FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez
 
HomeRegistracijaLogin
_______________Bile su to dobre i loše godine. Bile su to godine aktivnosti i uspavanosti, godine uvažavanja i nerazum(ij)evanja, godine druženja i ljutnje, odlazaka i dolazaka, nagradjivanja i kažnjavanja, ukora i oprosta, godine radosti i tuge... svega je bilo izuzev: mržnje. Sedam godina postojimo. Branimo pravo na s(j)ećanja! Vaš Forum BPN JNA.

Share | 
 

 Na današnji dan

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
Idi na stranicu : Previous  1 ... 12 ... 20, 21, 22, 23, 24  Next
AutorPoruka
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 17823
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   10.08.16 15:55

@milutins (citat):
Kome pripisati bronzanu medalju iz 1896 sa OI iz Atine, osvajac je cuveni arhitekta Momcilo Tapavica, pod zastavom Austro-Ugarske rodjen na danasnjoj teritoriji Srbije.

Koliko (površno) obratim pažnju na članke, za slučajeve iz prošlosti se npr. navede da je (ako je rodom ili porijeklom), hrvatski sportaš osvojio neku medalju tad i tad, ali to ne ulazi u službenu statistiku RH.

Kako mi se čini Republika Srbija (ne znam je li još), hladno je u svoje statistike upisivala sve od svih iz Kraljevine SHS, pa Jugoslavije, SFRJ, SRJ, SiCG... moguće i ovu koju ti navodiš.
Međunarodne sportske evidencije bi trebale navoditi kako je bilo. A bilo je tako da su na prvim olimpijskim igrama 1896. Austrija i Ugarska imale posebne ekipe, i Tapavica je bio jedan od 13 članova olimpijskog tima Ugarske kao Tapavicza Momcsilló.  
Sve u svemu, u redu je reći da je M. Tapavica bio srpski sportaš (i arhitekt). (Mogao bih i malo pregledat po netu što o tome govore sportske evidencije današnje Mađarske.)

Btw, Tapavica se natjecao u više disciplina, a u tenisu je poražen u polufinalu i naknadno uvršten u osvajače medalja, jer je Međunarodni olimpijski odbor naknadno i polufinaliste određenih disciplina proglasio brončanim.

Na vrh Go down
Zoran I
Džomba
Džomba


Broj komentara : 192
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   10.08.16 20:07

PREŽIHOV VORANC - LOVRO KUHAR

Na današnji dan leta 1893 se je rodil slovenski pisatelj Prežihov Voranc - Lovro Kuhar. Bil je pisatelj, ki je izviral iz revne kmečke družine. Osnovno šolo je obiskoval v Kotljah in kasneje zadružno šolo v Ljubljani in na Dunaju. Leta 1914 je bil vpoklican k vojakom. Kasneje je pobegnil iz avstrijske vojske in bil v odstotnosti obsojen kot vojni dezerter. Dve leti je bil v italijanskem ujetništvu in sicer do konca vojne. Leta 1919 se je vrnil domov in se zaposlil v guštanjski (sedaj ravenski) jeklarni. Poročil se je leta 1924 in izdal svoje prvo knjižno delo Povesti (1925). Rodita se mu dve hčerki Vida in Mojca 1923 - 1925. Posvečal se je političnemu delu in oblast ga je neprestano preganjala. Ker je dejavno deloval v ilegalnem KPJ-ju, je moral leta 1930 v izseljenstvo. V letih 1930 do 1939 je bil politični emigrant (Dunaj, Praga, Berlin, Atene, Bukarešta, Rena Celovec). Vmes je bil večkrat zaprt in je menjaval službe. Sčasoma je postal eden vodilnih mož KPJ-ja. Po sporu s Titom se je leta 1939 ilegalno vrnil v Slovenijo. Do aprila 1941 se je umaknil iz politike in se posvetil pisanju. Po ustanovitvi OF-a se je aktiviral. Po kapitulaciji Italije so ga Nemci poslali v koncentracijsko taborišče Sachsenhausen in januarja 1945 v Mauthausen, od koder se je po vojni vrnil. Med njegovimi najbolj znanimi deli so zbirka Samorastniki, mladinska knjiga Solzice ter romani Požganica, Doberdob in Jamnica.

NAJPOMEMBNEJŠA DELA:

* Povesti - 1925
* Boj na požiralniku in drugi spisi - 1937
* Požganica - 1939
* Doberdob - 1940
* Samorastniki - 1940
* Jamnica - 1945
* Od Kotelj do Belih vod - 1945,1975
* Stari grad - 1946
* Borba na tujih tleh - 1946
* Naši mejniki - 1946
* Solzice - 1949
* Kanjuh iz Zagate - 1952
* Pernjakovi - 1953
* Ljubezen na odoru - 1954
* Čez goro h očetu - 1961
* Prvi maj - 1961
* Levi devžej - 1962
* Tisoč in en dan - 1969
* Izbrano delo I - V - 1969
* Zbrano delo I - XII - 1963-1990
* Greh na odoru, Solzice, Gosposvetsko polje (faksimile rokopisov, 1979)
* Izbrana dela I - V - 1981
* Odrinjeni - 1983

http://www.prezih.net/
http://voranc.si/
http://www.prezihovvoranc.si/
http://www.mklj.si/knjiznica-prezihov-voranc
http://www.domacebranje.com/avtor/prezihov-voranc/


      
                               Lovro Kuhar - Prežihov Voranc                                              Slike iz italijanskega policijskega zapora leta 1943

 
                              Pismo domačim iz Mauthausna 12.maja 1945                                                         Po vrnitvi lepi trenutki z domačimi leta 1945


Po letu 1945 je imel veliko dela, saj je
postal zvezni poslanec


Zoran I: komentar modifikovan dana: 11.08.16 7:16; prepravljeno ukupno 2 puta
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 17823
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   11.08.16 1:40

Reformator, pjesnik, jezikoslovac, političar i popularni ban pučanin Ivan Mažuranić rodio se 11. kolovoza 1814. u Novom Vinodolskom. Završio je pravo i filozofiju, radio kao gimnazijski profesor u Zagrebu, a zatim kao odvjetnik u Karlovcu. Od 1850. u Beču započela je njegova blistava politička karijera gdje je obnašao najviše dužnosti vezane uz Hrvatsku: zamjenik generalnoga prokuratora (opunomoćenika) i državni nadodvjetnik, predsjednik Privremenoga dvorskoga dikasterija (politička i pravosudna uprava) za Hrvatsku i Slavoniju te predsjednik Hrvatske dvorske kancelarije.
Bio je istaknuti zastupnik Sabora iz 1861. (Sabor su činile mnoge ugledne osobe iz hrvatskog javnog života, pa se ovaj Sabor naziva 'najintelektualnijim Saborom'), a zaslužan je i za osnivanje Stola sedmorice 1862. (vrhovni sud za Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju). Iako je u početku u politici podupirao Narodnu stranku, 1862. pokrenuo je osnivanje Samostalne narodne stranke, kojoj je bio na čelu. Bio je sklon oslanjanju na Beč, što ga je i dovelo do banske časti koju je obavljao od 1873. do 1880. Bio je neplemičkog podrijetla pa je prozvan banom pučaninom.
Kao ban Mažuranić je unaprijedio Hrvatsku u upravnom, gospodarskom, kulturnom i prosvjetnom smislu. Na njegovu inicijativu uvedena je odgovornost bana Saboru, dioba sudstva i uprave te neovisnost sudaca. Godine 1874. uvedeno je obvezno četverogodišnje školovanje, a nadzor nad pučkim školama oduzet je Crkvi te one postaju državne. Iste godine otvoreno je moderno Sveučilište u Zagrebu s tri fakulteta (pravni, filozofski i bogoslovni). Mažuranić je donio i Zakon o slobodi tiska, uredio odredbe o pravu na javno okupljanje te liberalizirao izborni postupak. Za njegova banovanja uvedeni su i zametci nekih javnih službi: statistička služba, javno zdravstvo i unaprjeđenje poljoprivrede.
Ivan Mažuranić proslavio se i kao književnik. Njegovo najpoznatije djelo je spjev Smrt Smail-age Čengića, a na poticaj Matice ilirske nadopunio je Osmana, slavno djelo Ivana Gundulića. Pisao je i političke spise. Zajedno s Josipom Užarevićem izdao je Deutsch-ilirisches Wörterbuch / Njemačko-ilirski slovar. U rječnik je uvrstio mnoge nove riječi koje je sam skovao: sladoled, kišobran, nosorog, velegrad, računovodstvo, veleizdaja…
Mažuranićeve reforme po intenzitetu i značenju nemaju premca u razdoblju do 1918., ali su za vlasti bana Khuen-Héderváryja (1883.-1903.) bile stavljene izvan snage ili umrtvljene. Ivan Mažuranić preminuo je 1890. u Zagrebu.


Na vrh Go down
milutins
Poručnik
Poručnik


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Znacka PV
Broj komentara : 2449
Član od : 2009-08-19

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   11.08.16 2:46

Izvini kolega max blitz.Izuzetno slabo poznajem istoriju/ povijest Hrvata u vremenu nacionalnog preporoda, tj budjenja nacionalne svijesti kod Hrvata.
Mrzi me da " guglam" a i nemam mnogo povjerenja u tu vrstu " skolovanja".
Da li bi mogao da nam ubjasnis njegov udeo u svemu tome? Izmedju ostalog i njegov odnos sa Ljudevitom Gajem i ostalim istaknutim. njegovim savremenicima, kako Hrvatima, tako i Slovencima, Srbima. i ostalim istaknutim liderima/ borcima / prvacima toga doba.
Ima ih zaista mnogo.
Ja sam njega do sada striktno posmatrao u drugoj/ knjizevnoj sferi.Ovo je nasto potpuno novo za mene.

_________________
ko istinu gudi,gudalom ga po prstima biju
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 17823
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   11.08.16 3:40

@milutins (citat):
.Izuzetno slabo poznajem istoriju/ povijest Hrvata u vremenu nacionalnog preporoda, tj budjenja nacionalne svijesti kod Hrvata.
Da li bi mogao da nam ubjasnis njegov udeo u svemu tome? Izmedju ostalog i njegov odnos sa Ljudevitom Gajem i ostalim istaknutim. njegovim savremenicima, kako Hrvatima, tako i Slovencima, Srbima. i ostalim istaknutim liderima/ borcima / prvacima toga doba.
Ima ih zaista mnogo.
Ja sam njega do sada striktno posmatrao u drugoj/ knjizevnoj sferi. Ovo je nasto potpuno novo za mene

Ima tu Milutine dosta materijala, točne godine ne znam sve (napamet)... uglavnom.... Ljudevit Gaj, Ivan Kukuljević Sakcinski i Ivan Mažuranić pokrenuli su iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda s ciljem borbe za ujedinjenje hrvatskih zemalja, uvođenje hrvatskoga jezika kao službenog, te općenito zaštite hrvatskih nacionalnih interesa, napose protiv politike mađarizacije, Narodnu stranku. (Utemeljenu 1841. pod nazivom Ilirska stranka, a nakon zabrane ilirskog imena od 1843. djeluje kao Narodna stranka.)
Već 1841. imala je većinu u Saboru, ali je bila zabranjena 1851. do 1860.
Pod vodstvom Josipa Jurja Strossmayera, Franje Račkog i Ivana Mažuranića obnavlja se 1861., ali se 1862. iz nje izdvaja Samostalna narodna stranka (kratkotrajnog djelovanja do 1865.), koja zahtijeva samostalnu Hrvatsku, te se protivila koaliciji s Unionističkom strankom (mađaroni), koja je prihvatila Hrvatsko-ugarsku nagodbu (1868).
Kada je Narodna stranka pobijedila na izborima 1871., tu je nagodbu proglasila nezakonitom. Među vođama, osim bana Ivana Mažuranića, isticao se Matija Mrazović, koji je 1880., zbog oportunizma stranke (nagodbenjaštvo), osnovao Neovisnu narodnu stranku. Otada stranka postupno gubi važnost. Godine 1905. ulazi u Hrvatsko-srpsku koaliciju (Hrvatska pučka napredna stranka, Hrvatska stranka prava, Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije, Srpska narodna samostalna stranka (osnovana nakon ukidanja Vojne krajine 1881.) i Srpska narodna radikalna stranka). Poraz na izborima 1906. poremetio je neke odnose....Koalicija je formalno prestala postojati 5. listopada 1918. uoči sloma Austro-Ugarske kada su njezini predstavnici ušli u Narodno vijeće SHS.



Max Blitz: komentar modifikovan dana: 11.08.16 4:03; prepravljeno ukupno 1 puta
Na vrh Go down
milutins
Poručnik
Poručnik


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Znacka PV
Broj komentara : 2449
Član od : 2009-08-19

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   11.08.16 4:00

Posteno, hvala.
Jos da nam neko " uskoci" sa prilikama u Sloveniji u to doba, ja bih nesto napisao u tom vremenu u Bosni- sa akcentom na period pre velikog Bosansko Hercegovackog ustanka pa do aneksije.
Mogli bismo realno razmotriti izuzetno znacajan period, mislim na period kada nije bash situacija bila nakaradna kao danas.

_________________
ko istinu gudi,gudalom ga po prstima biju
Na vrh Go down
Zoran I
Džomba
Džomba


Broj komentara : 192
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   11.08.16 7:24

STEPHEN WOZNIAK - APPLE I. in II.

Na današnji dan leta 1950 se je rodil ameriški računalničar Stephen Wozniak. Leta 1976 je skupaj s Steveom Jobsom ustanovil družbo Apple Computer, v njihovem podjetju delal kot glavni znanstvenik in tehnični svetovalec raziskovalno-razvojni skupini. Wozniak je dejansko načrtoval in tudi izdelal osebni računalnik, ki so ga poimenovali Apple I in ga sestavljali v Jobsovi garaži. Leto pozneje je prišel na trg že nov model, Apple II, ki je bil prava prodajna uspešnica, saj je premogel barvni zaslon in leta 1978 tudi disketni pogon. Za veliko priljubljenost računalnika Apple II je poskrbela aplikacija/preglednica VisiCalc, ki je bila izdelana ravno za omenjeni računalnik.



                                                                            Osebni računalnik  Apple I

      
                                              Apple I test                                                                                                 Apple I test


                                                                       Osebni računalnik Apple II

            
                     Barvni test Apple II                                                                         Barvni test Apple II

               
                  Osebni računalnik Apple III                                                       Osebni računalnik Apple Lisa
Na vrh Go down
Zoran I
Džomba
Džomba


Broj komentara : 192
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   11.08.16 14:31

ROBIN McLAURIN WILLIAMS

Na današnji dan leta 2014 je umrl ameriški filmski igralec Robin Williams. Po daljšem boju z depresijo naj bi storil samomor. Veteranski filmski in televizijski igralec, ki je kariero začel v humoristični seriji Mork and Mindy (1978-1982), je bil najbolj znan po komičnih vlogah, kot je bila uspešnica Gospa Doubtfire, a je v Dobrem Willu Huntingu kot terapevt naslovnega lika Matta Damona razkazal tudi dramske veščine. Vloga mu je leta 1997 prinesla edinega oskarja, ob tem pa je bil nominiran še trikrat - za Ribjega kralja, Društvo mrtvih pesnikov in Dobro jutro, Vietnam. Ob tem je prejel še vrsto zlatih globusov in emmyjev.

http://www.etonline.com/movies/195226_hook_turns_25_the_lost_boys_all_grown_up_remember_robin_williams/
https://www.youtube.com/watch?v=t8IFgEO6Np4
https://www.youtube.com/watch?v=9_180P6Jj_s
https://www.youtube.com/watch?v=KW2jSLuHlz4
https://www.youtube.com/watch?v=4LaJDOD5cJI
https://www.youtube.com/watch?v=BiLWPwqb3MY
https://www.youtube.com/watch?v=GZarg869jyE
https://www.youtube.com/watch?v=ZYL0vYDxUYE
https://www.youtube.com/watch?v=iqdSagycCWc
https://www.youtube.com/watch?v=bfFzsqgaLtM
http://iwatchstuff.com/2012/07/robin-williams-will-play-another-preside.php

MODRE MISLI

»Včasih sem mislil, da je najhujše, če si sam. A to ni res. Najhujša stvar, ki se ti lahko zgodi, je, da si obkrožen z ljudmi, ob katerih si osamljen.«
Robin Williams


 
                                                        Robin Williams                                                                                             Mork & Mindy


                                                          Rdeči noski


                                                                      Gospa Doubtfire


                                                           Old dogs


Zoran I: komentar modifikovan dana: 12.08.16 7:21; prepravljeno ukupno 1 puta
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 17823
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   12.08.16 1:17

Najveći i najsačuvaniji do sada pronađeni kostur dinosaura Tyrannosaurusa rexa nađen je 12. kolovoza 1990. na području indijanskog rezervata Cheyenne River u Južnoj Dakoti, SAD i nazvan je Sue po paleontologinji Susan Sue Hendrickson koja ga je pronašla.
Vrijednost kostura je u tome što je čak 80% cjelovit. Dug je 12.9 m, a procjenjuje se da je Tyrannosaurus rex kojem je pripadao bio za vrijeme života težak oko 6.4 tone. Zubi imaju dužinu do 30.5 cm, a golema lubanja teška je 272 kg. Zbog imena Sue taj se T-rex obično smatra ženskim, ali zapravo nije poznato kojeg je životinja bila spola. Živjela je prije otprilike 67 milijuna godina i uginula je u dobi od 28 godina. Kostur je bio prodan za 7.600.000 dolara, što je najveća cijena ikada plaćena za ostatke bilo kojeg dinosaura, a danas je izložen u muzeju Field Museum of Natural History u Chicagu.


Na vrh Go down
Zoran I
Džomba
Džomba


Broj komentara : 192
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   12.08.16 7:49

HENRY JAYNES FONDA

Na današnji dan leta 1982 je v Los Angelesu v starosti 77 let umrl ameriški igralec Henry Jaynes Fonda. Čeprav je bil večkrat nominiran za oskarja, ga je prejel šele leta 1981, in sicer za življenjsko delo. Igral je v skoraj sto filmih in tridesetih gledaliških predstavah. Študiral je novinarstvo, delal pa je najrazličnejša opravila: od pomivalca oken do kurirja. Prvi film Kmet se ženi je posnel leta 1935. Proslavil pa se je v filmih Sadovi jeze, Vojna in mir ter Moja draga Klementina.

FILMI

* Vsi proti enemu - 1937
* Jezebel - 1938
* Mladi Lincoln - 1939
* Vrnitev Franka Jamesa - 1940
* Sadovi jeze - 1940
* Moja draga Klementina - 1946
* Fort Apache - 1948
* Vojna in mir - 1956
* Napačen človek - 1956
* Dvanajst jeznih mož - 1957
* Po nedolžnem obsojeni - 1958
* Kako je bil osvojeni divji zahod - 1962
* Nasvet in privolitev - 1962
* Najdaljši dan - 1962
* Kritična točka - 1964
* The best man - 1964
* Bitka za gorivo - 1965
* Na udaru - 1965
* Bilo je nekoč na divjem zahodu - 1968
* Bostonski davitelj - 1968
* Prepozno za heroje - 1970
* Ime mi je Nobody - 1973
* Bitka za Midway - 1976
* Lovke - 1977
* Meteor - 1979
* Na zlatem ribniku - 1981

 
                     Henry Fonda
 

                                                            Fort Apache

 








       
                                 Na zlatem ribniku                                                                               Znamka v ZDA
Na vrh Go down
Zoran I
Džomba
Džomba


Broj komentara : 192
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   12.08.16 14:37

FORD T - TIN LIZZIE
Na današnji dan leta 1908 je bil izdelan prvi Fordov avtomobil model T.

Začetek proizvodnje sega v leto 1908. Proizvajali so ga v Detroitu, v prvi Fordovi britanski tovarni v Trafford Parku v Manchesteru in še številnih drugih tovarnah po vsem svetu. Ford T je na avtomobilski sceni prevladoval skoraj 20 let. Samo v Detroitu so izdelali več kot 15 milijonov primerkov modela T.
Zadnji, 15.007.033., je bil narejen 27. maja leta 1927.

Lastnosti osnovnega modela:
Motor: 2,9-litrski, bencinski
Moč: 15 kW (20KM)
Najvišja hitrost: 72 km/h
Poraba: 11,1 - 18,7 l/100km

»Sestavil bom avtomobil za množice. Dovolj bo velik za družino, toda dovolj majhen, da ga bo lahko upravljal in vzdrževal posameznik. Izdelan bo iz najboljših materialov, s pomočjo najboljših delavcev, po najenostavnejšem načrtu, ki ga lahko predlaga sodobno načrtovanje. Toda na voljo bo tudi po tako nizki ceni, da ne bo nihče, ki zasluži dobro plačo, ne mogel imeti svojega - in z njim v krogu družine uživati blagoslova zadovoljnih uric v čudovitih Božjih kotičkih v naravi.

Henry Ford
 
http://www.bestcarinf.com/ford/ford-model-t-1925
http://www.fm-kp.si/zalozba/ISBN/978-961-266-141-0/prispevki/041.pdf
http://www.delo.si/druzba/kult/najkultnejsih-pet-avtomobilov-preteklega-stoletja-ce-ze-ne-vseh-casov.html


                                                           Ford T model 1910


                                                          Ford T Model Highboy Coupe 1919


                                                                        Ford T model 1926


Zoran I: komentar modifikovan dana: 13.08.16 13:33; prepravljeno ukupno 9 puta
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 17823
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   13.08.16 1:18

U instituciji za mentalne bolesnike u Beču 13. kolovoza 1865. umro je liječnik Ignaz Philipp Semmelweis, jedan od najneshvaćenijih ljudi u povijesti.
Semmelweis je bio mađarski liječnik njemačkog porijekla, specijaliziran za porodiljstvo. Radeći kao asistent prve porodiljske klinike u bečkoj Općoj bolnici, Semmelweiss je opazio neobično veliku smrtnost žena pri porodu. Došao je do zaključka da je uzrok babinja (puerperalna) groznica, za koju je ustanovio da je zapravo otrovanje krvi, zaraza koja se prenosi putem svake gnojne bolesti. Primijetio je činjenicu da se kad liječnici peru ruke prije obavljanja poroda, smrtnost majki pri porodu smanjuje za čak 90%. U to vrijeme još nije bilo poznato da bakterije i virusi uzrokuju infekcije poput babinje groznice. Da bi se spriječila, bila je dovoljna dezinfekcija ruku s malo klornoga vapna. Liječnici su odbacivali mogućnost da nešto nevidljivo može uzrokovati bolesti. Kad je Semmelweis pokušao uvjeriti druge liječnike da moraju prati ruke, oni su ga ismijali, jer se njegova tvrdnja nije činila znanstveno opravdanom. Naime, liječnici su mislili da su im ruke čiste budući da su oni gospoda.
Semmelweis je napravio i dao tiskati mnoge studije koje su dokazivale njegove tvrdnje. Upozoravao je nesmotrene liječnike da svojim nepranjem ruku ubijaju majke i svaki je razgovor skretao na temu babinje groznice, ali bez uspjeha, nisu mu vjerovali. Potkraj života postao je depresivan i počeo je pojačano piti. Godine 1865. smjestili su ga u ustanovu za mentalno bolesne osobe. Tamo ga je namamio jedan liječnik pod izgovorom da ga poziva u razgledavanje njegove nove bolnice. Kad je Semmelweis shvatio da ga žele zadržati, pokušao je otići, na što su ga stražari teško pretukli. Stavili su mu luđačku košulju i smjestili ga u zamračenu ćeliju. Umro je svega dva tjedna kasnije, vjerojatno od posljedica pretučenosti. Tek nakon njegove smrti dokazano je da postoje nevidljivi organizmi poput bakterija i virusa i da oni uzrokuju bolesti.


Na vrh Go down
Zoran I
Džomba
Džomba


Broj komentara : 192
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   13.08.16 13:45

FIDEL ALEJANDRO CASTRO RUZ

Na današnji dan leta 1926 se je v Mayari rodil revolucionar in predsednik Kube Fidel Alejandro Castro Ruz. Bil je kubanski premier od 1959 do 1976 in predsednik od 1976 do 2008, vrhovni poveljnik kubanskih oboroženih sil od 1959 do 2008 ter prvi sekretar Komunistične partije Kube od 1961 do 2011.

Svojo domovino je pretvoril v prvo komunistično državo na zahodni polobli in postal simbol revolucionarjev v Latinski Ameriki. Od leta 1956 se je skupaj z uporniško vojsko bojeval proti kubanskemu diktatorju Batisti y Zaldivarju.
Že čez tri leta je postal ministrski predsednik, ki je izvedel agrarno reformo, reorganiziral šolstvo in podržavil gospodarstvo. Za leninista-marksista se je prvič izrekel šele leta 1961, v letu ko je prišlo do prekinitve diplomatskih odnosov med Združenimi državami Amerike in poskusa invazije v Prašičjem zalivu.
Po kubanski krizi oktobra 1962, ko je hotela Sovjetska zveza postaviti na Kubi raketna oporišča, je Castro dobil od Združenih držav zagotovila, da bo Kuba neodvisna. Sovjetska zveza pa je umaknila svoje rakete.
Castro je podpiral številna revolucionarna gibanja še posebej v Afriki, kljub svoji prosovjetski politiki je leta 1979 predsedoval konferenci neuvrščenih držav v Havani. Po prelomu oblasti v Sovjetski zvezi, se je Kuba znašla v resni gospodarski krizi, s katero, čeprav se je bolj odprla svetu, ubada še danes.
Fidel Castro je 18. februarja 2008 zaradi bolezni formalno stopil z oblasti in predal mesto predsednika ter poveljnika vojske bratu Raulu Castru.

* Fidel Castro je bil prvi sekretar partije, premier in predsednik na položaju od 24.februarja 1959 do 24.februarja 2008 = 49 let in 8 dni kar je še danes rekordna doba.


http://www.biography.com/people/fidel-castro-9241487
https://www.youtube.com/watch?v=nmgtc1nw0N0
https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10209348531489704&set=p.10209348531489704&type=3&theater


                                                               Na čelu Kubanske revolucije


                                                                     Fidel Castro in Che Guevara


                              Fidel Castro in Nikita Hruščev maja 1963


                                                           Fidel Castro s Titom na Brionih

   
           Na obisku v Kopru 7. marca 1976                                Sproščeno na Brionih


                                             Fidel Castro in Mihail Gorbačov na Kubi leta 1989


                                    Fidel Castro in Jimmy Carter leta 2002 z obiska na Kubi


                                                         Ob odhodu iz vodstva partije
Na vrh Go down
Zoran I
Džomba
Džomba


Broj komentara : 192
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   13.08.16 18:44

FLORENCE NIGHTINGALE

Na današnji dan leta 1910 je v Londonu umrla angleška bolničarka Florence Nightingale, ustanoviteljica moderne bolniške nege in pionirka pri higieni ter sanitarnem delu. V krimski vojni je za britansko vojsko organizirala nego ranjencev in bolnikov. Rodila se je 12. maja 1820. Zaradi strogih sanitarnih in negovalnih standardov, ki jih je uvedla, se je močno zmanjšalo število žrtev. Leta 1860 je ustanovila šolo za bolničarke, ki je postala vzorec za moderno šolanje bolničark. Leta 1907 je bila kot prva ženska odlikovana z britanskim redom za zasluge.

http://www.florence-nightingale.co.uk/

  
                                                           Florence Nightingale                                                                                   Njena medicinska oprema


            Pismo Florence Nightingale v Westminster o pomemnosti medicinskih sester

  
                              Florence Nightingale z medicinskimi sestrami v Londonu                                                  Florence Nightingale s svetilko v Krimski vojni
Na vrh Go down
Zoran I
Džomba
Džomba


Broj komentara : 192
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   14.08.16 15:54

ENZO ANSELMO FERRARI

Na današnji dan leta 1988 je umrl ustanovitelj tovarne avtomobilov Ferrari Enzo Anselmo Ferrari. Rodil se je 18. februarja 1898 v Modeni. Po vojni, natančneje leta 1947, je odprl tovarno, ki je nosila njegovo ime. Zaradi finančnih težav se je moralo podjetje povezati s Fiatom, ki je Ferrarija nato prevzel. Leta 1963 je podjetje skušal kupiti tudi Ford za 18 milijonov dolarjev, a ga je Ferrari zavrnil. Enzo je bil izvršni direktor podjetja do leta 1971, ko je odstopil, a je imel velik vpliv nad podjetjem vse do svoje smrti.

"Leta 1912 sem videl fotografijo dirkača Raffaele Di Palma, ki je zmagal na Indinapolisu 500 in sem si rekel, on je italijan, zakaj ne morem biti tudi jaz veliki dirkač? Od takrat naprej so bila vsa moja dejanja usmerjena v te sanje kot adolescenta!"
http://www.corrieredellosport....

"Najlepša zmaga je tista, ki šele prihaja!"
Enzo Ferrari

"Drugi je prvi med poraženci."
Enzo Ferrari

"Sanje prinašajo življenje v človeka. Usoda je v veliki meri v naših rokah, seveda, ko jasno vemo kaj hočemo in za kar smo odloženi da bomo uspeli.
Enzo Ferrari

"Mislim, da je v tem svetu pravično le tisto, kar grozljivo želimo."
Enzo Ferrari

http://www.ferrari.com/en_sl/
http://auto.ferrari.com/en_EN/ongoing-heritage/company/history/history-of-enzo/
http://museomodena.ferrari.com/
http://www.grandprixhistory.org/ferrari_bio.htm
https://www.youtube.com/watch?v=C_B22toMakY
https://www.youtube.com/watch?v=_oP_nPRbX_8
https://www.youtube.com/watch?v=Sk1-7llcR20
https://www.youtube.com/watch?v=dATQkXBkrY8
https://www.youtube.com/watch?v=MwVYzLHMtZE
https://www.youtube.com/watch?v=dcNOz8s2oSQ
https://www.youtube.com/watch?v=p9zlSZM6-mo
https://www.youtube.com/watch?v=9dEJkpw3IZE
https://www.youtube.com/watch?v=YGw71Ya_4s4
https://www.youtube.com/watch?v=pCjYJlhIZQk
https://www.youtube.com/watch?v=GAcOkbwWxXs
https://www.youtube.com/watch?v=PRSJY8fWoVs
https://www.youtube.com/watch?v=wbxf3n4CTFc
https://www.theguardian.com/film/2015/apr/09/you-torquing-to-me-robert-de-niro-will-star-as-enzo-ferrari-in-new-biopic

 
Enzo Ferrari je tekmoval v letih od 1919 do 1931 in v 41 dirkah zmagal 9 krat, 4 krat drugi, 3 krat tretji, vse z
dirkalniki Alfa Romeo, prav tako je tekmoval z dirkalniki CMN, Isotta Fraschini in Steyr

     
Vir: zbirke iz osebnega arhiva Autosprint št.32-33 leta 2013 ob 25 letnici smrti Enza Ferrarija                 Ferrari: Piloti che gente          Življenje, mit, avtomobili, zanimivosti   


                                        Niki Lauda kot svetovni prvak s Ferrarijem v letih 1975 in 1977
         


                                            Ferrari F 40 je bil narejen še za časa Enzovega življenja


                                                                        Ferrari Enzo Ferrari


                                                                            Ferrari Enzo FXX

  
                                                                Ferrari LaFerrari
Na vrh Go down
Zoran I
Džomba
Džomba


Broj komentara : 192
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   15.08.16 0:30

PANAMSKI PREKOP

Na današnji dan leta 1914 so tudi uradno odprli Panamski prekop ter tako povezali Atlantski in Tihi ocean. Gradnja prekopa se je začela leta 1906.

Panamski prekop je prekop, ki seka Panamsko ožino in s tem povezuje Atlantski in Tihi ocean; dolg je 82 kilometrov.
Z njegovo izgradnjo je bila pomorska pot med vzhodno in južno obalo Amerike korenito skrajšana in olajšana, saj ladjam ni bilo več treba pluti okrog viharnega rta Horn.
Prekop ima dva sklopa zapornic na tihooceanski in enega na atlantski strani. Med njima leži Gatúnsko jezero s številnimi otoki.
Njegova gladina leži 26 metrov nad morsko, napaja pa ga v ta namen zajezena reka Chagres. Trojne atlantske zapornice (vsaka je visoka 21 m in tehta 745 ton) pri Gatúnu so tako dobro uravnotežene, da za njihovo premikanje zadostuje 30-kilovatni motor.
Iz jezera nato ladje plujejo skozi prvi tihooceanski sklop pri Pedro Miguelu, nato pa še skozi drugega pri Mirafloresu.
Pacifiška stran leži 24 centimetrov višje od atlantske in ima mnogo višje plime. Vse zapornice so podvojene, da lahko ladje plujejo v obe smeri. Skozi prekop jih vlečejo z majhnimi lokomotivami.
Kolumbija je leta 1903 zavrnila ponudbo ZDA za gradnjo prekopa, zato so ZDA podprle upor Panamcev in njihovo odcepitev od Kolumbije, tako da so razglasili neodvisno Republiko Panamo.
Leta 1904 je ameriška vojska zasedla široki pas vzdolž prekopa - panamsko cono. Leta 1906 so začeli graditi prekop, promet pa je skozenj stekel leta 1914, prav na današnji dan.
V tem pasu so ZDA namestile velika vojaška oporišča. Po dolgotrajnih pogajanji je leta 1979 Panama vendarle dobila nadzor nad Panamskim prekopom.

26.junija 2016

Kitajska tovorna ladja Cosco Shipping Panama je danes iz panamskega pristanišča kot prva zaplula v prenovljen in razširjen panamski prekop. 80 kilometrov dolgo pot med Atlantskim in Tihim oceanom naj bi ladja, ki jo je na pot pospremilo več tisoč radovednežev, preplula v osmih urah, poroča francoska tiskovna agencija AFP.
“To je krasen dan, dan narodne enotnosti in dan za Panamo,” je ob otvoritvi prekopa dejal panamski predsednik Juan Carlos Varela. “To je pot, ki združuje svet,” je še poudaril v nagovoru, povzema AFP.
Prenove panamskega prekopa so se lotili pred devetimi leti, saj večje ladje niso mogle več prečkati obstoječih zapornic. Da bi obdržali konkurenčnost, je bilo za prenovo po poročanju nemške tiskovne agencije dpa potrebnih 12 milijonov ton cementa in 192.000 ton železa. Pri 5,25 milijarde evrov vrednem projektu je sodelovalo kar 40.000 delavcev.
V sklopu prenove so na obeh straneh prekopa skopali nova dostopa in povečali zapornice, prav tako so poglobili ladijski kanal, da bodo po njem lahko plule tudi ladje t. i. razreda neopanamax, ki lahko tovorijo kar trikrat več tovora kot ladje razreda panamax, torej največje, ki so še lahko plule skozi stari panamski kanal.
Manjše ladje bodo še vedno plule po stari poti, večje pa bodo vstopale skozi nove zapornice. Skozi kanal sicer vsak dan zapluje med 35 in 40 ladij, s prenovo pa ne pričakujejo večjega števila prehodov, temveč bo več le tovora, ki ga bodo lahko naložile večje ladje.



                                                      Gatúnske zapornice


                                                        Panamski prekop

         
                                Cosco Shipping Panama                                                                  Prenovljen in razširjen Panamski prekop
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 17823
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   15.08.16 3:11

Woodstock festival, glazbeni i javni događaj kojem je prisustvovalo iznimno puno ljudi, započeo je 15. kolovoza 1969. i trajao 3 dana.
Festival zapravo nije održan u mjestu Woodstock (u američkoj saveznoj državi New York) po kojem je dobio ime, jer taj gradić nije imao adekvatne kapacitete za tako velik broj ljudi, već je odabrana lokacija na farmi udaljenoj oko 70 kilometara na jugozapad. Bila je u vlasništvu Maxa Yasgura, lokalnog proizvođača mlijeka i nalazila se desetak kilometara od granice s Pennsylvanijom.
Od očekivanih 200-tinjak tisuća posjetitelja brojka je narasla na nevjerojatnih 450-500 tisuća, dok je još dva puta toliko ostalo na zakrčenim prilaznim putovima (50 kilometara u krugu je promet bio paraliziran). Organizator, 25-godišnji Michael Lang, možda je mislio nešto i zaraditi, no vidjevši koliko ljudi pristiže i kakve se sve poteškoće mogu očekivati proglasio je festival besplatnim iako je ulaznica na početku bila 8 dolara na dan.
Morala je reagirati i vojska osiguravajući da se može prolaziti, ali i prijevoz sudionika helikopterima do bine, nužnu medicinsku pomoć te hranu i vodu. No, ukupno gledajući, sve je proteklo u najboljem redu, jedino je 'prijetio' oblak dima marihuane brojnih sudionika te kiša. Tri dana glazbe, ljubavi, mira, a sve bez ijednog ozbiljnijeg incidenta; samo pet osoba je umrlo (troje od predoziranja, jedna od puknuća slijepog crijeva dok je jednog usnulog tinejdžera pregazio traktor), ali su tijekom tri dana rođene i tri bebe.
Među izvođačima su bili Janis Joplin, Jimi Hendrix, Grateful Dead, Joan Baez, Santana, Creedence Clearwater Revival, The Who, Jefferson Airplane, Ten Years After, Canned Heat, Joe Cocker, Johnny Winter; Crosby, Stills & Nash i mnogi drugi. Posljednji je na binu izašao Jimi Hendrix u 8:30 h ujutro četvrtog dana slavlja - 18. kolovoza 1969. Dva sata kasnije nadahnuto je odsvirao američku himnu pred (preostalih) 40.000 najizdržljivijih.








Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 17823
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   16.08.16 2:25

16. kolovoza 1977. u 43. godini umro je 'Kralj rock and rolla' Elvis Aaron Presley.
Smrt ga je zatekla u njegovom domu nazvanom Graceland, u Memphisu, savezna država Tennessee. Uzrok Elvisove smrti ostao je nepoznat, a moglo se raditi o srčanom udaru ili o anafilaktičkom šoku zbog pretjeranog uzimanja lijekova. Obdukcijom su u Elvisovom organizmu pronađeni ostaci 14 različitih lijekova, od čega 10 u značajnoj količini.
Zadnjih godina života Elvis Presley je imao problema s ovisnošću o lijekovima. Uzimao je velike količine sredstava za smirenje, naročito barbiturata, pa je zbog predoziranja pronalažen u gotovo komatoznom stanju. I izgled mu se promijenio, postao je neprepoznatljiv. Na nekim koncertima bio je toliko omamljen da mu je glas bio nerazumljiv, a na sceni se skoro uopće nije pomicao. Presleyev glavni liječnik, dr. George Nichopoulos, navodno mu je samo tijekom prvih osam mjeseci posljednje 1977. godine života propisao više od 10.000 doza sedativa i amfetamina, što je gotovo 42 doze dnevno. Amfetamini su isprva bili legalni u SAD-u kao sredstva za smanjivanje apetita.
Dr. Nichopoulos (umro u veljači ove godine) bio je pod istragom nakon Elvisove smrti. Oslobođen je krivnje za smrt, ali mu je suspendirana liječnička dozvola na 3 mjeseca. Tijekom 1990-tih, ponovno je optužen za predoziranje pacijenta, pa mu je trajno ukinuta liječnička dozvola.






Elvis 1977.

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 17823
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   18.08.16 2:49

Veliki književnik i kršćanski humanist Marko Marulić rođen je 18. kolovoza 1450. u Splitu, gdje je i umro 5. siječnja 1524.
Marulić se naziva 'ocem hrvatske književnosti', ponajprije jer je autor prvog djela hrvatske književnosti na narodnom jeziku - epa 'Judita', koji nosi puni naslov: 'Libar Marka Marula Splićanina, u kojem se uzdarži istorija svete udovice Judit, u versih harvacki složena kako ona ubi vojvodu Oloferna po sridu vojske njegove i oslobodi puk israelski od velike pogibili', a dovršen je 22. travnja 1501.
Ep je objavljen 1521., za Marulićeva života još dva puta u samo 18 mjeseci, i preveden je na mnoge svjetske jezike. Povijesne analize tumače djelo kao alegorijski prikazanu tursku opsadu Splita kojom je želio Splićane i građane ostalih dalmatinskih gradova ohrabriti i potaknuti da se odupru opasnosti od Osmanlija.
Osim što njegova djela imaju iznimnu umjetničku vrijednost, Marulić je u skladu sa svojim kršćanskim odgojem, dubokoj religioznosti i trajnoj sklonosti ćudorednoj pouci redovito pisao o vjerskim i moralističkim temama, nadahnjujući se Svetim pismom i srednjovjekovnim hagiografskim zapisima (djela u kojima se opisuje život svetaca). Pod utjecajem laičkog pokreta moderne pobožnosti, tzv. devotio moderna, srednjovjekovne sadržaje je postavio u nove oblike i očitovao izrazito humanističku obrazovanost i širinu interesa (književnost, povijest, arheologija, politika, pravo, slikarstvo).
Jezik mu je splitska čakavica s povremenim staroslavizmima, raguzeizmima i štokavizmima, dok latinski odražava srednjovjekovlje u leksiku i stilu. Djela su mu trojezična, s opusom na latinskom, hrvatskom i talijanskom (3 pisma i 2 soneta).
Napisao je 'Suzanu', biblijsku poemu u 780 stihova, 'Molitvu suprotivu Turkom', 'Tuženje grada Hjerosolima', 'Spovid koludric od sedam smartnih grihov', 'Poklad i korizma', 'Oficij Blažene Dive Marije', 'Od naslidovanja Isukarstova' (prijevod 'De imitatione Christi' Tome Kempenca), 'Davidias' (Davidijada), 'Evangelistarium' (Evanđelistar), 'De institutione vivendi per exempla sanctorum' (Pouke za čestit život na primjeru svetaca), 'Quinquaginta parabole' (Pedeset priča) i mnoga druga djela.
Prva upotreba riječi psihologija pripisuje se Maruliću ('Psichiologia de ratione animae humanae').
U Splitu je završio humanističku školu, a prema pretpostavkama studirao je u Padovi. Bavio se odvjetništvom u rodnom gradu i obavljao razne gradske dužnosti: egzaminatora (provjerava znanje ili pojedine vještine sudionika sudskog procesa), sudca, izvršitelja oporuka i središnja je osoba splitskog humanističkog kruga.
Povremeno je putovao u Veneciju i Rim, a neko vrijeme proveo je na Šolti, što u 'Ribanju i ribarskom prigovaranju' spominje i renesansni pjesnik Petar Hektorović.



Detalj Meštrovićevog spomenika Maruliću u Splitu na trgu ispred renesansne palače Milesi, postavljen 1925.




Naslovnica prvog izdanja 'Judite' iz 1521.




Suvremeno izdanje 'Judite' iz doba FNRJ




Lik Marka Marulića je na novčanici od 500 kuna

Na vrh Go down
milutins
Poručnik
Poručnik


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Znacka PV
Broj komentara : 2449
Član od : 2009-08-19

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   19.08.16 3:18

Na danasnji dan pre 7 godina uclanio sam se na fbpnjna.Link sam dobio od prijatelja iz mladih dana, komsije iz starog kraja rokera.
Prvu temu koju sam otvorio i sa njom probio led je bila " karaula stari dojran".Svega je bilo, bash kako pise gore u zaglavlju- izuzev mrznje.Nekako smo se istrpeli.
Pre tri mjeseca stavio sam sebi " zadatak" da se na sedmogodisnjicu vratim na tezinu koju sam imao u augustu 2009 godine.
Vjerovali ili ne uspio sam u tome, bez ikakve dijete, jednostavno dekretom ukinuo hleb( osim one koreanske kombinacije sa zirom) i secer , pojacana fizicka aktivnost takodje.
Rezultat toga je -9 kg.

Moja glava cesto ovdje
Pravi zbrku celu
Pravi seljak uvek hoda
U svome odelu.

_________________
ko istinu gudi,gudalom ga po prstima biju
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 17823
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   21.08.16 0:43

21. kolovoza 1940. u Meksiku je ubijen marksistički i boljševički teoretičar i revolucionar, porijeklom iz imućne seljačke obitelji ukrajinskih Židova, Lav Davidovič Bronstein - Trocki.
Bio je jedan od osnivača Crvene Armije i Politbiroa, i Narodni komesar rata. Zbog nesuglasica sa Staljinom izbačen je iz partije, te je zbog progona otišao iz SSSR-a i Europe u Meksiko gdje ga je ubio sovjetski agent Ramón Mercader.
Bio je progonjen i u Carskoj Rusiji. Pripadao je onoj frakciji Ruske socijal-demokratske radničke partije (RSDRP) koja je smatrala da rušenje Carstva mora biti temelj političke aktivnosti partije, ne samo borba za veća radnička prava. Napisao je desetke djela i stotine članaka na poljima marksističke teorije, povijesti i književne teorije.
Njegove političke teorije i učenje nazvani su trockizam koji je kao ideologija suprotan staljinizmu u nekoliko pogleda te je zbog toga ali i naglašenog osobnog antagonizma Staljina i Trockog bio zabranjen u SSSR-u. Osobe označene kao 'trockisti' većinom su završavali u gulazima ili bili pogubljeni, ali većina 'trockista' to uopće nisu bili, već je to često bio tek povod za micanje nepodobnih osoba za vrijeme Staljinove vladavine.
Proleterski internacionalizam Trockog bio je u suprotnosti sa Staljinovim 'socijalizmom u jednoj zemlji', jer prema njemu, radničke države nisu mogle same opstati u kapitalističkom okruženju, te su, ako ne 'izvoze' revoluciju, osuđene na birokratizaciju i polaganu propast. Trocki je zagovarao teoriju permanentne revolucije, prema kojoj kolonijalne i polukolonijalne (nerazvijene u odnosu na Zapad) zemlje ne mogu, zbog slabosti vlastite buržoazije, provesti buržoasko-demokratsku revoluciju, nego radnici svoje demokratske zadatke mogu ostvariti jedino diktaturom proletarijata. Ta je teorija suprotnost tadašnjoj kominternskoj politici 'dva stadija', prema kojoj, da bi uopće neka zemlja stigla u socijalizam, mora proći kapitalistički period. Nakon 1924. Trocki je analizirao Staljinovu politiku i SSSR nazvao 'deformiranom radničkom državom'.


Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 17823
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   23.08.16 14:36

Omar (Umar, Omer) postao je kalif islama tj. nasljednik ili zamjenik proroka Muhameda 23. kolovoza 634.
Bio je drugi kalif u povijesti islama, a na taj je položaj došao nakon smrti prvog kalifa, Abu Bakra, Muhamedovog tasta. Rođen je u Meki oko 583., što znači da je od proroka Muhameda bio mlađi desetak godina. Postao je jednim od najbliskijih Muhamedovih pratilaca, a odlikovao se pismenošću (u to vrijeme rijetkom osobinom). Suniti ga ubrajaju u grupu četiri pravedna kalifa, dok ga šijiti smatraju jednim od osvajača.
U vrijeme Omara Kalifat se brzo teritorijalno proširio na područja koja danas pokrivaju države Irak, Iran, Azerbajdžan, Armenija, Gruzija, Sirija, Jordan, Palestina, Libanon, Izrael, Egipat, kao i na dijelove današnjeg Afganistana, Turkmenistana i Pakistana. Nikada prije ni kasnije u povijesti islam nije doživio takvu brzinu širenja kao u vrijeme kalifa Omara. Osvojen je i Jeruzalem i još oko 4.000 gradova. Proširio je i obnovio Veliku džamiju u Meki i Džamiju proroka u Medini. Započeo je i proces donošenja islamskoga zakona. Zapovijedio je da se godine počnu brojati od Hidžre (preseljenje Muhameda i njegovih sljedbenika iz Meke u Medinu), tj. od 622. godine.
Kalif je bio od 634. do 644., kada je podlegao ranama zadobivenim u atentatu nožem, a na kraju njegova života vlast mu se protezala od područja današnje Libije pa se do rijeke Inda.



Omar ulazi u Jeruzalem 638. god.

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 17823
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   24.08.16 3:21

Prije 25 godina, 23. kolovoza 1991. tzv. internauti, stručno i tehničko osoblje na čijem je čelu bio Sir Timothy Berners-Lee i koje je interno koristilo tadašnji internet na institutu CERN u Ženevi u Švicarskoj, počelo ga je otvarati općoj populaciji, te je postao poznat pod nazivom World Wide Web. (Internaut je složenica od riječi internet i astronaut.) Za zasluge u usavršavanju i kombiniranju različitih informatičkih tehnika u sustav koji omogućava linkanje, pregledavanje i sortiranje informacija Britanac Berners-Lee naziva se ocem interneta i odlikovan je viteškom titulom britanske kraljevske kuće. Danas ima preko 3.2 milijardi korisnika interneta u svijetu.
Sjećam se da je korisnicima modemskog interneta u RH negdje oko 1995, mjesečni račun mogao biti nekoliko tisuća kuna, a bolja računala koja su ga podržavala mogla su koštati 10.000-15.000 kuna.
Internet je prvi put uspostavljen 29. listopada 1969. u laboratoriju na Sveučilištu Kalifornija u Los Angelesu. Profesor informatike Leonard Kleinrock nadzirao je apsolventa Charleya Klinea, koji je poslao poruku preko računalne mreže programeru Billu Duvallu na Sveučilište Stanford. Radili su na ARPANET-u koji je osnovala američka vlada (Ministarstvo obrane), preteči interneta kakvog danas poznajemo (kratica za Advanced Research Project Agency - Agencija za napredne istraživačke projekte, dok net označava računalnu mrežu).
Nije se radilo o kompliciranom prijenosu, poruka je trebala biti riječ LOGIN. Prije nego se sustav srušio Kline je uspio poslati samo prva dva slova. Tako su slova L i O ostala zapamćena u povijesti kao prvi podaci poslani na udaljenu računalnu mrežu. Cjelokupna poruka uspješno je poslana nakon sat vremena.
Dogodilo se to samo nekoliko mjeseci nakon što je noga čovjeka kročila na Mjesec.






Opća vremenska crta razvoja interneta

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 17823
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   24.08.16 4:47

24. kolovoza 79. godine dogodila se jedna od najstrašnijih prirodnih katastrofa u povijesti tog vremena. Vulkan Vezuv iznenada je eruptirao i potpuno pomeo Pompeje, antički grad u Rimskom Carstvu smješten na obali mora u blizini rijeke Sarno, kraj današnjeg Napulja u talijanskoj pokrajini Kampaniji. Povijesni dokumenti govore o panici i užasu koji su pretrpjeli nesretni stanovnici, a katastrofa se još bolje razumjela kada su počela iskapanja na lokacijama Pompeja i okolnih također uništenih naseljenih mjesta u kojima su pronađeni brojni ostaci cijelih obitelji koje je kipuća lava zalila u krevetima.
Erupciji Vezuva prethodili su brojni potresi od kojih je najrazorniji bio 67. godine, sedam godina prije katastrofalne erupcije. Područje se brzo oporavilo zahvaljujući svojoj snažnoj ekonomiji, no neke od obnova su još bile u tijeku kada je Pompeje stigla konačna smrt.
Do erupcije, za Vezuv se vjerovalo kako je obična planina. Uz strahovit prasak “čep” od otvrdnute lave kojim je bio začepljen krater vulkana rasprsnuo se od nagomilanog pritiska. Eksplozija je izbacila stup vulkanskog materijala visok 20 km, nakon čega je slijedila kiša malog kamenja i vulkanskog pepela koji je zatrpao sve u radijusu od 70 km. U vrijeme erupcije u Pompejima je živjelo 20 tisuća, a u obližnjem Herkulaneju 5 tisuća ljudi. Potvrđena je smrt najmanje 3.000, pronađeni su ostaci oko 1.500 ljudi, no stvarni broj žrtava mogao bi biti i do 16 tisuća.
Nekoliko dana poslije carska senatorska komisija iz Rima došla je na mjesto tragedije organizirati pomoć za preživjele. Sljedeće godine je i sam car Tit Flavije Vespazijan posjetio lokaciju, te zaključio da su uzaludni pokušaji obnove. Preživjeli su mogli pokušat pronać svoje mrtve i pokoje svete predmete, a zatim se odseliti na neko gostoljubivije mjesto. Pompeji su tako bili zatrpani pod slojem pepela 1600 godina prije nego što su slučajno otkriveni, a danas su značajna arheološka lokacija i turističko odredište.



Stanovnici koji su se zatekli u gradu poginuli su u kratkom vremenu, koliko je trebalo da se spusti inicijalni oblak dima i pepela s Vezuva nakon eksplozije. Tijela su ostala onakva kakva su bila u vrijeme stradanja jer je pepeo odličan konzervator, a da bi opstala poslije iskopavanja šupljine koje tada nije ispunio pepeo ispunjene su tekućim gipsom.




Pompeji i drugi gradovi uništeni prilikom erupcije vulkana Vezuva. Crni oblak predstavlja prostor prekriven i konzerviran lavom i pepelom, dok je obalna linija iz našeg vremena.




Panorama s Vezuvom

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 17823
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   24.08.16 23:48

Istraživač Afrike i putopisac Dragutin Lerman, rodio se u Požegi 24. kolovoza 1863. u obitelji sa šesnaestoro djece. Rano se očitovao njegov avanturistički duh pa je s 15 godina otišao pješice u Hamburg, zatim do Londona i natrag. U mladosti je živio u Karlovcu. Jednog dana vidio je u francuskim novinama oglas u kojem su iz 'Comitè d’ Etudes haut Congo' (preteča kasnije osnovane 'slobodne države Kongo') tražili ljude za ekspediciju u Afriku. Lerman i njegov karlovački prijatelj kadet mornarice Napoleon Lukšić prijavili su se u Bruxellesu na tu ekspediciju i bili primljeni.
Ne navršivši ni 20-tu, krenuo je 1882. na ekspediciju u Afriku pod vodstvom slavnog američkog istraživača velškog porijekla Henryja Mortona Stanleya. S njim je išao i mladi Lukšić, no on je umro od neke tropske bolesti nakon pet mjeseci. (Ekspediciji se priključio i Lukšićev bratić, rezervni poručnik Janko Mikić iz Karlovca.) Lerman se u Africi izuzetno iskazao i postao Stanleyev čovjek od povjerenja koji je o njemu rekao: 'Energičan je, oprezan, živahnog duha…' Savladao je nekoliko domorodačkih dijalekata, pa mu je Stanley povjerio komunikaciju s afričkim plemenskim poglavicama. U Kongu je 1893. otkrio slapove na rijeci Kwilu i nazvao ih Slapovi Zrinskih (Zrinsky Chutes), u čast te značajne plemićke obitelji. (Na prvoj zemljopisnoj karti Konga, koju je objavila belgijska vlada, nalazilo se više toponima s hrvatskim imenima.)
Belgijanci su sponzorirali Stanleyevu ekspediciju u Afriku kroz humanitarnu organizaciju kralja Leopolda II, koja je zapravo služila kao paravan za kolonijalni prodor u Kongo. Stanley je pretpostavio da se u tom području mogu pronaći ogromna prirodna bogatstva, pa je pokušao nagovoriti britansku vladu da počne ulagati u Kongo, ali neuspješno. S druge strane, belgijskom kralju Leopoldu II. se svidjela ta ideja, tako da je Stanley od 1879. do 1884. radio za belgijski imperij.
Europske novine isticale su Dragutina Lermana kao vrlo zaslužnog člana tima istraživača, a belgijska vlada imenovala ga je glavnim povjerenikom za istočni Kongo (današnji DR Kongo), te je tamo uspostavio belgijsku kolonijalnu upravu.
Na afričkim je putovanjima proveo ukupno oko 3.000 dana. Darovao je Hrvatskom narodnom muzeju vrijednu zbirku predmeta naroda istočnog Konga (sada u Etnografskom muzeju u Zagrebu).
Njegov dnevnik pretvoren je u dvije knjige. Prvu, objavljenu 1891. pod nazivom 'Listovi iz Afrike', napisao je i tiskao njegov prijatelj iz Požege Julije Kempf, kojeg je Lerman izvještavao o tijeku ekspedicije, a druga 'Novi listovi iz Afrike' objavljena je 1894. Inspirirao je drugu dvojicu istraživača, braću Mirka i Stjepana Seljana koji su kartografirali Afriku i Južnu Ameriku početkom 20. stoljeća. Umro je 1918. u gradiću Kreševu (BiH), gdje se nastanio poslije povratka iz Konga i proveo nekoliko godina ispitujući napuštena nalazišta zlata i istražujući druga rudna bogatstva.


Na vrh Go down
Sponsored content




KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Today at 17:20

Na vrh Go down
 
Na današnji dan
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 21/24Idi na stranicu : Previous  1 ... 12 ... 20, 21, 22, 23, 24  Next
 Similar topics
-
» KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan
» Na današnji dan

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA :: CIVILNA PLATFORMA :: RAZNO-
Idi na: