FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez
 
HomeRegistracijaLogin
_______________Bile su to dobre i loše godine. Bile su to godine aktivnosti i uspavanosti, godine uvažavanja i nerazum(ij)evanja, godine druženja i ljutnje, odlazaka i dolazaka, nagradjivanja i kažnjavanja, ukora i oprosta, godine radosti i tuge... svega je bilo izuzev: mržnje. Sedam godina postojimo. Branimo pravo na s(j)ećanja! Vaš Forum BPN JNA.

Share | 
 

 O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
Idi na stranicu : 1, 2  Next
AutorPoruka
Stanko1
Vodnik I klase
Vodnik I klase


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 500
Član od : 2013-02-24
Dob : 67
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Wed Jan 08, 2014 10:25 am

Finska (Suomen tasavalta) je kroz povijest bila pod vlašću svojih moćnih susjeda, najprije Švedske a zatim i Rusije, sve dok 1917. nije stekla nezavisnost. Godine 1918. u zemlji je vođen građanski rat, u kojem je spriječen pokušaj boljševizacije i uveden je sustav parlamentarne demokracije zapadnog tipa, a koji se zadržao i u vrijeme savezništva (prinudnog) sa Trećim Reichom.

Zaboravljena povijesna epizoda

Sovjetsko-finski rat, poznat još i kao Zimski rat i Rat od 105 dana (finski: Talvisota), vođen je od 30. studenog/novembra 1939. do 13. ožujka/marta 1940. godine. Uzrok ovom davnom i pomalo zaboravljenom ratu bili su sovjetski teritorijalni zahtjevi prema Finskoj.
Naime, unatoč sklopljenom paktu s Hitlerovom Njemačkom u SSSR-u su bili svjesni da će prije ili kasnije biti uvučeni u rat, pa su novonastale okolnosti iskoristili da bi - između ostalog - poboljšali svoj strategijski položaj. Sovjete je naročito brinula izloženost Lenjingrada (danas Skt. Peterburg). Okupacijom i kasnijom aneksijom baltičkih država Estonije, Latvije i Litve SSSR je osigurao prilaze Lenjingradu s jugozapada. Ostalo je, po njihovom stajalištu, neriješeno pitanje granice s Finskom koja se nalazila na cca 20-25 km od grada.
Stoga je SSSR već krajem ljeta 1939. uputio Finskoj niz zahtjeva. Sovjeti su tražili da se granica na Karelijskoj prevlaci pomakne do linije 30 km jugoistočno od grada Viipuri. Također su tražili od Finske da im ustupi otok Sursaari i susjedne manje otočiće koji su zatvarali ulaz u Kronštatski zaljev. Na krajnjem sjeveru tražili su od Finske da ustupi svoj dio poluotoka Ribači (Ribarski poluotok). Uz to su zatražili iznajmljivanje poluotoka Hanko na rok od 30 godina radi uspostavljanja zračno-pomorske baze. U zamjenu za spomenute ustupke Sovjeti su nudili dvostruko veći teritorij u Istočnoj Kareliji, naseljen pretežno stanovnicima finskog etničkog porijekla.
Pregovori o sovjetskim zahtjevima započeli su u rujnu/septembru 1939., a naročito intenzivno vođeni su u listopadu/oktobru i studenom/novembru u Moskvi. Finci nisu bili voljni odreći se svog teritorija, iako su bili spremni na stanovite ustupke - pomicanje granice na Karelijskoj prevlaci do najviše 20 km. Ni jedna strana nije bila voljna odreći se svojih stajališta, pa su pregovori prekinuti i sredinom studenog/novembra finska delegacija napustila je Moskvu.

Vođa finske delegacije Juho Paasikivi (drugi zdesna) prije polaska na novu rundu pregovora u Moskvi, 16. listopada/oktobra 1939.:



Otada su se sovjetsko-finski odnosi ubrzano pogoršavali. Nakon jednog (od SSSR režiranog) pograničnog incidenta sovjetska vlada uputila je 26. studenog/novembra 1939. ultimativni zahtjev Finskoj da odmah povuče svoje trupe 25 km od granice. Finci su odgovorili da će to učiniti, ali uz uvjet da jednako postupi sovjetska strana. Dana 28. studenog SSSR je otkazao ugovor o miru i prijateljstvu iz 1932., 29. studenog prekinuo je diplomatske odnose, a 30. studenog oružano je napao Finsku.
Napad nije zatekao Finsku nepripremljenu. Čim su dobili prve sovjetske zahtjeve Finci su mobilizirali dio snaga za zaštitu granice, a tokom jeseni obavljali su intenzivnu obuku rezervnog sastava vojske. Početkom rata Finska je imala mobiliziranih 9 divizija, nekoliko samostalnih brigada i regimenti, te dvadesetak samostalnih lovačkih bataljona. Naoružanje je bilo oskudno i većinom zastarjelo, teškog pružja bilo je malo i s nedovoljnim zalihama municije, tenkova samo 32, a protuoklopnog oružja nije bilo. Ratno zrakoplovstvo imalo je samo 114 aviona (većinom zastarjelih tipova), a najslabija je bila ratna mornarica koja se nije mogla ni približno mjeriti sa sovjetskom Baltičkom flotom i već početkom neprijateljstava povukla se u Botnički zaljev.
Suprotno malobrojnosti i slaboj tehničkoj opremljenosti finska vojska bila je vrlo dobro uvježbana, vrlo dobro vođena i visokog borbenog morala. Naročita prednost bila je u dobrom poznavanju terena i u pokretljivosti na skijama.

Strategijski najvažniji i najprohodniji smjer napredovanja napadača nalazio se na Karelijskoj prevlaci, području između Finskog zaljeva i jezera Ladoga kroz koje su prolazile i najvažnije željezničke i cestovne komunikacije iz SSSR prema Finskoj. Stoga su se Finci još u razdoblju između I. i II. SR od opasnog susjeda ogradili sustavom utvrda pod nazivom Mannerheimova linija (nazvana po ministru obrane maršalu Carlu Mannerheimu). Ova linija imala je istu ulogu kao i francuska Maginot-linija i njemački Westwall, iako nije bila ni približno iste jačine. Međutim, Finci su vrlo vješto iskoristili osobine zemljišta koje je na tom području šumovito i puno jezera i manjih vodenih tokova. Temelj Mannerheimove linije činili su armirano-betonski bunkeri koji su bili vješto maskirani i uklopljeni u prirodni okoliš, a uz to je izgrađena mreža poljske fortifikacije (rovovi, protutenkovske jame i zapreke, žičane zapreke i minska polja). Izgrađena su ukupno tri obrambena pojasa, od kojih se prednji i glavni prostirao linijom Tajpale - Koivisto. U cjelokupni sustav uklopljene su utvrde na otoku Koivisto i uz obalu jezera Ladoga, te utvrđeno područje grada Viipuri.

Maršal Carl Mannerheim, snimka iz 1939. godine: 




Jedan od bunkera na Mannerheimovoj liniji, suvremena fotografija: 




Ovdje su se Finci opredijelili za tzv. presudnu obranu, stoga su na ovom području koncentrirali glavninu kopnenih snaga - 2. i 3. korpus sastava 6 divizija, objedinjenih u Karelijsku armiju pod zapovjedništvom generala Huga Östermana.

General Hugo Österman:





Sjeverno od jezera Ladoga Finci su se opredijelili uglavnom za pokretnu obranu i gerilski rat. Na drugom osjetljivom smjeru uz jezero Ladoga rasporedili su 4. korpus jačine 2 divizije, koji je držao frontu širine 150 km. Dalje prema sjeveru nalazile su se Sjeverna operativna grupa (od 4. korpusa do Polarnog kruga) i Laponska grupa (od Polarnog kruga do Barentsovog mora), raspoređene uglavnom po bataljonima i manjim jedinicama za zaštitu granice i rijetkih cestovnih smjerova.
Za napad na Finsku SSSR je odredio trupe iz sastava Lenjingradskog vojnog okruga pod zapovjedništvom generala Kirila Mereckova, jačine 26-28 divizija, cca 2.500 tenkova i cca 3.000 aviona (do kraja rata brojke će biti značajno povećane).

General Kiril Mereckov:




Glavnina kopnenih trupa (12-14 divizija) bila je u sastavu 7. armije u području Lenjingrada, koja je imala zadaću forsirati Karelijsku prevlaku, probiti Mannerheimovu liniju i izbiti u Viipuri. Sjeverno od jezera Ladoga nalazila se 8. armija jačine 7 divizija, koja je imala zadaću izbiti u pozadinu Mannerheimove linije. Dalje prema sjeveru nalazila se 9. armija jačine 5 divizija, koja je imala napredovati u tri smjera. Dvije ljevokrilne divizije imale su zadaću zauzeti Nurmes i Kajani, te presjeći Fincima rokadnu željezničku prugu Oulu - Viipuri. Središnja skupina jačine dvije divizije imala je izbiti na vrh Botničkog zaljeva kod grada Oulu i presjeći finski teritorij na dva dijela. Desnokrilna skupina jačine jedne divizije imala je zauzeti glavni grad Laponije Rovaniemi, te izbiti na švedsku granicu. Na krajnjem sjeveru, u području Murmanska, nalazila se 14. armija jačine 2 divizije koja je imala zadaću zauzeti finski dio poluotoka Ribači, Petsamo i rudnike nikla kod Salmijärvija, a zatim napredovati duž tzv. Arktičkog ili Ledenog puta općim smjerom na Rovaniemi.
Sovjeti su bili uvjereni da će rat okončati u roku od dva tjedna. Bili su toliko samouvjereni da su svoje vojnike prije početka operacije upozorili da ''ne prelaze švedsku granicu''. Međutim, događaji su tekli drukčije.

Na vrh Go down
Stanko1
Vodnik I klase
Vodnik I klase


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 500
Član od : 2013-02-24
Dob : 67
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Wed Jan 08, 2014 10:30 am

Medvjed zapeo u snijegu

Rat je započeo ujutro 30. studenog/novembra 1939. kada je sovjetska vojska prešla finsku granicu, a zrakoplovstvo je bombardiralo Helsinki, Viipuri i druge finske gradove.

Sovjetski napadi od 30. studenog/novembra do kraja prosinca/decembra 1939. godine:
 




Na Karelijskoj prevlaci sovjetska 7. armija potisnula je slabe finske snage granične zaštite, te izbila pred glavni obrambeni pojas Mannerheimove linije. Do kraja prosinca/decembra Sovjeti su izvodili masovne juriše uz goleme ljudske gubitke, ali nisu uspjele probiti finsku obranu. Tako je ovdje došlo do privremene stabilizacije fronte.
Finska vojska nije uopće imala protutenkovskih topova, ali je uništila veliki broj tenkova oružjem koje je poznato kao Molotov-koktel:




Sjeverno od jezera Ladoga sovjetska 8. armija pokušala je prodor u pozadinu Mannerheimove linije, osvojila nešto zemljišta, a onda je odbačena protunapadom finskih snaga. Bitka za Tolvajärvi (11. prosinca) bila je prva velika pobjeda Finaca, koja im je dodatno podigla moral. U ponovljenom sovjetskom napadu, siječnja/januara 1940., Finci su zaokružili i uništili njihovu 18. diviziju i 36. oklopnu brigadu.
Dalje na sjeveru sovjetske ljevokrilne divizije 9. armije izbile su pred Nurmes i Kajani, ali nisu uspjele prekinuti prugu Oulu - Viipuri nego su odbačene natrag do granice. U ponovljenom napadu, siječnja/januara 1940., Finci su opkolili sovjetsku 54. diviziju koja se uspjela održati (zahvaljujući opskrbi iz zraka) u okruženju do kraja rata, izgubivši više od polovice efektiva.
Središnja skupina 9. armije jačine dvije divizije, koja je imala zadaću izbiti na vrh Botničkog zaljeva, pretrpjela je težak poraz u bici za Suomussalmi. Nakon početnog sovjetskog napredovanja Finci su iz rezerve dopremili svježu 9. diviziju i izveli protunapad, kojim je zapovjedao pukovnik Hjalmar Siilasvuo. Nakon što su potukli sovjetsku 163. diviziju, čiji su ostaci natjerani u bijeg preko zaleđenog jezera Kiantajärvi ostavljajući teško oružje i opremu, Finci su na cesti za Raate opkolili i potpuno uništili 44. motoriziranu diviziju. To je bila najveća pojedinačna pobjeda finske vojske u Zimskom ratu.

Pukovnik Hjalmar Siilasvuo (na slici desno) za vrijeme bitke za Suomussalmi:





Uništena kolona 44. divizije i poginuli sovjetski vojnici na cesti za Raate:




Suomussalmi, spomenik poginulim vojnicima obiju strana u ratu 1939.-1940. Procjene broja poginulih vojnika SSSR kreću se od 9.000 do 17.000:




Desnokrilna kolona 9. armije (122. divizija), koja je imala zadaću zauzeti glavni grad Laponije Rovaniemi, dva puta je zaustavljena pred naseljem Kemijärvi i odbačena natrag prema granici.
Jedini kakav-takav uspjeh sovjeti su postigli na krajnjem sjeveru, gdje je 14. armija uz potporu Sjeverne flote zauzela finski dio poluotoka Ribači i zatim Petsamo i rudnike nikla kod Salmijärvija, da bi kasnije krenula Arktičkim ili Ledenim putem u smjeru grada Rovaniemi. Bilo je to iznimno teško i mučno napredovanje u uvjetima polarnog mraka, snježnih vijavica i hladnoće od ispod -40°C, tim prije jer su Finci spalili ionako rijetka naselja. Nakon pređene trećine puta Finci su izveli protunapad i odbacili sovjetske snage sve do blizu Petsama.
U obrambenim borbama na širokom području među šumama i jezerima naročito su se istaknuli finski vojnici-skijaši. Zahvaljujući skijama dnevno su mogli prijeći i do 80 km, a kretali su se unaprijed i u tajnosti pripremljenim tzv. kolonskim putevima kroz šume, usporedno s cestama. Bili su vrlo dobro maskirani i naoružani većinom automatskim oružjem. Kada bi našli slabo mjesto u sovjetskom rasporedu napali bi iz šume iznenada i svim raspoloživim snagama. Njihovi napadi doslovce su terorizirali sovjetske vojnike. Jedna od omiljenih meta bile su im poljske kuhinje, pa je nedostatak tople hrane bio jedan od uzroka velike smrtnosti od smrzavanja. Sovjetski vojnici strahovito su se plašili ovih šumskih duhova na skijama i nazivali su ih Bijela smrt (Белая смерть).
Finski skijaši - Белая смерть:




Usporedno s ratištem događaji su se zbivali i na političko-diplomatskom polju. Nakon zauzimanja finskog pograničnog gradića Terijoki (2. prosinca/decembra 1939.) SSSR je u njemu osnovao marionetsku vladu pod vodstvom Wille Otta Kuusinena, s kojom je potpisao tobožnji ugovor o miru i prijateljstvu. Na zahtjev Društva naroda da se sovjetske trupe odmah povuku iza granice, ministar vanjskih poslova Vjaćeslav Molotov odgovorio je da se ''SSSR ne nalazi u ratu s Finskom jer je svoje odnose uredio s demokratskom vladom Kuusinena''. Društvo naroda nije prihvatilo ovu smicalicu i izbacilo je SSSR iz svojeg članstva, ujedno pozivajući zemlje-članice da pruže pomoć Finskoj.
Finska se zaista nadala međunarodnoj pomoći, jer bez nje ne bi mogla izdržati sovjetski napad. Očekivana vojna intervencija Švedske izostala je. Velika Britanija i Francuska pripremile su ekspedicioni korpus, ali je on ukrcan na brodove kada je rat već bio pred završetkom. Finska je primila tek ograničenu pomoć u oružju i opremi (avioni, topovi, municija), te dobrovoljcima kojih je bilo oko 15.000 iz dvadesetak zemalja. Najviše ih je bilo iz Švedske (8.000), Danske (1.000), Velike Britanije (960), Norveške (700), Mađarske (350) i USA (350).


Na vrh Go down
Stanko1
Vodnik I klase
Vodnik I klase


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 500
Član od : 2013-02-24
Dob : 67
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Wed Jan 08, 2014 10:39 am

Pirova pobjeda
Svi lokalni taktički uspjesi Finaca na bojištu, ma koliko bili vrijedni, nisu imali utjecaja na konačni rezultat rata čiji je rasplet sovjetska vojska pripremala na najvažnijem strateškom smjeru - na Mannerheimovoj liniji.
Već nakon prvih neuspjeha u SSSR-u su shvatili da su jako podcijenili i borbene mogućnosti Finaca i osobitosti zemljišta i klime, te da su za napad odredili i premale snage i neodgovarajuću taktiku. Stoga su već od kraja prosinca počeli na bojište dopremati nove snage iz unutrašnjosti zemlje, između ostalog masu artiljerije najtežih kalibara i veliki broj teških tenkova. Istodobno su u pozadini izvodili intenzivnu obuku vojnika u svladavanju utvrđenih položaja.
Novopridošla 13. armija raspoređena je na Karelijsku prevlaku, na desni bok, gdje je zajedno sa 7. armijom objedinjena u grupu armija pod imenom Sjeverozapadni front, pod zapovjedništvom generala Semjona Timošenka. Ukupna jačina Sjeverozapadnog fronta iznosila je oko 25-26 divizija i 7-9 oklopnih brigada.

Semjon Timošenko:
Nakon jake artiljerijske i zrakoplovne pripreme Sjeverozapadni front krenuo je u odlučujuću ofenzivu 1. veljače/februara 1940. Unatoč žestokom finskom otporu prednji pojas Mannerheimove linije probijen je 13. veljače u području sela Summa i finske trupe bile su primorane povući se na drugi obrambeni pojas. U međuvremenu je 7. armija uputila svoj ljevokrilni korpus u obilazni napad preko zaleđenog Finskog zaljeva. Premda su Finci artiljerijom rušili led sovjetske snage uspjele su zauzeti naselje Koivisto, a ubrzo nakon toga i istoimeni utvrđeni otok. U međuvremenu su nastavljene borbe na Mannerheimovoj liniji gdje su sovjetski tenkovi 28. veljače probili drugi obrambeni pojas, a dan kasnije i treći, te su izbili pred Viipuri. Istodobno je sovjetski ljevokrilni korpus izbio na sjevernu obalu Finskog zaljeva zapadno od Viipurija.
Time je rat bio odlučen. Iscrpljene i oslabljene finske trupe, ostavši bez svojeg glavnog oslonca - Mannerheimove linije, nisu više mogle pružati jači otpor i zaprijetila je opasnost od sovjetskog prodora u populacijski i ekonomski najvažniji dio Finske. Suočena s opasnošću nacionalne katastrofe finska vlada nije imala drugog izlaza i morala je zatražiti pregovore o primirju.
Linija fronte na Karelijskoj prevlaci na dan 12. ožujka/marta 1940.: 
Ugovor o primirju sklopljen je 12. ožujka/marta 1940. u Moskvi, a uvjeti su bili puno teži od prvobitnih sovjetskih zahtjeva. Finska se, između ostalog, morala odreći čitavog područja do linije koja je povučena sjeverno od Viipurija i Sortavale. Ukupno je Finska izgubila 40.000 km2 državnog teritorija, na kojem je prije rata živjelo 12% stanovništva. Izgubljen je drugi po veličini finski grad (Viipuri) i vrlo vrijedni gospodarski resursi. Stanovnicima otetog područja ponuđen je izbor da ostanu živjeti kao sovjetski građani ili da odsele s imovinom koju mogu ponijeti, a praktično svi su optirali za selidbu.

Teritorij koji je Finska morala ustupiti SSSR-u ugovorom o primirju od 12. ožujka/marta 1940. godine:
 
Za SSSR je rat s Finskom bio Pirova pobjeda. Gubici u 105 dana rata bili su čak i za sovjetske ''standarde'' zastrašujući, a točne brojke objavljene su tek nakon raspada Sovjetskog saveza: 126.875 poginulih, 188.671 ranjen i 5.572 zarobljena (poslije repatrijacije dio zarobljenika je završio u Sibiru, a dio je postrijeljan). Jednako golemi bili su i materijalni gubici, između ostalih 3.500 tenkova i 515 aviona. Bijedno izdanje Crvene armije u Sovjetsko-finskom ratu bilo je povod za smjenjivanje ministra obrane maršala Vorošilova, a na njegovo mjesto postavljen je Semjon Timošenko (1940. promaknut u čin maršala). Također su pokrenute i brojne reforme unutar oružanih snaga.
Djelovanje i učinak sovjetske vojske u ovom ratu također su učvrstili Adolfa Hitlera u namjeri da pokrene operaciju Barbarossa, vjerujući da će s tako inferiornim protivnikom obračunati za 8-10 tjedana.
Ironično, ovo ''pomicanje linije obrane'' nije ni malo pomoglo Lenjingradu koji je bio pod opsadom punih 900 dana (1941.-1944.) i izgubio više od milijun ljudi. Finci se nisu odrekli otetog teritorija, pa su se okrenuli jedinom tada mogućem savezniku - Trećem Reichu. U ratu 1941.-1944. (tzv. Continuation War, finski Jatkosota) napredovali su do pregrađa Lenjingrada i rijeke Svir, ali su odbili njemačke zahtjeve da produže napredovanje. Također su odbili sudjelovati u bombardiranju Lenjingrada. Primirjem iz 1944., osim teritorija izgubljenog u Zimskom ratu, dodatno su izgubili dio područja na krajnjem sjeveru gdje je uspostavljena izravna sovjetsko-norveška granica. Takvo stanje ostalo je do danas pa se Petsamo zove Pečenga, Viipuri se zove Viborg, Koivisto se zove Primorsk, a Terijoki se zove Zelenogorsk. Pripojena područja Karelije uvrštena su u sastav tzv. Karelo-finske ASSR u sastavu RSFSR sa sjedištem u Petrozavodsku - danas Autonomna republika Karelija u sastavu Ruske federacije.
Na vrh Go down
dojran
Podporučnik
Podporučnik


Broj komentara : 1013
Član od : 2013-01-08
Dob : 52
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Wed Jan 08, 2014 12:16 pm



Talvisota........izvrstan film o tom događaju......

Na vrh Go down
pukovnik
Poručnik
Poručnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima orden za VZ
Prim(j)eran Vojnik značka PV
Broj komentara : 2159
Član od : 2012-02-29

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Wed Jan 08, 2014 1:51 pm

Evo iz moje kolekcije i finske medalje iz tog zimskog rata.


_________________
Semper Fidelis
Na vrh Go down
lacoš
Kapetan I klase
Kapetan I klase


Prim(j)eran Vojnik znacka PV
Broj komentara : 4110
Član od : 2012-12-07

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Wed Jan 08, 2014 2:20 pm

Simo Hayha,taj se proslavio u tom ratu,
705 potvrđena pogotka (505 snajperom, 200 strojnicom)



Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 17807
Član od : 2012-10-29
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Fri Jun 27, 2014 7:54 pm


Ovdje su Finci stavili preko 160.000 fotografija iz rusko-finskog i Drugog svjetskog rata:

The popular Finnish Wartime Photograph Archive

http://sa-kuva.fi/
Na vrh Go down
ianmarkk
Vodnik
Vodnik


Broj komentara : 466
Član od : 2014-07-07
Dob : 53
M(j)esto Ljubljana

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Sat Aug 16, 2014 11:11 am

@pukovnik (citat):
Evo iz moje kolekcije i finske medalje iz tog zimskog rata.


I ja sakupljam medalje ali finske nemam, gde si je našao?
Na vrh Go down
pukovnik
Poručnik
Poručnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima orden za VZ
Prim(j)eran Vojnik značka PV
Broj komentara : 2159
Član od : 2012-02-29

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Sat Aug 16, 2014 12:02 pm

@ianmarkk (citat):
I ja sakupljam medalje ali finske nemam, gde si je našao?

Nisam je našao nego kupio na jednom sajmu militarije u inozemstvu.  Very Happy

_________________
Semper Fidelis
Na vrh Go down
ianmarkk
Vodnik
Vodnik


Broj komentara : 466
Član od : 2014-07-07
Dob : 53
M(j)esto Ljubljana

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Sat Aug 16, 2014 12:04 pm

To sam mislio, znam, da medalje ne leže na putu ili u šumi hahaha. Da nije tajna jel bila skupa ili povoljna... Question
Na vrh Go down
pukovnik
Poručnik
Poručnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima orden za VZ
Prim(j)eran Vojnik značka PV
Broj komentara : 2159
Član od : 2012-02-29

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Sat Aug 16, 2014 12:24 pm

@ianmarkk (citat):
To sam mislio, znam, da medalje ne leže na putu ili u šumi hahaha. Da nije tajna jel bila skupa ili povoljna... Question

Rekao bih povoljno odnosno u okvirima onoga što sam namjeravao platiti za nju. U suprotnom ju nebih kupio. E sad cijena ovoliko ili onoliko eura je subjektivna stvar jer meni može biti nešto skupo što je tebi recimo jeftino. Znam da je diplomatski odgovor ali više se zaista ne sjećam koliko sam ju platio jer ju imam preko pet godina.

_________________
Semper Fidelis
Na vrh Go down
ianmarkk
Vodnik
Vodnik


Broj komentara : 466
Član od : 2014-07-07
Dob : 53
M(j)esto Ljubljana

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Sat Aug 16, 2014 3:30 pm

@pukovnik (citat):
Rekao bih povoljno odnosno u okvirima onoga što sam namjeravao platiti za nju. U suprotnom ju nebih kupio. E sad cijena ovoliko ili onoliko eura je subjektivna stvar jer meni može biti nešto skupo što je tebi recimo jeftino. Znam da je diplomatski odgovor ali više se zaista ne sjećam koliko sam ju platio jer ju imam preko pet godina.

Cool, znam šta želiš kazati, meni recimo za neku dobro medalju 10 evra nije baš puno ali recimo 30 jeste, i ja sakupljam medalje pa zato pitam; i ja se više za 90% mojih ne sečam dal ovoliko ili manje  king
Na vrh Go down
SveJug
Kapetan
Kapetan


Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik Znacka PV
Broj komentara : 3042
Član od : 2012-12-16
M(j)esto Svedska

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Fri Mar 13, 2015 10:06 am

Povodom 75-god rata............




_________________
Više ne krivim ljude koji me razočaraju, od sad krivim sebe što očekujem previše!
Na vrh Go down
pukovnik
Poručnik
Poručnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima orden za VZ
Prim(j)eran Vojnik značka PV
Broj komentara : 2159
Član od : 2012-02-29

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Fri Mar 13, 2015 2:51 pm

@lacoš (citat):
Simo Hayha,taj se proslavio u tom ratu,
705 potvrđena pogotka (505 snajperom, 200 strojnicom)



Samo da dodam na ovo. Simo Hajha nije bio snajperist u klasičnom smislu te rijeći jer je rabio pušku M28 što je finska varijanta Mossin-Naganta ali bez optike služeći se samo klasičnim nišanom.

_________________
Semper Fidelis
Na vrh Go down
Sloba1
Vodnik I klase
Vodnik I klase


Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 584
Član od : 2014-12-20
Dob : 53
M(j)esto Petrovaradin

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Sun Jan 03, 2016 4:47 pm

Da nisam ovde video, nikad ne bi znao da je bio rat između sovjeta i finaca i sad ovo prvi put vidim. Kao da sam živeo na nekoj drugoj planeti, jer zna se da je to bilo na samom početku drugog rata koji je opisan naširoko i naveliko.
Na vrh Go down
pukovnik
Poručnik
Poručnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima orden za VZ
Prim(j)eran Vojnik značka PV
Broj komentara : 2159
Član od : 2012-02-29

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Mon Jan 04, 2016 4:34 am

@Sloba1 (citat):
Da nisam ovde video, nikad ne bi znao da je bio rat između sovjeta i finaca i sad ovo prvi put vidim. Kao da sam živeo na nekoj drugoj planeti, jer zna se da je to bilo na samom početku drugog rata koji je opisan naširoko i naveliko.

Zafrkavaš se ili stvarno nisi znao. scratch

_________________
Semper Fidelis
Na vrh Go down
Sloba1
Vodnik I klase
Vodnik I klase


Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 584
Član od : 2014-12-20
Dob : 53
M(j)esto Petrovaradin

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Mon Jan 04, 2016 1:01 pm

Ne zafrkavam se, ozbiljan sam i to odmalena imam tu crtu ozbiljnosti i sve gledam i pitam se... U školi to nismo učili sem onog dela kad je Nemačka napala Poljsku i početak i tok drugog svet. rata. O tom ratu "pre glavnog rata" sada ovde prvi put čujem.
Hvala autoru jer bar nešto sam korisno naučio a ne samo ono iz školske istorije o drugom sv. ratu i ofanzivama i bitkama opisanih naširoko.
Na vrh Go down
Stanko1
Vodnik I klase
Vodnik I klase


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 500
Član od : 2013-02-24
Dob : 67
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Thu Jan 07, 2016 1:14 pm

@Sloba1 (citat):
U školi to nismo učili sem onog dela kad je Nemačka napala Poljsku i početak i tok drugog svet. rata. O tom ratu "pre glavnog rata" sada ovde prvi put čujem.
Hvala autoru jer bar nešto sam korisno naučio a ne samo ono iz školske istorije o drugom sv. ratu i ofanzivama i bitkama opisanih naširoko.
Točno, o tom ratu se nije učilo u školi. Ja sam za njega saznao slučajno iz jedne knjige i to kada sam već bio gimnazijalac. Kasnije me interesirao pa sam pročitao svu dostupnu literaturu. Drago mi je da ti se prikaz dopao jer je to znak da se nisam uzalud potrudio.
Na vrh Go down
Sloba1
Vodnik I klase
Vodnik I klase


Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 584
Član od : 2014-12-20
Dob : 53
M(j)esto Petrovaradin

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Thu Jan 07, 2016 4:38 pm

Da, dopalo mi se, vrlo si to studiozno obradio i slikama potkrepio, ali i sam kažeš, taj deo nije bio poznat široj javnosti. Ps. gledam tvoju profilnu sliku i podseća me na slike koje imam u ličnoj arhivi od rodbine, i to slike takve, u crno beloj tehnici, ona prava vojnička u to doba.
Na vrh Go down
paketije
Gušter
Gušter


Broj komentara : 13
Član od : 2016-02-29

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Mon Feb 29, 2016 4:01 am

Operacije koje su vođene u Finskoj, a naročito na frontu Karelije i severno do Petsama, pretstavljaju poučne primere taktičkih radnji u specijalnim uslovima: po surovoj zimi, po visokom snegu i niskim temperaturama i na jako pošumljenom zemljištu koje je bilo gotovo neprohodno i ispresecano velikim brojem jezera. Finci su vrlo umešno iskoristili terenske i vremenske uslove, te su, iako slabiji u ljudstvu i materijalu, postigli niz malih ali značajnijih uspeha, što im je, pored izvanredne hrabrosti, požrtvovanja i solidne mirnodopske obuke, omogućilo da izdrže napade nadmoćnijih i bolje opremljenih sovjetskih snaga. O radu Finskih oružanih snaga se može reći sledeće:
 
— Finci su blagovremeno izvršili mobilizaciju svojih snaga i na vreme glavnim snagama poseli Manerhajmovu liniju i odbranbene položaje severno od Ladoge Jezera, tako da ih početak rata nije iznenadio. Oni su uporno branili utvrđene položaje, do maksimuma iskorišćavajući mogućnosti koje su im ovi pružili. Međutim, na frontu Karelije i severno kod Petsama, gde nije bilo utvrđenih linija, oni su postigli značajne uspehe blagodareći velikoj pokretljivosti i manevarskoj sposobnosti skijaških jedinica, izdržljivosti i uspešnoj orijentaciji po svakom vremenu i zemljištu.
 
—        Finske skijaške jedinice, raspoređene u manjim grupama, odigrale su dominantnu ulogu na delu fronta severno od Ladoge Jezera. One su, obučene u bela maskirna odela, vršile brze i smele obilaske sovjetskih kolona, prodirale u pozadinu i sasvim iznenada napadale sa svih strana, obično noću, naročito na izdužene kolone, koje često nisu imale mogućnosti da se razviju za borbu. Zahvaljujući tome, slabije finske snage postizale su niz taktičkih uspeha.
 
—        Finci su u toku operacija pokazali puno umešnosti, dovitljivosti, pa i lukavosti. Oni su se vesto maskirali (gradili skrivena skloništa u snegu, transport vršili noću, a transportna sredstva bojili belom bojom), što im je omogućilo da postignu taktička, pa i operativna iznenađenja. Da bi pojačali saobraćaj sa Švedskom, oni su napravili put preko zamrznutog Botniskog Zaliva, a da bi brže prebacivali svoje skijaške jedinice, komore i teža oruđa, upotrebljavali su saonice, koje su vukli sami vojnici, ili su u njih uprezali po jednog konja. Prilikom povlačenja palili su i uništavali naselja, da ona ne bi mogla poslužiti za smeštaj sovjetskih jedinica.
 
—        Blagodareći pravilno izabratom sistemu stalne fortifikacije i umešnom maskiranju pojedinih objekata, dobro organizovanoj vatri, hrabrosti posada, kao i veštim manevrima rezervi, Finci su uspeli da vrlo dugo održe utvrđenja na Kareliskoj Prevlaci i da sovjetskim trupama u prvoj etapi nanesu značajne gubitke, što je imalo velikih reperkusija na dalji tok Sovjetsko-finskog rata. Prema tome, finska utvrđenja su pokazala da je stalna fortifikacija odigrala značajnu ulogu u Sovjetsko-finskom ratu.
 
—        Finci su u toku rata pokazali veliku moralnu snagu, hrabrost, umešnost i istrajnost. Oni su bili primorani na kapitulaciju tek kada su istrošili sve rezerve i kada su, i pored inostrane pomoći, ostali bez hrane, municije, odeće i obuće.
 
Početne operacije pokazuju da su sovjetski vojni rukovodioci potcenili protivnika i njegove operativne mogućnosti. Oni su se nadali da će jednovremenim napadom na čitavom frontu brzo slomiti finsku odbranu, te nisu očekivali da će naići na jači otpor. Njihove snage su zbog toga bile znatno razvučene, a nije bila ni izražena težnja da se odluka izbori na najvažnijem pravcu — Kareliskoj Prevlaci. Tek onda kada su svoje snage znatno ojačali vojnom tehnikom, u prvom redu artiljerijom i tenkovima, i usredsredili svoje napade na Karelisku Prevlaku, oni su uspeli da postignu veće operativne uspehe. Iz ovih njihovih operacija može se uočiti sledeće:
 
—        Sovjetska avijacija na početku rata nije bila dovoljno efikasna. Iako je bacila oko 150.000 eksplozivnih i zapaljivih bombi (oko 7.500 tona), ona Finskoj nije pričinila veće štete. Nije oštećeno najvažnije pristanište Turku, ni jedina železnička veza Finske s inostranstvom preko Tornija, kao ni pomorske veze između jugozapadnih finskih luka i istočnih luka u Švedskoj. Isto tako, ostala je neoštećena i ledena autostrada između Umea u Švedskoj i Vase u Finskoj, preko Botniskog Zaliva, kojom je od 17 februara pa do kraja rata nesmetano vršen automobilski saobraćaj. Najzad, i fabrike ratne industrije bile su vrlo malo ometane u radu. Avijacija je tek u drugoj etapi, a naročito u završnim operacijama na Kareliskoj Prevlaci, ukazala veću pomoć kopnenim snagama.
 
—        Artiljerija na početku operacija nije pružala dovoljnu podršku pešadiji i tenkovima. Docnije, kada je poboljšano upravljanje vatrom, sadejstvo s pešadijom i tenkovima bilo je mnogo bolje, a naročito pri proboju prvog odbranbenog pojasa na otseku Muole — Suma.
 
—        Sovjetska pešadija, zbog sporog kretanja, nije mogla uspešno da prati napredovanje tenkova; zbog toga je Crvena nrmija, od početka 1940 godine, na frontu Kareliske Prevlake i severno od Ladoge Jezera upotrebljavala motorne saonice za prenos pešadije. Na taj način, pešadija je brzo sledila tenkove, prodirući u dubinu, i uspešno ih potpomagala u izvršenju njihovih zadataka.
 
—        Organizacija i formacija jedinica Crvene armije bile mi nepodesne i glomazne za rat po besputnom nordiskom terenu. Sovjetske divizije, brojno jake, sa znatnim oklopnim snagama, teško su se kretale po usamljenim putevima, i to u dugim kolonama, te su ih Finci lako presecali i kidali (Suomu-salmi, Kemijervi). One su se teško i sporo razvijale za borbu, a njihove prethodnice su uništavane (napr. kod jezera Kemijom) čak i od strane sasvim slabih finskih snaga, pre no što bi se glavnina razvila.
 
—        Sovjetski vojnici i niže starešine nisu bili obučeni u orijentaciji i snalaženju po velikim šumama, i u upotrebi skija. Nešto docnije, u toku samog rata, obuka skijaških jedinica je poboljšana, te je njihova upotreba donela dobre rezultate (manevar skijaških delova preko leda u Finskom Zalivu). Koristeći se tim iskustvom, SSSR je za rat protiv Nemačke formirao veliki broj skijaških jedinica, koje su odigrale značajnu ulogu u zimskim operacijama.
 
—        Iako su uoči rata sovjetske padobranske jedinice bile prve u svetu, one u ovome ratu nisu imale uspeha zbog toga što su upotrebljavane u malom broju (u grupama po 50 padobranaca) i što su Finci brzo intervenisali svojim skijaškim jedinicama.
 
—        Okružene i iscepkane, sovjetske divizije su se uporno i umešno borile. Izolovani delovi su obrazovali grupe koje su podizale prepreke od posečenog drveća, ispred kojih su postavljale i ukopavale tenkove, a artiljeriju ostavljale u sredini. Opkoljene grupe snabdevane su hranom, sanitetskim materijalom, municijom i pogonskim gorivom pomoću aviona, tako da su uspevale da dugo odolevaju snažnim napadima finskih snaga.
 
—        Uopšte uzev, Crvena armija je bila nedovoljno pripremljena za rat. Zbog toga je po završetku ovog rata, a na osnovu iskustava u njemu, došlo do reformi u armiji, pošto su. po recima maršala Timošenka, »Sovjeti mnogo naučili u ovom teškom ratu u kome su se Finci herojski borili«. I sam Staljin je priznao slabost Crvene armije u ratu protiv Finske, jer je u novembru 1943, u razgovoru sa Ruzveltom, između ostalog izjavio da je armija bila slabo organizovana, da se loše borila i da je posle rata reorganizovana.
Na vrh Go down
Sloba1
Vodnik I klase
Vodnik I klase


Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 584
Član od : 2014-12-20
Dob : 53
M(j)esto Petrovaradin

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Mon Feb 29, 2016 3:44 pm

Hvala na ovom iscrpnom tekstu. Sada imam kompletniju i jasniju sliku toga rata, koji je ipak slabo zabeležen na našim prostorima, mislim u knjigama.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 17807
Član od : 2012-10-29
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Mon Feb 29, 2016 4:09 pm

@Sloba1 (citat):
Sada imam kompletniju i jasniju sliku toga rata, koji je ipak slabo zabeležen na našim prostorima, mislim u knjigama.

Nakon otopljavanja odnosa, nije bilo popularno prikazivati SSSR kao agresora, zato je ovaj rat prešućivan.
Znao sam za njega, ali ga se ne mogu sjetit kao školskog gradiva.
Na vrh Go down
Stanko1
Vodnik I klase
Vodnik I klase


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 500
Član od : 2013-02-24
Dob : 67
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Thu Mar 03, 2016 7:03 am

@Max Blitz (citat):
@Sloba1 (citat):
Sada imam kompletniju i jasniju sliku toga rata, koji je ipak slabo zabeležen na našim prostorima, mislim u knjigama.
Nakon otopljavanja odnosa, nije bilo popularno prikazivati SSSR kao agresora, zato je ovaj rat prešućivan.
Jednom smo na satu predvojničke obuke na fakultetu (1969.) imali temu ''Pravedni i nepravedni ratovi'', a izlagao je jedan od kolega studenata. Kada je završio, nastavnik (Dušan Trifunović - mislim da je bio oficir u penziji) je pozvao studente da postavljaju pitanja. Meni nije dao vrag mira pa sam pitao ''da li je Sovjetsko-finski rat bio pravedan?''. Kolega se zbunio i ušeprtljao, pa je počeo pričati o sudjelovanju Finske u ratu na strani Njemačke. Bilo je očito da nema pojma za koji rat ga pitam, stoga je uskočio nastavnik i počeo objašnjavati nešto kao da se ''SSSR trebao osigurati od mogućeg napada sa finskog teritorija od treće sile'' (čitaj Njemačke). Uglavnom, meni nije bio previše uvjerljiv.
Zanimljivo je da je Urho Kekkonen, budući predsjednik Finske i jedan od najuglednijih svjetskih političara svog vremena, već 1943. godine u jednom govoru u Stockholmu naglasio kako je ''Finska trebala pokazati više razumijevanja prema strahu SSSR-a za sigurnost Lenjingrada i trebala je u pregovorima 1939. biti fleksibilnija''.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 17807
Član od : 2012-10-29
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Thu Mar 03, 2016 7:14 am

@Stanko1 (citat):
Zanimljivo je da je Urho Kekkonen, budući predsjednik Finske i jedan od najuglednijih svjetskih političara svog vremena, već 1943. godine u jednom govoru u Stockholmu naglasio kako je ''Finska trebala pokazati više razumijevanja prema strahu SSSR-a za sigurnost Lenjingrada i trebala je u pregovorima 1939. biti fleksibilnija''.

To je vrst 'naknadne pameti' jer je Finska ipak u tom ratu izgubila više teritorija nego su Sovjeti tražili da im predaju 'mirnim putem'.
Na vrh Go down
Stanko1
Vodnik I klase
Vodnik I klase


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 500
Član od : 2013-02-24
Dob : 67
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Thu Mar 03, 2016 7:19 am

Točno, izgubila je puno više. A 1943. se već naziralo da će Nijemci loše proći u ratu sa SSSR, a uz njih i Finska pa je došlo vrijeme za spašavanje što se spasiti može.
Pitanje je kakav bi stav u pregovorima 1939. imao Kekkonen jer tada nije bio na vlasti. Pregovore je vodio Juho Paasikivi.
Na vrh Go down
Sponsored content




KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Today at 11:36 pm

Na vrh Go down
 
O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 1/2Idi na stranicu : 1, 2  Next
 Similar topics
-
» O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.
» "KOMANDNI MOST" - za sve ljubitelje RM - pitanja, zanimljivosti i ostalo...
» Da li je PVO/PZO bila adekvatna prostoru i vremenu?
» Tenk T-55

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA :: VOJNA PLATFORMA :: Vojna Historija / Vojna Povijest / Vojna Istorija-
Idi na: