FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez
 
HomeRegistracijaLogin
_______________Bile su to dobre i loše godine. Bile su to godine aktivnosti i uspavanosti, godine uvažavanja i nerazum(ij)evanja, godine druženja i ljutnje, odlazaka i dolazaka, nagradjivanja i kažnjavanja, ukora i oprosta, godine radosti i tuge... svega je bilo izuzev: mržnje. Sedam godina postojimo. Branimo pravo na s(j)ećanja! Vaš Forum BPN JNA.

Share | 
 

 O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
Idi na stranicu : Previous  1, 2
AutorPoruka
vladimir
Podporučnik
Podporučnik


Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 1874
Član od : 2011-01-25

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   03.03.16 21:10

Sovjetsko Finski rat ili rat za nikl bez kojeg nebi postojala vojna industrija SSSR.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18520
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   10.05.16 3:25

@Stanko1 (citat):
Zanimljivo je da je Urho Kekkonen, budući predsjednik Finske i jedan od najuglednijih svjetskih političara svog vremena, već 1943. godine u jednom govoru u Stockholmu naglasio kako je ''Finska trebala pokazati više razumijevanja prema strahu SSSR-a za sigurnost Lenjingrada i trebala je u pregovorima 1939. biti fleksibilnija''.

Analize pokazuju da je posredno Finska možda i najzaslužnija da Lenjingrad nije pao tijekom opsade u Drugom svjetskom ratu! Iako je bila njemački saveznik.
Tijekom kolovoza 1941. finska vojska je ponovno vratila karelijsku prevlaku i zaprijetila Lenjingradu sa zapada i uz to su napredovali kroz Kareliju istočno od jezera Ladoge i tako zaprijetili Lenjingradu i sa sjevera.
Tada se dogodilo nešto što će na kraju vjerojatno i spasiti Lenjingrad od pada, finska vojska se zaustavila na granicama koje su postojale između nje i SSSR-a prije Sovjetsko-finskog rata i unatoč njemačkim pokušajima da ih nagovore da krenu ponovno u ofenzivu, finski vrhovni štab na čelu s feldmaršalom Mannerheimom je to odlučno odbijao jer Finskoj nije bio ni politički ni vojni cilj.
Mannerheim je 31. kolovoza dao naredbu da se ofenziva zaustavi jer su finske snage došle do obala Finskog zaljeva i jezera Ladoge i dalje od toga finsko zapovjedništvo i politički vrh nisu htjeli ići. Finska nije bombardirala Lenjingrad artiljerijom ni zračnim napadima, ali je tijekom ljeta 1942. ipak uz suradnju s njemačkim i talijanskim snagama počela organizirati pomorske napade na Cestu života na južnom dijelu jezera Ladoga.
Nijemcima je finsko zaustavljanje ofenzive na sjeveru teško palo zbog toga što je značilo da ne mogu napasti Lenjingrad sa sjevera što je moglo dovesti do pada grada.

Na vrh Go down
Stanko1
Vodnik I klase
Vodnik I klase


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 514
Član od : 2013-02-24
Dob : 67
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   10.05.16 12:56

@Max Blitz (citat):
@Stanko1 (citat):
Zanimljivo je da je Urho Kekkonen, budući predsjednik Finske i jedan od najuglednijih svjetskih političara svog vremena, već 1943. godine u jednom govoru u Stockholmu naglasio kako je ''Finska trebala pokazati više razumijevanja prema strahu SSSR-a za sigurnost Lenjingrada i trebala je u pregovorima 1939. biti fleksibilnija''.
Analize pokazuju da je posredno Finska možda i najzaslužnija da Lenjingrad nije pao tijekom opsade u Drugom svjetskom ratu! Iako je bila njemački saveznik.
Tijekom kolovoza 1941. finska vojska je ponovno vratila karelijsku prevlaku i zaprijetila Lenjingradu sa zapada i uz to su napredovali kroz Kareliju istočno od jezera Ladoge i tako zaprijetili Lenjingradu i sa sjevera.
Tada se dogodilo nešto što će na kraju vjerojatno i spasiti Lenjingrad od pada, finska vojska se zaustavila na granicama koje su postojale između nje i SSSR-a prije Sovjetsko-finskog rata i unatoč njemačkim pokušajima da ih nagovore da krenu ponovno u ofenzivu, finski vrhovni štab na čelu s feldmaršalom Mannerheimom je to odlučno odbijao jer Finskoj nije bio ni politički ni vojni cilj.
Mannerheim je 31. kolovoza dao naredbu da se ofenziva zaustavi jer su finske snage došle do obala Finskog zaljeva i jezera Ladoge i dalje od toga finsko zapovjedništvo i politički vrh nisu htjeli ići. Finska nije bombardirala Lenjingrad artiljerijom ni zračnim napadima, ali je tijekom ljeta 1942. ipak uz suradnju s njemačkim i talijanskim snagama počela organizirati pomorske napade na Cestu života na južnom dijelu jezera Ladoga.
Nijemcima je finsko zaustavljanje ofenzive na sjeveru teško palo zbog toga što je značilo da ne mogu napasti Lenjingrad sa sjevera što je moglo dovesti do pada grada.
To je u načelu točno, iako je priča malo složenija.
U finsko-sovjetskom ratu 1941.-1944., poznatom kao ''nastavljeni rat'' (Continuation War, finski Jatkosota), Finci su ipak prešli bivšu granicu sa SSSR što se vidi iz ove mape:
 
 
U Finskoj je tokom rata bilo zahtjeva za uspostavljanjem takozvane ''Velike Finske'' (Suur Suomi). Tu ideju su naročito zagovarali predsjednik republike Risto Ryti i ministar obrane maršal Karl Mannerheim. Neke političke snage poput socijaldemokrata i Švedske narodne stranke (Svenska folkpartiet i Finland - SFP) usprotivile su se u parlamentu toj ideji i inzistirale da se ratni cilj ograniči na povrat teritorija oduzetog u Zimskom ratu.
 
Risto Ryti:
 
 
Suur Suomi:
 
 
Ambicije (nekih) Finaca da malo zagrabe u teritorij SSSR-a su bile utišane i drugim razlozima, a prije svega:
- neočekivano velikim vlastitim gubicima (do 6. prosinca/decembra 1941. 75.000 vojnika, od čega 25.000 poginulih)
- nedostatkom radne snage zbog mobilizacije što je finsku ekonomiju bacilo na koljena (Finska je morala moliti Njemačku za isporuku 200.000 tona žita godišnje)
- njemačkim zastojem i na kraju porazom kod Moskve, što je Fince upozorilo da bi rat mogao i drugačije završiti
Finci su svoj odnos s Njemačkom promatrali kao savez iz nužde pa su primjerice odbili izručiti svoje Židove - Himmler je tražio da ih pošalju u Majdanek - a sâm Mannerheim je odbio Hitlerov prijedlog da preuzme zapovjedništvo nad njemačko-finskom grupom armija.
 
Hitler i maršal Mannerheim 1942. godine:
 
 
Sve u svemu, Finska je stupila u rat na strani Nijemaca kako bi povratila teritorije izgubljene nakon Zimskog rata, ali je zaigrala na pogrešnu kartu i nakon II. S.R. je ostala bez još nekih dijelova državnog teritorija.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 18520
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   10.05.16 21:15

@Stanko1 (citat):
Finci su ipak prešli bivšu granicu sa SSSR što se vidi iz ove mape....

Ok, ali kod samog Lenjingrada minimalno ili je to to bilo....
Što bi uopće Finci radili u tako velikom gradu i da su ušli?
Znali su dobro da nije njhiov i samo bi natovarili probleme s tim, od uličnih borbi i svega ostalog.....
Plus veći revanš Rusa nakon 45., što se već moglo naslutiti....
Na vrh Go down
Sloba1
Zastavnik
Zastavnik


Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 856
Član od : 2014-12-21
Dob : 53
M(j)esto Petrovaradin

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   10.05.16 22:13

Meni taj rat nije poznat, to sam i ranije već jednom rekao, i sada ga ovde učim i izučavam i čudim se otkud ideja tamo nekim fincima da se kače sa sovjetima ? To je van pameti, jer nisu imali nikakve šanse u konačnom epilogu, što se potvrdilo kao tačno. O ovome ratu, u školi se ne sećam da smo nešta učili, samo onaj drugi svetski rat, opisan je naširoko i naveliko.
Na vrh Go down
slekic
Gušter
Gušter


Broj komentara : 2
Član od : 2015-09-04

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   17.05.16 11:08

Staljin je bio jako velikodusan sa Fincima na kraju rata kada je Crvena Armija mogla pregaziti tu zemlju bez nekih veccih problema i uspostaviti komunisticcku vlast kao i drugde u istocnoj Evropi. Mannerheim, kao predsednik Finske i bivssi Ruski carski oficir, se obavezao da ce zemlja ostati neutralna i to je otprilike bilo to -- sem pomorske baze Hanko koju su Sovjeti koristili 10ak godina pa je onda napustili prema dogovoru sa Helsinkijem.
Na vrh Go down
slekic
Gušter
Gušter


Broj komentara : 2
Član od : 2015-09-04

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   17.05.16 11:09

Staljin je bio jako velikodusan sa Fincima na kraju rata kada je Crvena Armija mogla pregaziti tu zemlju bez nekih veccih problema i uspostaviti komunisticcku vlast kao i drugde u istocnoj Evropi. Mannerheim, kao predsednik Finske i bivssi Ruski carski oficir, se obavezao da ce zemlja ostati neutralna i to je odprilike bilo to -- sem pomorske baze Hanko koju su Sovjeti koristili 10ak godina pa je onda napustili prema dogovoru sa Helsinkijem.
Na vrh Go down
Sloba1
Zastavnik
Zastavnik


Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 856
Član od : 2014-12-21
Dob : 53
M(j)esto Petrovaradin

KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   17.05.16 16:53

Da li bi neutralnost u našem slučaju po izbijanju drugog svetskog rata bila spasonosna, sada je teško suditi sa ove vremenske distance, ako smo uopšte i mogli birati da li to hoćemo. Mada čisto sumnjam, da bi se Hitler toga držao, već bi ga prekršio.
Na vrh Go down
Sponsored content




KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   Today at 19:11

Na vrh Go down
 
O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 2/2Idi na stranicu : Previous  1, 2
 Similar topics
-
» O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.
» "KOMANDNI MOST" - za sve ljubitelje RM - pitanja, zanimljivosti i ostalo...
» Da li je PVO/PZO bila adekvatna prostoru i vremenu?
» Tenk T-55

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA :: VOJNA PLATFORMA :: Vojna Historija / Vojna Povijest / Vojna Istorija-
Idi na: