinom kojom su ostvareni svi ciljevi prvobitnog ratnog plana, a time su porasli i apetiti Japanaca. Stoga se, umjesto utvrđivanja zaposjednutih prostora na čemu je inzistirala kopnena vojska i konsolidiranja tzv. Velike zone istočnoazijskog prosperiteta (Dai-tō-a Kyōeiken), prišlo planiranju daljih ofenzivnih operacija radi proširivanja osvojenih teritorija.

Japanski planovi i snage

Naročito agresivno raspoložena je bila ratna mornarica. Zapovjednik Kombinirane flote (Rengo Kantai) admiral Isoroku Yamamoto zauzimao se za osvajanje Ceylona čime bi se ugrozile pomorske komunikacije Velike Britanije s Indijom, no taj plan je odbačen. Yamamoto je također isticao da je potrebno najprije dokrajčiti američku Pacifičku flotu, koja je bila najopasniji protivnik na moru.
Nakon američkog zračnog prepada na Tokyo 18. travnja 1942. (Doolittle Raid) Yamamoto je dobio što je tražio - nove prioritete u nastavku rata na Pacifiku. Nakon niza rasprava u vojnim vrhovima konačno je u travnju napravljen novi i usuglašeni plan i redosljed operacija:
1. Osvajanje otoka Tulagi u Solomonovom arhipelagu i luke Port Moresby na Novoj Gvineji.
2. Zauzimanje otočja Midway kao polazišta za odlučni obračun s Pacifičkom flotom.
3. Iskrcavanje na zapadne Aleute u cilju odvraćanja pažnje od napada na Midway.
4. Prodor na jugoistok prema Novoj Kaledoniji i otočjima Fiji i Samoa, čime bi se prekinule pomorske komunikacije između USA i Australije i stvorili uvjeti za napad na australski kontinent.
Japanski planovi za izgradnju Velike zone istočnoazijskog prosperiteta uključivali su i osvajanje otoka Nova Britanija s bazom Rabaul i Nova Irska s bazom Kavieng, te otoka Nova Gvineja. Naročito je važno bilo zauzimanje luke Port Morseby na jugoistočnoj obali Nove Gvineje, koja je u neposrednom susjedstvu Australije. Također je u operativni plan pod kodnim nazivom Mo uključeno i zaposjedanje otoka Tulagi u Solomonovom arhipelagu, gdje su Australci imali malu hidroavionsku bazu.
Operaciju Mo imala je izvesti 4. flota s bazom u upravo osvojenom Rabaulu, kojom je zapovijedao viceadmiral Shigeyoshi Inoye.

Admiral Shigeyoshi Inoye:



Japanska flota u operaciji Mo bila je podijeljena u nekoliko skupina:
·         invaziona skupina za Tulagi (zapovjednik kontraadmiral Kiyohide Shima) s 2 razarača, 1 minopolagačem, 5 minolovaca i 1 transportnim brodom s 400 vojnika
·         skupina za neposrednu podršku desantnih snaga (zapovjednik kontraadmiral Kuninori Marumo) s 2 lake krstarice, 1 nosačem hidroaviona i 3 topovnjače
·         skupina za opću podršku desantnih snaga (zapovjednik kontraadmiral Aritomo Goto) s lakim nosačem aviona Shoho, 4 teške krstarice i 1 razaračem
·         invaziona skupina za Port Moresby (zapovjednik kontraadmiral Kôsô Abe) s 1 lakom krstaricom, 6 razarača, 1 minopolagačem, 6 minolovaca i 11 transportnih brodova s 5.500 vojnika
·         udarna skupina nosača aviona (zapovjednik viceadmiral Takeo Takagi) s nosačima aviona Shokaku i Zuikaku, 2 teške krstarice i 6 razarača
U operaciju je također uključeno 7 podmornica i veći broj bombardera, lovaca i izviđačkih aviona s kopnenih baza.

Reagiranje Amerikanaca

Amerikanci su još prije rata uspjeli djelomice provaliti japanski mornarički tzv. Ro-kod, a u travnju 1942. mogli su dešifrirati već oko 85% poruka. Jednako su šifre probili i Britanci svojim sustavom Ultra. Upravo su Britanci javili Amerikancima da Japanska flota šalje u Truk svoju 5. diviziju nosača aviona s nosačima Shokaku i Zuikaku radi neke ofenzivne operacije u Južnom Pacifiku pod kodnim nazivom Mo. Britanci su pretpostavili da se najvjerojatnije priprema napad na Port Moresby.
Zapovjednik Pacifičke flote admiral Chester Nimitz odlučio je uputiti na jug sva četiri raspoloživa nosača aviona. Međutim, 16. operativna eskadra viceadmirala Williama Halseya s nosačima aviona USS Enterprise i USS Hornet tek se vraćala iz napada na Tokyo, tako da je prema Koraljnom moru upućena 17. operativna eskadra (Task Force 17) pod zapovjedništvom viceadmirala Franka Fletchera.

Admiral Frank Fletcher:



Fletcherova 17. operativna eskadra sastojala se od nekoliko operativnih skupina:
·         Task group 17.2 (zapovjednik kontraadmiral Thomas Kinkaid) s 5 teških krstarica i 5 razarača
·         Task group 17.3 (zapovjednik britanski kontraadmiral John Crace) s 2 teške i 1 lakom krstaricom i 2 razarača
·         Task group 17.5 (zapovjednik kontraadmiral Aubrey Fitch) s nosačima aviona USS Yorktown i USS Lexington i 4 razarača neposredne zaštite
Također su Saveznici raspolagali i s 11 podmornica te bombarderima i izviđačkim avionima s kopnenih baza pod zapovjedništvom generala McArthura.

Nosač aviona USS Yorktown:



Snage obiju strana bile su približno izjednačene. Naročito se to odnosi na mornaričko zrakoplovstvo na nosačima aviona, gdje su Japanci imali 127 aviona (Mitsubishi A6M Zero, Nakajima B5N Kate i Aichi D2A Val) prema 128 američkih (Grumman F4F Wildcat, Douglas SBD Dountless i Douglas TBD Devastator).

Bitka

Pokreti japanskih snaga započeli su 28. travnja isplovljavanjem skupine admirala Gota, a zatim su slijedile ostale skupine. Japanci su 3. svibnja izveli desant na Tulagi, a malobrojna australska posada je napustila otok čim je dojavljeno približavanje japanskih brodova.

Pokreti snaga obiju strana prema Koraljnom moru, grafički prikaz:



Amerikanci su izviđanjem iz zraka otkrili japansku invazionu skupinu i tokom 4. svibnja izveli tri zračna napada avionima sa nosača Yorktown na sidrište Tulagi, pri čemu su potopili jedan razarač i tri minolovca dok su još četiri broda oštetili. Također su uništili sve japanske hidroavione.
Idućeg dana, 5. svibnja, Fletcher je primio radio poruku iz Pearl Harbora da Japanci planiraju iskrcavanje u Port Moresby 10. svibnja. Po tome je zaključio da negdje u blizini moraju biti i japanski nosači aviona koji štite invazione snage. No njihova pozicija nije bila poznata. Fletcher je zapovijedio da brodovi 6. svibnja popune gorivo sa tankera USS Neosho i da budu spremni za borbu 7. svibnja.
U međuvremenu su i Japanci pretpostavili da negdje u blizini moraju biti američki nosači aviona jer se jedan izviđački Kawanishi H6K Mavis nije vratio u bazu. Japanci su ispravno zaključili da je srušen lovcima sa nosača, a u 10h 6. svibnja izviđački hidroavion otkrio je brodove Task Force 17. Admiral Takagi sa svojim nosačima Shokaku i Zuikaku zaobišao je Solomonovo otočje sa istoka i uplovio u Koraljno more.
Amerikanci su također otkrili desantni konvoj admirala Abea i napali ga bombarderima B-17, ali bez rezultata. Noću 6. na 7. svibnja dvije eskadre nosača aviona bile su u jednom trenutku međusobno udaljene samo 70 milja ne znajući jedna za drugu. Ujutro 7. svibnja Fletcher je uputio krstarice admirala Cracea da blokiraju prolaz Jomard, kroz koji su japanske desantne snage trebale uploviti u Koraljno more.
Obje strane su bile potpuno spremne za lansiranje aviona čim protivnik bude pronađen. Japanski izviđački avioni su prvi otkrili ''jedan nosač aviona, jednu krstaricu i tri razarača'', a u stvari se radilo o tankeru Neosho i pratećem razaraču USS Sims. Kako nije bilo drugih brodova na vidiku Japanci su napali ova dva broda. Sims je odmah potopljen, dok je Neosho plutao još četiri dana do potonuća 11. svibnja.
U 8h 15min jedan američki avion otkrio je skupinu admirala Gota s nosačem aviona Shoho. Vjerujući da je riječ o glavnim japanskim snagama Fletcher je uputio u napad 93 aviona - 18 lovaca Wildcat, 53 bombardera Dountless i 22 torpedna aviona Devastator. Pogođen s 13 bombi i najmanje 2 torpeda Shoho je potopljen uz gubitak 631 od 834 člana posade.

Uništenje nosača aviona Shoho:



Nakon potapanja Shohoa admiral Takagi zapovijedio je desantnom konvoju da se vrati dok se situacija ne raščisti. Do kraja dana ni jedna strana nije otkrila protivničke glavne snage, a bile su toliko blizu da je jedna skupina bombardera Val, vraćajući se po mraku iz potrage, počela spuštanje na američke nosače aviona vjerujući da su japanski. Amerikanci su primijetili da avioni daju čudne svjetlosne signale i otjerali ih protuzračnom paljbom.
Ujutro 8. svibnja izviđački avioni obiju strana otkrili su protivničke nosače gotovo istodobno - u razmaku od samo dvije minute. Međusobna udaljenost iznosila je 210 nm. Obje strane odmah su uputile svoje zračne snage u napad.
Avioni sa Yorktowna pogodili su nosač aviona Shokaku s 2 bombe, a sa Lexingtona jednom, dok je nosač Zuikaku bio zaklonjen u tropskom pljusku. Japanci su napali oba američka nosača i pogodili Lexington s 2 torpeda i 2 bombe, dok je Yorktown pogođen jednom bombom. Japanci su bili uvjereni da su oba američka nosača fatalno pogođena i uništena, no zbog gubitka velikog broja aviona i oštećenja na Shokaku admiral Takagi javio je da više ne može pružati podršku desantu na Port Moresby. Nakon toga je operacija Mo obustavljena i japanske snage povukle su se u baze.
Na povlačenje se odlučio i admiral Fletcher, prije svega zbog odskudice goriva i gubitka tankera Neosho.

Bitka u Koraljnom moru, grafički prikaz:



Po okončanju borbe nosača aviona glavna briga Amerikanaca bila je da spase Lexington. Ekipe za otklanjanje kvarova uspjele su zaustaviti prodor vode i pogasiti požare, pa se činilo da je brod spašen. Međutim dogodilo se nešto nepredviđeno - iskre iz jednog generatora zapalile su benzinske pare iz pokidanog cjevovoda i došlo je do eksplozije i požara, pa je izdana zapovijed da se brod napusti. Nakon što je posada evakuirana razarač USS Phelps potopio je Lexington s 5 torpeda.

Eksplozija na nosaču aviona Lexington:



Epilog

U bici su Japanci na papiru postigli taktičku pobjedu jer su potopili teški nosač aviona Lexington, dok su sami izgubili laki nosač aviona Shoho. Japanski gubici u avionima (92 prema 69) i poginulima (966 prema 656) bili su veći od američkih.
U stvarnosti je japanska pobjeda bila Pirova jer su najmoderniji flotni nosači aviona Shokaku i Zuikaku bili neko vrijeme onesposobljeni za akciju, prvi zbog oštećenja i drugi zbog izgubljenih aviona. Stoga nisu mogli sudjelovati u napadu na Midway mjesec dana kasnije, gdje bi vjerojatno donijeli prevagu japanskoj strani.
Nakon gubitka nosača aviona Lexington i oštećenja Yorktowna admiralu Nimitzu su za Midway preostala samo dva nosača aviona - Enterprise i Hornet. Ako bi se Yorktown pravodobno vratio u flotu snaga Amerikanaca bila bi pojačana za 50%. Uobičajeno bi za popravak tolikih oštećenja bilo potrebno nekoliko mjeseci, međutim je remontno brodogradilište u Pearl Harboru učinilo čudo - Yorktown je bio ponovo osposobljen za operacije nakon samo 72 sata.
U bici u Koraljnom moru Amerikanci su unatoč prividnom taktičkom porazu postigli strategijsku pobjedu, jer su spriječili japanski pokušaj napada na Port Moresby i natjerali njihove snage na povlačenje. Također je bitka u Koraljnom moru bila prva pomorska bitka u povijesti u kojoj brodovi sukobljenih flota nisu ni vidjeli jedni druge, jer je vođena isključivo avionima. Ni jedna strana nije ispalila ni jednu topovsku granatu na protivnički brod. Time je označen početak nove epohe u pomorskom ratovanju, gdje će nosači aviona postati kapitalni brodovi.
Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik I klase
Vodnik I klase
avatar

Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 534
REPUTACIJA : 9
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   11.05.18 14:50

PARTIZANSKA BOLNICA ZALESJE

Partizanska bolnica Zalesje je v Brkinih nepretrgoma delovala od 15.11. 1943 do 17. 1. 1945.
Na pobudo okrožnega komiteja KPS in štaba Istrskega odreda je bila bolnica najprej postavljena v Padežu, marca 1944 pa so jo prestavili v Boršt, severovzhodno od Šmagurjeve kmetije pod Ostrožnim Brdom. V njej se je zdravilo okoli 220 ranjencev in bolnikov.

Pomembno vlogo pri razvoju bolnice je imel dr. Mogamed Gadžijev – Miša, ki je v bolnico prišel januarja 1944. leta. Dr. Gadžijev je bil rojen 1924. leta v Dagestanu, kjer je študiral medicino, za kirurga pa se je specializiral v Moskvi. Med drugo svetovno vojno je imel čin majorja Rdeče armade, ranjenega so zajeli Nemci in ga nato poslali na italijansko fronto. Tu, na Primorskem, je prebegnil k partizanom, prišel je v Brkine, v štab Istrskega odreda in ta ga je imenoval za upravnika in nato za komandanta bolnice.

Ker so Nemci z napadi vedno bolj ogrožali bolnico v Padežu, je štab odreda zadolžil dr. Gadžijeva, da izbere novo, bolj varno lokacijo. Novo lokacijo za bolnico je izbral v gozdu z imenom Boršt, ki sodi v vas Ostrožno Brdo. V zelo kratkem času in v največj tajnosti jo je zgradilo 18 aktivistov z Ostrožnega Brda. Zgradili so bolniške barake z dvajsetimi ležišči, poseben prostor za zdravnika, prostor za prevezovanje ranjencev, skladišče za zdravila in opremo. Posebej so zgradili skrivališče z 12 ležišči, operacijsko sobo, bunker za hudo ranjene, nekoliko stran je bila postavljena tudi kuhinja. Oskrbo za bolnike in osebje so prevzeli vaščani Ostrožnega Brda. Novi bolnici je dr. Gadžijev dal rusko ime Zalesje, kar po naše pomeni Za gozdom.

Konec leta 1944 se je povečala nevarnost, da bi Nemci bolnico odkrili in res so 18. novembra odkrili kuhinjo in ubili enega izmed ranjencev, 28. novembra pa so odkrili tudi bolniško barako in jo zažgali. Ker so bile tudi v začetku leta 1945 pogoste sovražnikove ofenzive, se je morala bolnica pogosto umikati in seliti. V takšnih razmerah so bili ranjenci in osebje izpostavljeni stalni nevarnosti, zelo oteženo je bilo tudi zdravljenje, decembra pa je hudo zbolel še dr. Gadžijev. Zaradi teh razlogov je bila bolnica ukinjena 17. januarja 1945, njeno osebje in ranjenci pa so bili priključeni SVPB bolnici pod Snežnikom.
http://ostroznobrdo.2gostuj.com/dokumenti/bolnica_Zalesje-spomladanski_pohod.pdf
http://ostroznobrdo.2gostuj.com/vas-skozi-cas/
http://ostroznobrdo.2gostuj.com/pogled-iz-zraka/
http://ostroznobrdo.2gostuj.com/kataster-vasi-1823/
http://ostroznobrdo.2gostuj.com/krajevni-govor/
http://ostroznobrdo.2gostuj.com/most-pri-ambrozicu-1900-2006/
http://ostroznobrdo.2gostuj.com/vodni-viri/
http://ostroznobrdo.2gostuj.com/kamnite-hiske/
http://ostroznobrdo.2gostuj.com/beke-becniki-in-koski/
http://ostroznobrdo.2gostuj.com/janezinova-hisna-kronika/
http://ostroznobrdo.2gostuj.com/zagovor-proti-kacjemu-piku/
http://ostroznobrdo.2gostuj.com/foto-utrinki/
http://ostroznobrdo.2gostuj.com/likovna-delavnica-jesen-v-brkinih/
http://ostroznobrdo.2gostuj.com/pri-smagurju/
http://ostroznobrdo.2gostuj.com/stare-razglednice/
https://www.ilirska-bistrica.si/novice/obcina/2017042420223291/Bolnica-pod-Ostro%C5%BEnim-Brdom-bo-o%C5%BEivela/
https://www.kamra.si/digitalne-zbirke/item/zalesje-ostroska-partizanska-bolnica.html

ZGODBE O POGUMU IN HUMANOSTI

Zgodbe treh ulic v Divači imajo zanimivo stičišče - vse so povezane s primorskim pogumom in bojem proti fašizmu. Na četrtkovem pogovornem večeru pa so še posebej poudarili vlogo in pomen partizanske bolnišnice Zalesje. Občina Ilirska Bistrica bi rada bolnišnico rekonstruirala.

Stojan Lipolt je za izhodišče zadnjega pogovora v sklopu pogovornih večerov Divača mesto nad Reko povezal zgodbe treh ulic v Divači: Ulice Istrskega odreda, Ulice Prekomorskih brigad in Ulice Albina Dujca. Brez fašističnega nasilja ne bi bilo Albina Dujca, ki je bil obsojen na smrt, in drugih, ki so se uprli. Če ne bi bilo upora, se slovenski fantje po kapitulaciji Italije mogoče ne bi borili naprej. Če ne bi bilo vojne, ne bi bilo ranjencev in partizanske bolnišnice ne bi bile potrebne. Toda zgodba o partizanski bolnišnici v Zalesju ni le zgodba o ranjencih in trpljenju, je tudi zgodba o humanosti in pogumu.

Ko fanta ujame vojna vihra
O dogodkih navadnega vojaka in takrat še fanta je spregovoril Izidor Čebron. Zdaj 92-letni borec 1. Prekomorske brigade je bil udeleženec desanta na Drvar, sodeloval je pri osvobajanju Beograda in se boril na sremski fronti. Prihaja iz Preserij nad Branikom, že kot izredno mlad pa je šel služit v Povir. Tam so ga vzeli za svojega in še danes, čeprav že dolga leta živi v Vrtovinu, ga Povirci poznajo kot “Doreta Mihelovga.”

Njegova vloga v svetovni zgodovini se je začela 8. marca leta 1943, ko so v Povir prišli fašisti in odpeljali mlade fante. Zgodba, Izidor Čebron jo je poslušalcem v Divači pripovedoval brez predaha in z vsemi podrobnostmi, je polna težkih doživetij in spominov iz dolge vojaške poti. “Na koncu so se mnogi delali heroje. Jaz pa pravim, bili smo le fantje in velikokrat prestrašeni,” je prepričan Čebron. Konec vojne je pričakal v Zgornji Kungoti, torej v Sloveniji, a še vedno daleč od domačih krajev.

Vojni kirurg na Primorskem
Medtem ko so se prekomorci za vrnitev v domovino borili zunaj slovenskih meja, so domačinom na pomoč priskočili tujci. Eden takih je bil dr. Magomed Gadžijev - Mišo. Legendarni kirurg je ustanovil partizansko bolnišnico Zalesje, ki je delovala pod okriljem Istrskega odreda na skrivni lokaciji v bližini vasi Ostrožno Brdo. V enem letu, kolikor je bolnišnica delovala, so zdravili več kot 200 ranjencev.

“Že njegov ded je bil prvi kirurg ruskega polka v času carske Rusije v 19. stoletju. Tradicija zdravništva je v družini torej obstajala že prej,” pojasni dr. Eldar Gadžijev, sin Magomeda Gadžijeva, tudi sam upokojeni kirurg in profesor. Magomeda Gadžijeva so Nemci ujeli pri Kišinjevu. “Menili so, da je Jud, saj je na območju Kavkaza, od koder je prihajal, živelo veliko Judov. Bil je skoraj obsojen na smrt, a jim je dokazal, da ni Jud, ko je zrecitiral nekaj sur iz Korana,” je povedal sin. Družina Gadžijev prihaja iz Dagestana, avtonomne republike v Ruski federaciji. O obdobju po očetovem zajetju ne ve veliko, znano pa je, da je iz Senožeč pobegnil in prišel v Brkine.

Disciplina in humanost za pomoč partizanom
Dr. Magomed Gadžijev v partizansko bolnišnico Zalesje ni prišel le delat, ampak je zanjo poiskal mesto in jo v celoti zasnoval.

Odlikovala ga je stroga disciplina in humanost. “Ena od bolnic je zapisala, da je zdravil tudi z besedo, ker velikokrat ni bilo dovolj zdravil. Njegova ideja je bila, da mora biti hrana dobra in močna. Zahvaljujoč ljudem iz okolice so imeli bolniki dobro hrano. Imel je najboljše rezultate zdravljenja med vsemi partizanskimi bolnišnicami. Smrtnost pod tremi odstotki je v takih pogojih mogoča le ob res visokem strokovnem delu,” pripoveduje sin Eldar Gadžijev, ki se je divaškega večera udeležil skupaj z nečakinjo Dzhamilyat Abdulkhalikovo, vnukinjo ustanovitelja bolnišnice. A spomin nanj se je v Brkinih ohranil zaradi humanosti, je danes prepričan njegov sin.

Bolnišnico bodo rekonstruirali

Danes od treh barak bolnišnice Zalesje ni ostalo veliko. Da je tu nekoč stala ustanova, ki je reševala življenje, spominja le skromno obeležje in nekaj tabel, ki kažejo, kje so bile posamezne barake.

Na Ostrožnem Brdu hranijo zbirko predmetov, ki so jih uporabljali v bolnišnici, med njimi tudi haljo in torbo doktorja Miše. Občina Ilirska Bistrica pa namerava bolnišnico rekonstruirati, je povedala Mateja Kakež, kustosinja Pokrajinskega muzeja Koper, enota Ilirska Bistrica: “Občina želi narediti rekonstrukcijo treh objektov: barake za ranjence, kuhinje in operacijske barake.”
http://www.primorske.si/2017/03/24/zgodbe-o-pogumu-in-humanosti

12. MAJA 2018 ob 11.00

Otvoritev rekonstruirane partizanske bolnice Zalesje na Ostrožnem Brdu, Ilirska Bistrica
12.5.2018
Otvoritev rekonstruirane partizanske bolnice Zalesje na Ostrožnem Brdu bo v soboto, 12. maja 2018, ob 11. uri.
Organizagtor: ZB NOB ILirska Bistrica, Občina Ilirska Bistrica


                                                                   Vabilo za proslavo


                                                                              Ostrožno Brdo v Brkinih


                                                   Baraki so rekonstruirali po le eni ohranjeni fotografiji


                                                                          Bunker stoji na mestu, kjer je bil nekoč


                                                                         Proslava na Ostrožnem Brdu


                                                                        Proslava na Ostrožnem Brdu


                                                 Spominska soba, posvečena bolnišnici Zalesje, domuje v nekdanji šoli
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 21776
REPUTACIJA : 578
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   14.05.18 0:13

13. svibnja 1944. prema zapovjedi Vrhovnog komandanta NOV i POJ pri Povjereništvu za narodnu obranu Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) utemeljena je OZNA (Odjeljenje za zaštitu naroda), sigurnosno-obavještajna služba, odnosno začetak 'tajne policije'. U kolovozu iste godine od pripadnika NOV i POJ formiran je Korpus narodne obrane Jugoslavije (KNOJ), koji je predstavljao operativne jedinice OZNA-e.
U početku je OZNA ustojena u četiri odsjeka: prvi odsjek bio je zadužen za rad u inozemstvu i na okupiranom teritoriju, drugi odsjek je radio na oslobođenom teritoriju, treći odsjek imao je protuobavještajne zadaće u NOV i POJ, a četvrti odsjek se bavio statističko-tehničkim poslovima.
Za OZNA-u je zbog njezine politike i metoda ispitivanja osumnjičenika s vremenom postala poznata uzrečica - "OZNA sve dozna".
Nakon donošenja Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) u siječnju 1946. sigurnosno-obavještajna služba je reorganizirana. U sklopu saveznog ministarstva unutarnjih poslova ustanovljene su Uprava narodne milicije, Komanda narodne milicije i Uprava javne sigurnosti (bezbednosti).
U ožujku 1946. od Prvog i Drugog odsjeka OZNA-e pri Ministarstvu unutarnjih poslova formirana je Uprava državne bezbednosti UDB-a (odnosno UDBA), dok se od Trećeg odsjeka OZNA-e pri Ministarstvu narodne obrane formirala Kontraobavještajna služba Jugoslavenske armije (KOS).
1953. godine umjesto ministarstava formirani su sekretarijati: Savezni sekretarijat za unutarnje poslove (SSUP) i Republički sekretarijati za unutarnje poslove (RSUP). U okviru demilitarizacije SSUP-a, UDBA je prestala biti vojno organizirana uniformirana služba, ukinute su operativne snage KNOJ, te su njegove zadatke podijelile granične jedinice JNA i Narodne milicije. U Narodnoj miliciji su zadržani činovi čije je označavanje promijenjeno, milicionerima je dozvoljeno nošenje civilne odjeće izvan službe, a uvedeni su i službeni brojevi na niklovanom dijelu opasača. Oprema i naoružanje bili su šaroliki, jer je milicija bila opremljena trofejnim oružjem ili opremom iz savezničke pomoći.
Prema naredbi Vrhovnog komandanta od 14. rujna 1955. KOS se preformirao u Službu sigurnosti (Organ bezbednosti) Jugoslavenske Narodne Armije (JNA). Istovremeno su formirane i jedinice vojne policije. 1966. godine UDBA je preimenovana u Službu državne sigurnosti (bezbednosti) te se kao civilna protuobavještajna služba nalazila u sastavu SSUP-a. Odnosno, osnovnim zakonom o unutarnjim poslovima iz te 1966 godine unutarnji poslovi su sažeti u dvije službe: Službu javne sigurnosti (SJS, SJB) i Službu državne sigurnosti (DB, kasnije SDS, SDB). U sastavu SJB-a su bili Milicija, službe Suzbijanje kriminaliteta, Sigurnost prometa (saobraćaja) i Pogranični poslovi. Narodna milicija je promijenila naziv u Milicija. Što se tiče vojne policije, 1978. godine naredbom saveznog sekretara za narodnu obranu osnovano je Odjeljenje vojne policije za protuterorističke aktivnosti, u okviru 282. bataljona vojne policije JNA.
13. svibnja, datum osnivanja OZNA-e, je u SFRJ bio obilježavan kao Dan službe sigurnosti, tj. Dan bezbednosti, odnosno 'dan milicije'.



Vojna knjižica oficira UDBA-e za grad Zagreb




Amblem milicije SR Slovenije od 1974.

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 21776
REPUTACIJA : 578
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   15.05.18 3:01

Sovjetska vojska se 15. svibnja 1988. godine, nakon devet godina krvavog sukoba, počela povlačiti iz Afganistana.
Sovjetski Savez u sukobu je podržavao marksističku vladu dok su antisovjetski pobunjenici pomoć dobivali iz mnogih zemalja, uključujući SAD i Pakistan. Marksistička Narodna demokratska stranka Afganistana (NDSA) preuzela je vlast 1978. nakon pogubljenja brata zadnjeg afganistanskog šaha, te je osnovala Demokratsku Republiku Afganistan. Nova vlada provela je socijalističke promjene koje nisu dobro 'sjele' islamskom stanovništvu i tradicionalnim plemenskim elitama. Njihovo nezadovoljstvo je do kraja 1978. preraslo u građanski rat zbog čega je vlada sa SSSR-om potpisala sporazum o prijateljstvu dopustivši raspoređivanje sovjetskih trupa na teritoriju zemlje čemu je prethodilo razmještanje vojnih stručnjaka.
Poslije razmještanja, sovjetski vojnici nisu uspjeli uspostaviti vlast izvan glavnog grada Kabula, a više od 80 posto države je bilo izvan vladine kontrole. Početna misija da se brane gradovi i instalacije je proširena na borbu s antikomunističkim mudžahedinima koja je, zbog neobučenih rezervista, loše pripreme i opremljenosti za gerilski rat, bila vrlo krvava s relativno malo uspjeha. Nakon nekoliko godina neujednačenih pritisaka međunarodne zajednice, Sovjeti su počeli pregovore o povlačenju. Rat je ostavio teške posljedice u Sovjetskom Savezu koji je izgubio više od 15.000 vojnika, uz 54.000 ranjenih, ali bile su još gore u Afganistanu koji, uz oko milijun mrtvih, indirektne posljedice osjeća i danas u obliku uništene infrastrukture, brojnih miniranih područja, te rastu, razvoju i poticanju ekstremističkih islamskih skupina koje se još uvijek bore za vlast nad regionalnim područjima.



Sovjetska okopna vozila, Afganistan 1986.




Sovjetski ratni veteran, 1990.

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 21776
REPUTACIJA : 578
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   16.05.18 23:36

16. svibnja 1916. zaključen je Sporazum Sykes-Picot o podjeli Osmanskog Carstva nakon što bude pobijeđeno u Prvom svjetskom ratu.
Sporazum je dobio ime po britanskom i francuskom diplomatu koji su ga dogovarali. Britanac je bio Sir Mark Sykes, a Francuz François Georges-Picot. Prilikom sklapanja sporazuma rukom su crtali linije po zemljopisnoj karti. Te su linije kasnije postale državne granice koje do danas određuju sudbinu milijuna ljudi na Bliskom istoku.
Prema Sporazumu Sykes-Picot Ujedinjeno Kraljevstvo je nakon rata trebalo dobiti kontrolu nad područjem današnjeg Izraela, Jordana, većeg dijela Iraka i područja uz Perzijski zaljev. Francuskoj bi pripalo područje današnjeg Libanona, Sirije, sjevernog Iraka i jugoistočne Turske. Velika Britanija i Francuska su mogle unutar svojih interesnih sfera određivati granice novonastalih država. Područje pod britanskom upravom, kasnije nazvano Palestina, postavljeno je pod međunarodnu upravu Društva naroda. Time su i određene kontroverzne granice područja. Rusija je, pak, trebala dobiti područje Istanbula te tjesnace Bospor i Dardanele. Osim toga, Rusiji bi pripali i armenski dijelovi Osmanskog Carstva. U doba sklapanja sporazuma Rusija je još bila carstvo, tj. još nije bila započela revolucija.
Sporazum je bio tajan, sve dok ga nakon revolucije u Rusiji nije objavila nova boljševička vlada. Komunisti su nominalno uveli princip javne diplomacije po kojoj više nije smjelo biti tajnih dogovora i paktova. Dotadašnje tajne dokumente carske vlade javno su objavili. Kad je objavljen Sporazum Sykes-Picot nastala je zgranutost među arapskim stanovništvom jer su im Britanci prethodno putem Lawrencea od Arabije (T. E. Lawrence) obećavali samostalnu državu. (Lawrence se snažno protivio provođenju sporazuma.) Prvi paragraf sporazuma je potvrđivao mogućnost, da se u zonama A i B mogu formirati nezavisne arapske države, koje će imati zaštitu dviju kolonijalnih sila. (Odnosno, područje na kojem se danas nalaze Sirija i Jordan, zapadni dio Iraka i sjeveroistočni dio arapskog poluotoka, trebalo je biti arapsko kraljevstvo pod britansko-francuskim protektoratom.)
Posljedice sporazuma, kojima je dobrim dijelom određena aktualna državna granica između Sirije i Iraka su prisutne u sirijskom građanskom ratu od 2011. te sukobima, koji su se djelovanjem paravojnih formacija organizacije Islamska država Iraka i Levanta, proširile na Irak 2014. Također, napad Iraka na Kuvajt 1991. u tzv. Zaljevskom ratu, je motiviran idejom da je Kuvajt neodvojivi dio Iraka, itd. Sve u svemu, stvorili su se uvjeti za seriju beskrajnih ratova i sukoba koji nisu riješeni do danas.






Zemljovid Sporazuma Sykes-Picot (s potpisima u kutu), prikazuje podjelu područja istočne Turske, Sirije, dijela Arabije i zapadne Perzije između Velike Britanije i Francuske.

Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik I klase
Vodnik I klase
avatar

Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 534
REPUTACIJA : 9
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   19.05.18 16:31

ROKAVSKI PRELIV - OVERLORD

Na današnji dan leta 1943 sta se angleški premier Winston Churchill in ameriški predsednik Franklin D. Roosevelt dogovorila, da bodo zavezniški vojaki 1. maja 1944 prečkali Rokavski preliv. To je bil t. i. dan D, napad na nemške čete v Evropi pa se je zavlekel za več kot mesec dni, saj je bilo nad Rokavskim prelivom dolgo slabo vreme. Dan D se je zgodil 6. junija 1944, takrat se je začela invazija zavezniških sil na Normandijo. Načrtovana je bila sicer za dan prej, a so jo zaradi slabega vremene prestavili. V francoščini se ta dan imenuje Jour J, včasih tudi Le Choc.
Prvi dan operacije se je izkrcalo 160.000 zavezniških vojakov, kar je močno presenetilo nemce, saj so pričakovali napad mnogo biolj severno. Do konca avgusta meseca se je izkrcalo več kot 3 milijone ameriških, britanskih in kanadskih vojakov. 



                                                    Izkrcavajo se tudi vojaki 1.divizije U.S. Army na obalo Omaha


                                                                Izkrcanje britanskih vojakov na obali Gold


                                                            Izkrcanje Ameriških vojakov na obali Utah, 6. junij 1944


                                                       Eden izmed številnih topniških bunkerjev v atlantskem zidu


                                                                   Načrt smeri napadov na obalo Normandije
Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik I klase
Vodnik I klase
avatar

Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 534
REPUTACIJA : 9
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   Yesterday at 16:31

VODIKOVA BOMBA

Na današnji dan leta 1956 so Američani v Tihem oceanu, na atolu Bikini, opravili poskus z vodikovo bombo. Ameriški predsednik Harry Truman je že 31. januarja 1950 sporočil ameriški javnosti, da podpira izdelavo vodikove bombe, ki je imela teoretično stokrat večjo moč kot atomski bombi, ki so ju Američani odvrgli na Japonsko v drugi svetovni vojni. S poskusom se je nadaljeval boj za premoč v hladni vojni.
https://www.youtube.com/watch?time_continue=7&v=_dwX8FIuiIo

1.julij 1946
https://www.youtube.com/watch?v=zTk0IH_Y0iY

5 NUKLEARNIH EKSPLOZIJ
https://www.youtube.com/watch?v=b5XTFd495aE



Prva podvodna jedrska eksplozija je v zrak dvignila dva milijona ton vode in peska ter tako ustvarila skoraj
      dva kilometra visok in nekaj več kot 600 metrov širok vodni steber z stenami debelimi 90 metrov!


                                                          Bakerjev eksperiment


                                                                  ZDA so na atolu Bikini izvedle 23 jedrskih poskusov


                                                                                           Atol Bikini


                                                                 Ameriško zaklonišče na Atolu Bikini


                       Znanstveniki proučujejo vpliv radiacije na kokosove tatiče, torej rake, ki bivajo na kokosovih palmah 


                                                     Laguna atola Bikini je polna ribjih jat, ki krožijo okoli živih koral


                                                                             Lepote Atola Bikini


          Predsednik John Fitzgerald Kennedy 7.oktobra 1963 podpisuje sporazum o delni prepovedi jedrskih poskusov


                                                 Jedrske eksplozije


                                                        Scenarij množičnega uničenja
Na vrh Go down
Sponsored content




KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   

Na vrh Go down
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan
Na vrh 
Stranica 23/23Idi na stranicu : Previous  1 ... 13 ... 21, 22, 23

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA :: VOJNA PLATFORMA :: Vojna Historija / Vojna Povijest / Vojna Istorija-
Idi na: