FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez
 
HomeObjaveRegistracijaLogin
"Sad kad razmišljam o JNA, mislim da najveći benefit te službe nije ležao u tome da se mladost obuči za oružani sukob, već u ovome čemu danas forum služi – da se ljudi iz raznih krajeva, koji dolaze iz drugačijih kultura, upoznaju, druže, uče jedni od drugih, da se sprijatelje i na taj način prihvate različitost". član: Zoran108

Share | 
 

 Na današnji dan

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
Idi na stranicu : Previous  1 ... 17 ... 31, 32, 33, 34, 35, 36  Next
AutorPoruka
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   11.02.17 1:23

Pomorski kapetan Ivan (Ivo) Visin isplovio je 11. veljače 1852. jedrenjakom 'Splendido' iz Antwerpena na put oko svijeta, s kojeg se vratio u Trst 30. kolovoza 1859.
Bio je to tek šesti pothvat oplovljavanja svijeta u povijesti (prva ekspedicija je započela 1519. pod zapovjedništvom Ferdinanda Magellana, a ista je dovršena 1522. s kapetanom Juan Sebastián del Canom; Magellan je putem poginuo, nije se vratio). Visin je svijet oplovio na briku (jedrenjak s dva jarbola dug 30 m na palubi, istisnine 311 t, 11 članova posade) koji je u Rijeci 1850. sagradio Andrija Zanon. Prema legendi, ugledavši jedrenjak Visin je uskliknuo 'Splendido!' (odlično) i to ime je dano brodu.
Ivan Visin se rodio 1806. u mjestu Prčanj, Boka kotorska, u katoličkoj obitelji porijeklom iz Istre, u vrijeme francuske uprave u Boki kotorskoj. Pomorsku karijeru započeo je s 12 godina kao 'brodski mali' na jedrenjacima, a kapetanski ispit položio je u Trstu.
Nakon što je 1850.-1852. izveo nekoliko putovanja iz Crnog mora u sjevernu Europu, kapetan Visin isplovio je iz Antwerpena pod habsburškom zastavom s poručnikom Fridrihom Bellavitijem i devet članova posade. Svijet su obišli u smjeru zapada, rutom Antwerpen - Rt Horn - Valparaiso - San Francisco - Honolulu - Singapur - Bangkok - Hongkong - Rt dobre nade - Plymouth - Trst. Tijekom putovanja 'Splendido' je preplovio 101.297 morskih milja.
Za ovaj pothvat car Franjo Josip I. odlikovao je Visina bijelom počasnom zastavom 'Ehrenflagge weiß' ('Merito Navali') za zasluge u trgovačkoj mornarici i viteškim križem reda Franje Josipa. Visinova zastava 'Merito navali' danas se čuva u župnoj crkvi u Prčanju, zajedno sa svečanom poveljom kojom se kapetana poziva na dodjelu priznanja. Prema propisima austrougarske mornarice, svaki brod bi imao obvezu pozdraviti jedrenjak na kojem je izvješena ova zastava. Inače, Austrougarska je izdavala počasne zastave za zasluge u pomorskoj djelatnosti i to crvenu počasnu zastavu ili 'Fortitudini navali', za ratne zasluge i bijelu počasnu zastavu ili 'Merito navali', koja se dodjeljivala u tzv. mirnodopskim uvjetima.



Bista kapetana Visina u mjestu Prčanj, Boka kotorska



Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 440
REPUTACIJA : 9
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   11.02.17 20:27

NELSON ROLIHLAHLA MANDELA

Na sanašnji dan leta 1990 so Nelsona Mandelo po 27 letih izpustili iz zapora Victor Verster v bližini Cape Towna.


 
                                                                Nelson Mandela


                                                               Nelson Mandela


               Nelson Mandela in Frederik Willem de Klerk prejemata Nobelovo nadrado za mir leta 1993


                 Nelson Mandela ob otvoritvi Svetovnega nogometnega prvenstva leta 2010 v Južni Afriki

          
    Nelson Rolihlahla Mandela je svoje življenje posvetil  Boju proti Aparthaidu                                    Nelson Mandela 200 Randov
Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 440
REPUTACIJA : 9
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   12.02.17 18:00

ILKA ŠTUHEC

Na današnji dan leta 2017 smo dobili novo smukaško svetovno prvakinjo, 26.letna Ilka Štuhec je v St. Moritzu upravičila vlogo prve favoritinje za zlato in na tronu nadomestila Tino Maze, ki je bila pred 2 leti najboljša v Vailu.

Vodilna v smukaškem seštevku svetovnega pokala je nastopila s štartno številko sedem in se v cilju veselila zelo dobre vožnje, pripetila se ji je le drobna napaka v srednjem delu proge, zato je na zadnjem vmesnem času zaostajala pet stotink za Avstrijko Stephanie Venier. Predtem je nanizala najhitrejše vmesne čase, tudi v cilju pa je ura pokazala, da je 40 stotink hitrejša od Venierjeve. Bron je pripadel Lindsey Vonn, ki je nabrala 45 stotink zaostanka za Štuhčevo, leta 2008 mladinsko svetovno prvakinjo v smuku.

Italijanka Sofia Goggia, ki je v petek dobila kombinacijski smuk, je s štartno številko 5 naredila dve napaki v spodnjem delu proge, ko je imela na grbinah veliko sreče, da se je rešila. Na zadnjem vmesnem času je bila 14 stotink hitrejša od Štuhčeve, nato pa je v zadnjih 13 sekundah v primerjavi z njo izgubila več kot pol sekunde in končala na četrtem mestu. Švicarka Fabienne Suter, ki je bila na obeh treningih najbližje Slovenki, je šele sedma. Maruša Ferk je zasedla 23. mesto.

"Odpeljala sem, kakor se zagre"
Kot je Ilka povedala v prvi izjavi za TV Slovenija, ji je v cilju po izjemni vožnji odleglo: "Dala sem si duška in zakričala. Neverjetno je, ko prideš in je na semaforju zeleno, prevzameš vodstvo .. Zdaj moram imeti malo živčno vojno, moram počakati."
Novinarko Polono Bertoncelj je nekaj časa pozneje po nastopu vseh smučark zanimalo, ali je Ilka že dojela, kakšen uspeh je dosegla: "Ne še čisto." Kako pa se počuti po zmagi:? "Najboljše, kar se lahko ... in jokasto. Ne vem, ali je padlo breme, ali je padel svet, ali kaj." Priznala je, da je bila nekoliko nervoznejša, a je uspela ostati osredotočena: "Odpeljala sem, kakor se zagre." Tekmice ji niso mogle blizu: "Sem opazila, ja, ampak vseeno, ko si tam, veš, da si naredil svoje, ne veš pa, kaj bo kdo drug pokazal. Ni konec, dokler ni konec, tako kot vedno." Podelitev kolajn bo ob 18.30: "Bom zdržala, mislim, da ne bo težko tega dočakati, tako da res noro."
Z olajšanjem so velik uspeh sprejeli vsi v ekipi Ilke Štuhec. "Težek teden je bil, takšen, kot ga ne pomnim v življenju," je dejala Darja Črnko, mati in trenerka Štuhčeve. Anja Šešum, Ilkina kineziologinja, pa je povedala: "Kapo dol Ilki, kako je to prenesla."

Četrta smukaška zmaga v tej sezoni
Štuhčeva je bila že pred tekmo prva favoritinja za zmago, saj je bila v sredo in četrtek najhitrejša na obeh treningih smuka. Smuk je bil za 26-letno Mariborčanko popravni izpit po 11. mestu na superveleslalomu in odstopu na petkovi kombinaciji, ko je bila po skrajšanem smuku, ki ga ni idealno izpeljala, druga, nato pa je v slalomu odstopila že pri tretjih vratih.
Decembra je zmagala na treh smukih za svetovni pokal - dveh v Lake Louisu in enem v Val d'Iseru. Na zadnjem pred dvema tednoma v Cortini je bila tretja za Laro Gut in Goggio. Gutova se je v petek na slalomskem ogrevanju poškodovala in že končala sezono.

REZULTATI

1. Ilka Štuhec (Slo) 1:32,85
2. Stephanie Venier (Avt) 1:33,25 + 0,40
3. Lindsey Vonn (ZDA) 1:33,30 + 0,45
4. Sofia Goggia (Ita) 1:33,37 + 0,52
5. Laurenne Ross (ZDA) 1:33,57 + 0,72
6. Christine Scheyer (Avt) 1:33,79 + 0,94
7. Fabienne Suter (Švi) 1:33,88 + 1,03
8. Michelle Gisin (Švi) 1:33,89 + 1,04
9. Ramona Siebenhofer (Avt) 1:33,97 + 1,12
10. Tina Weirather (Lie) 1:34,03 + 1,18
...
23. Maruša Ferk (Slo) 1:35,23 + 2,38

https://www.rtvslo.si/sport/zimski-sporti/sp-v-alpskem-smucanju-2017/res-nor-dan-ilkino-zlato-in-zdravljica-sprozila-val-custev/414863
http://www.vecer.com/ilka-stuhec-vodi-v-st-moritzu-6311305
http://www.24ur.com/sport/zimski_sporti/video-zlati-stajerski-blisk-navdusil-slovenijo-vedno-ko-poslusas-zdravljico-je-super-a-danes-je-bilo-nekaj-posebnega.html
http://www.delo.si/sport/zimski/ilka-stuhec-smukaska-svetovna-prvakinja.html
http://www.primorske.si/Novice/Sport/Veselje-v-slovenskem-taboru
http://siol.net/sportal/zimski-sporti/ilka-stuhec-vedno-sem-verjela-435393
https://www.dnevnik.si/1042762490/sport/alpsko-/ilka-stuhec-vodi-na-smuku-v-st-moritzu



                                                                 Ilka Štuhec z zmagovalno številko 7


                      Srebrna medalja za Stephanie Venier, zlata medalja za Ilko Štuhec ter bronasta medalja za Lindsey Vonn
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   13.02.17 22:41

13. veljače 1787. u Milanu je umro matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof, isusovac Ruđer Bošković.
Rodio se 1711. u Dubrovniku gdje je započeo školovanje u Collegium Ragusinum, a nastavio u isusovačkom zavodu Collegium Romanum u Rimu. Studirao je retoriku (od 1727.–1729.), filozofiju (od 1729.–1732.) i teologiju (od 1738. do 1741.). Kao student teologije 1740. je počeo predavati matematiku u Collegium Romanum. Za svećenika se zaredio 1744. i preuzeo katedru matematike do 1760.
1735. je počeo proučavati Newtonova djela, a već 1736. objavljuje rasprave. Utemeljio je egzaktni znanstveni pristup rješavanju statičkih pitanja u graditeljstvu rješavajući statičke probleme sakralnih i kulturnih objekata (crkava sv. Petra u Rimu i sv. Genoveve u Parizu, katedrale u Milanu i carske knjižnice u Beču). U razdoblju od 1751. do 1782. bavio se i hidrotehničkim poslovima. Prilično se rano počeo baviti problemima oblika i veličine Zemlje...
Bošković je jedan od posljednjih univerzalnih umova europske tradicije, multidisciplinarni znanstvenik, među ostalim i inženjer graditelj, arheolog, diplomat i pjesnik. Kao isusovački svećenik, redovni je profesor matematike i prirodne filozofije u Rimu. Međutim, isusovci nisu blagonaklono primili njegovu Teoriju prirodne filozofije, pa je napustio Rim i otišao u Pariz, a zatim u London, gdje je bio primljen s velikom pozornošću i počastima. Nakon toga putuje u osam država između ostalog po Belgiji, Nizozemskoj, Turskoj, Poljskoj i Austriji, a zatim je ponovo u Italiji, gdje je bio profesor optike i astronomije u Milanu i osnivač zvjezdarnice u Breri, za koju je izradio planove, i koja je bila najmodernija u svoje vrijeme. Poslije toga je otišao u Veneciju i ponovno u Pariz, gdje je bio postavljen za upravitelja Optičkog instituta za pomorstvo i primio francusko državljanstvo. Usprkos tome što je bio svećenik i čovjek Crkve, Bošković je snažno podupirao Kopernikov sustav, ali je isto tako za papu Benedikta XIV napravio planove popravka na kupolama crkve Svetog Petra u Rimu.
U Zagrebu je 1950. godine osnovan Institut za znanstvena istraživanja na području atomske fizike, koji je na prijedlog fizičara Ivana Supeka dobio ime Ruđera Boškovića.


Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 440
REPUTACIJA : 9
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   15.02.17 17:23

MARCO PANTANI  "IL PIRATA"

14.februarja 2004 je 34-letni kolesar Marco Pantani v Riminiju umrl zaradi srčnega zastoja, ki je bil posledica vdora krvi v pljuča in velikega možganskega edema. Italijanski zvezdnik je leta 1998 postal zmagovalec dirke po Italiji in Franciji. Bil je specialist za gorske etape. Dosegel je 36 etapnih zmag. Leta 1997 je vzpon na Alpe de Huez zmogel v 37 minutah in 35 sekundah, kar je še vedno rekord.

Višina: 1,72 m
Teža: 57 kg

http://www.pantani.it/
http://www.pantani.it/news.php?id=313&CATNEWS=5|8|7|9|
https://www.youtube.com/watch?time_continue=4&v=BRiSIZYdQHc
https://www.youtube.com/watch?v=eCi8ELVxCpI
https://www.youtube.com/watch?v=IWmClFQNwgY


                                                              Marco Pantani "Il pirata"


                                       Marco Pantani in Valentino Rossi
                                   

                                                     Marco Pantani in Jan Ullrich


                                                   Marco Pantani in Lance Armstrong


                                                       Marco Pantani daleč spredaj


                                                     Marco Pantani vedno v ospredju


                                            Marco Pantani ob eni njegovih zaslužnih zmag na Giru


                           Marco Pantani z zmagovalnimi rumeno in roza majico


                               V spomin Marcu Pantaniju pred centrom Mercatone Uno v Imoli


                                     Marco Pantani - Cesenatico


                  Spomenik Marcu Pantaniju v Cesenaticu, Forli-Cesena, Emiglia-Romagna v Italiji


Zoran I: komentar modifikovan dana: 18.02.17 17:04; prepravljeno ukupno 2 puta
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   15.02.17 21:33

Rano programabilno elektroničko računalo opće namjene ENIAC službeno je pušteno u pogon 15. veljače 1946. u Philadelphiji.
ENIAC je kratica za Electronic Numerical Integrator And Computer (Elektronički numerički integrator i računalo), a sve do danas zadržao je slavu na području povijesti elektroničkih računala, tim više što je dizajnom bio jedinstven (proizveden je samo jedan primjerak). Računalo je razvijeno u Moore School of Electrical Engineering pri University of Pennsylvania između 1943. i 1946. na osnovi projekta kojeg su razradili dr. John Mauchly i John Adam Persper Eckert Jr., inače namještenici u Moore školi inženjerstva.
ENIAC je izvorno razvijan za potrebe izračunavanja balističkih tablica za topničko oružje američke vojske u okviru institucije Ballistic Research Laboratory (BRL), koja je za američku vojsku provodila balistička istraživanja. Ubrzo su u SAD shvatili da je ENIAC moguće iskoristiti za izračune vezane uz razvoj termonuklearne bombe, novog oružja koje je potencijalno bilo višestruko snažnije od nuklearnih bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki. (Ta bombardiranja izvršena su samo pola godine prije puštanja ENIAC-a u puni pogon.)
ENIAC nije bio zasnovan na binarnom kodu kao današnja računala, nego na decimalnom (s bazom 10). Dimenzije su mu bile goleme za današnje pojmove - sadržavao je 17.468 vakuumskih cijevi, a težio je preko 27 tona. Ukupno je zauzimao oko 167 četvornih metara prostora, a snaga mu je bila 150 kW (otprilike 204 konjske snage). U šali se govorilo da su se pri svakom uključivanju ENIAC-a svjetla u Philadelphiji nakratko prigušila.



Dio ENIAC-a u Ballistics Research Lab, Philadelphia, Pennsylvania 1947.

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   18.02.17 1:27

17. veljače u većem dijelu Europe i svijeta obilježava se Svjetski dan mačaka.
Numerolozi su ustanovili da je 17. idealan dan jer sadrži brojke 1 i 7, što asocira na sedam mačjih života, a veljača je izabrana jer je tradicionalno mačji mjesec ljubavi. Vlasnici i ljubitelji mačaka diljem svijeta proslavljaju ovaj događaj na najčudnijih načine, a udruge za zaštitu životinja organiziraju tematske događaje. Naravno, posla ima i za industriju koja izbacuje sve u obliku mačaka. Dan mačaka počeo se obilježavati 1990. godine kada su organizirani i prvi prosvjedi zbog nebrige o mačkama i zbog njihove eutanazije. Mačka je kroz povijest bila smatrana božanskom životinjom i bila je posebna za mnoge drevne civilizacije, osobito Egipćane. Najstariji dokaz o mački kućnom ljubimcu pronađen je na Cipru, i to u grobu za mačku koji je star 9.500 godina. U srednjem vijeku se vjerovalo da su mačke demoni, te su proganjane. Smatrane su prevrtljivim i podmuklim životinjama, a time i zlima, posebno ako su bile crne. U mnogim se kulturama i do danas vjeruje da crne mačke donose nesreću. Tek u 17. stoljeću mačke su ponovo stekle poštovanje i od tada su sve omiljenije kao ljubimci. Zanimljivo, u Rusiji je Dan mačaka 1. ožujka, dok se u SAD 29. listopada slavi Nacionalni dan mačaka (National Cat Day). Postoji i Međunarodni dan mačaka, koji se od 2002. obilježava 8. kolovoza.


Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   18.02.17 14:55

Talijanski fizičar Alessandro Volta rođen je 18. veljače 1745. u gradu Comu. Predavao je fiziku u Comu i Paviji i jedan je od osnivača znanosti o elektricitetu.
Razjasnio je Galvanijev eksperiment sa žabljim kracima koji se trzaju ako su u dodiru s dvjema različitim kovinama, električnim naponom koji nastaje između dvaju metala kada je između njih elektrolit te konstruirao prvi galvanski članak (Voltin članak) koji prethodi modernoj bateriji, a sastoji se od izmjenično poredanih ploča bakra i cinka. Također je izumio i elektrofor, napravu koja proizvodi statični elektricitet, te konstruirao jednu vrstu elektrometra.  Kasnije se posvetio istraživanju kemije plinova i otkrio metan.
Dobio je mnogobrojna međunarodna priznanja, a Napoleon mu je dodijelio grofovsku titulu.
U svjetskim je okvirima Alessandro Volta ostao poznat jer je po njemu nazvana jedinica za mjerenje električnoga napona volt (V)  i instrument za mjerenje električnoga napona voltmetar.
Volta je preminuo 1827. u rodnom Comu. Blizu jezera Como danas se nalazi njegov muzej Templo Voltiano, u kojem se čuvaju njegove bilješke i originalni instrumenti. Do uvođenja eura na talijanskoj novčanici od 10.000 lira nalazio se njegov lik.






Voltin članak ili Voltin elektostatički stup

Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 440
REPUTACIJA : 9
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   18.02.17 17:26

PETRA MAJDIČ

17.februarja leta 2010 se dan na olimpijskih igrah v Vancouvru za nekdanjo slovensko smučarsko tekačico Petro Majdič ni začel obetavno. Drama v Whistlerju se je začela na dan tekme v klasičnem šprintu na jutranjem ogrevanju. Majdičeva je na spustu v poledenelem ovinku zapeljala s proge, padla v globoko jamo in se huje poškodovala.

Zdelo se je, da je njenih nastopov na šprintu konec, še preden so se začeli. A imela je drugačne načrte. Kljub hudim bolečinam, ki niso pustile ravnodušnega nikogar, so ji odgovorni v tekmovanju dovolili nastopiti. V kvalifikacijah je nastopila na repu nastopajočih, v nadaljnje boje se je takrat 30-letna tekačica uvrstila z 19. rezultatom.

V četrtfinalu je bila suverena, v polfinalu pa je bila razsežnost njene poškodbe vse bolj vidna. Kot srečna poraženka se je uvrstila v finale, tam pa z železno voljo ciljno črto prečkala kot tretja in se nemočno zgrudila.

"Dosegli smo vse," so bile njene prve besede po osvojenem bronastem olimpijskem odličju, o katerem je dejala: "Ta kolajna je zame kot zlata, posuta z diamanti. Zdržati tri ure tako bolečino in še teči je nekaj neverjetnega. V takih okoliščinah kolajne nisem pričakovala, sem pa si jo močno želela."
Poznejši pregledi so pokazali, da se je na zmagovalni oder olimpijskih iger povzpela s kar štirimi zlomljenimi rebri, eno od zlomljenih reber pa je predrlo popljučnico in zrak je začel iz pljuč uhajati v prsno votlino.

Olimpijska prvakinja je postala Norvežanka Marit Bjoergen, drugo mesto pa je pripadlo Poljakinji Justini Kowalczy. Na podelitev odličij je Majdičeva prišla s cevko, ki so ji jo vstavili v medrebrni prostor, in s pomočjo spremljevalnega osebja, po svečanosti pa so jo s helikopterjem prepeljali na zdravljenje v Vancouver.

Majdičeva si je za hrabrost v Vancouvru priborila prestižno nagrado Terryja Foxa za najbolj pogumno in požrtvovalno športnico.

Višina: 1,77 m
Teža: 66 kg

* Neka nemška fizioterapevtka je izjavila, da bi Petra Majdič tisti trenutek v Vancouvru lahko tekla tudi brez reber. Petra komentira: 'Mi smo tako vrhunsko natrenirani, da lahko zdržiš nenormalno. Smo drugačni. To je zgodba, ki se ni začela včeraj, ampak traja 20 let. Moje telo je glede vzdržljivosti in prenašanja bolečine zaradi vseh treningov popolnoma drugačno kot telo običajnega človeka.

* Ali jo posledice poškodbe ovirajo pri teku: 'Fizično ne, mogoče malo psihično. V svetovnem pokalu greš vedno na maksimum, praktično na limit, skoraj izgubljaš zavest. Takrat začutim, da imam tisto blokado, ko se telo ne prepusti več, da bi šlo čez rob. V svojem naporu grem lahko do maksimuma, prek tega pa že malo težko. To je edina stvar, ki jo opažam, je pa tako, da bo iz tekme v tekmo bolje.'

* Velika večina se v življenju kar nekako preda, kot da bi bili na jadrnici, kjer ne delujejo ne motor ne jadra in jih zanaša po morju. Kamor jih bo zaneslo, tam bodo pristali. Jaz pa imam rada jadra v svojih rokah in krmarim svoje življenje.

* "Če bi se še enkrat ponovila ta situacija, bi vse ponovila, ne bom rekla z lahkoto, a še enkrat bi šla čez vse dogodke. Lahko živiš življenje, a popolnoma brez dodane vrednosti - lahko ga samo preživiš. Lahko pa ga živiš tudi kvalitetno, sama sem bila vedno zagovornik slednjega. To je imelo zame vedno velik pomen, da življenje živim, in dogodki v Vancouvru so bili vredni tudi življenja! Velika večina se v življenju kar nekako preda, kot da bi bili na jadrnici, kjer ne delujejo ne motor ne jadra in jih zanaša po morju. Kamor jih bo zaneslo, tam bodo pristali. Jaz pa imam rada jadra v svojih rokah in krmarim svoje življenje."

ZMAGE

* 9. marec 2006 - Drammen - šprint - klasično
* 25.november 2006 - Kuusamo - šprint - klasično
* 3. januar 2007 - Oberstdorf - 10 km - klasično
* 21. marec 2007 - Stockholm - šprint - klasično
* 1. december 2007 - Kuusamo - šprint - klasično
* 23. januar 2008 - Canmore - šprint - klasično
* 10. februar 2008 - Otepää - šprint - klasično
* 29. november 2008 - Kuusamo - šprint - klasično
* 14.december 2008 - Davos - šprint - prosto
* 20.december 2008 - Duseldorf - šprint - prosto
* 25. januar 2009 - Otepää - šprint - klasično
* 13. februar 2009 - Valdidentro - šprint - prosto
* 7. marec 2009 - Lahti - šprint - prosto
* 12.marec 2009 - Trondheim - šprint - klasično
* 13.marec 2009 - Trondheim - 30km - klasično
* 18.marec 2009 - Stockholm - šprint - klasično
* 13.december 2009 - Davos - šprint - prosto
* 1. januar 2010 - Oberhof - 2,8km - prosto
* 3. januar 2010 - Oberhof - šprint - klasično
* 9.januar 2010 - Val di Fiemme - 10km - klasično
* 2.januar 2011 - Oberstdorf - šprint - klasično
* 5.januar 2011 - Toblach - šprint - prosto
* 23.januar 2011 - Otepää - šprint - klasično
* 16.marec 2011 - Stockholm - šprint - klasično
  
* 111 krat se je uvrstila med najboljših 10
* 47 krat je stala na odru za zmagovalce
* 11.januarja 2011 je bila razglašena za Slovenko leta 2010


https://www.youtube.com/watch?v=DFInpfcb8b0
http://www.onewaysport.si/



                                                       Petra Majdič v Trondheimu


Petro Majdič je zdravniško osebje po tretjem mestu takole odneslo iz ciljne arene, v kateri se je zgrudila v bolečinah


             Na zmagovalnem odru je bila Petra Majdič pod budnim očesom spremljevalnega osebja


Petra Majdič bronasta medalja, Marit Bjoergen zlata medalja in Justyna Kowalczyk srebrna medalja


                   Petra Majdič kot vodja Slovenske reprezentance na Olimpijskih igrah v Sočiju leta 2014

       
                           Petra Majdič z mladimi tekači na smučeh                 Petra Majdič je po hčerki Ani je leta 2016 na svoj 37.rojstni dan povila že drugo hčerkico
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   22.02.17 2:04

Jedan od najpoznatijih crnačkih vođa u povijesti SAD, Malcolm X (pravim imenom Malcolm Little), ubijen je 21. veljače 1965.
Rođen je u mjestu Omaha u saveznoj državi Nebraska 1925. Još dok je bio dijete, oca su mu usmrtili bijeli rasisti jer je bio član udruga za poboljšanje života crnaca, a njegova smrt prikazana je kao nesretan slučaj.
U dobi od 12 godina postao je štićenik Doma za nezbrinutu djecu države Michigan, koji je napustio kada je napunio 17 godina. Potom se zaposlio u putničkom vlaku kao perač posuđa na putničkoj liniji iz Michigana ka Washingtonu, D.C. do New Yorka te nazad u Michigan. Kada je stekao dovoljno novca, preselio se u New York kod rođaka. Uskoro je postao nasilnik, svodnik, ovisnik i diler drogom na ulicama harlemskog podzemlja. Godine 1941. uhićen je i osuđen na deset godina zatvora zbog provale. 1952. pušten je iz zatvora, u kojem je pristupio muslimanskoj organizaciji Afroamerikanaca Nacija Islama (Nation of Islam) te je propovijedao crnačku superiornost i segregaciju crnaca i bijelaca. (Nacija Islama, nazivana i Crni muslimani, zagovarala je tezu da su svi crnci koji su dovedeni kao roblje u Ameriku bili muslimani.)
Nedugo nakon što je postao član Nacije Islama promijenio je prezime u X, a učinio je to u znak poštovanja prema svojim neznanim afričkim precima koji su dovedeni u Ameriku kao robovska radna snaga. Putovao je na hadž u muslimanski sveti grad Meku. 1964. je napustio Naciju Islama i obratio se na sunitski islam (kao i boksač Muhammad Ali). U tom je periodu odbacio rasizam i počeo surađivati s borcima za ljudska prava. Odrekao se ideje da su svi bijeli ljudi đavoli, a što je ranije tvrdio, i utemeljio vlastitu organizaciju nazvanu Organizacija Afro-američkog jedinstva. Po utemeljenju ove organizacije Malcolm X promijenio je ime u El-Hajj Malik El-Shabbazz. 1965. je smrtno ranjen dok je držao govor u New Yorku u kojem je kritizirao vođu Nacije Islama i svog bivšeg mentora Elijah Muhammada. Ubila su ga tri muškarca za koje se ispostavilo da su članovi Nacije Islama. Danas tu organizaciju vodi Louis Farrakhan, a procjenjuje da ima između 20.000 i 50.000 članova.



Malcolm Little ili Malcolm X

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   22.02.17 12:46

22. veljače 1483. dovršeno je tiskanje knjige na uglatoj glagoljici i crkvenoslavenskom jeziku 'Misal po zakonu rimskoga dvora', nešto više od tri desetljeća nakon Gutenbergovog otkrića tiska. Prvi je Rimski misal u svijetu koji nije tiskan na latiničkom pismu latinskim jezikom, i prva je knjiga uopće tiskana u slavenskom svijetu. Inače, sve knjige tiskane prije 1501. godine smatraju se izuzetno vrijednima i nazivaju se inkunabule (prvotisci).
Ne može se točno utvrditi gdje je 'Misal', odnosno knjiga za slavlje svete mise, tiskan. U početku se smatralo da je tiskan u Veneciji, ali prevladava teza da se to dogodilo u Kosinju u zaleđu Senja, kod Gospića, (danas) u Ličko-senjskoj županiji, RH. Tiskan je dvobojno, odnosno crnom i crvenom bojom, u svečanom folio-formatu u dva stupca, u formatu 27 x 14 cm, na ukupno 220 stranica, uz korištenje većih i manjih slova (s ukupno 201 grafičkim znakom) te uvriježenih kratica i ligatura (tj. slova sastavljenih od dva, a ponekad i više slova). Kao i druge knjige iz tog razdoblja, knjiga je tiskana bez naslovne stranice, odnosno počinje kalendarom, a potom slijedi tekst 'Misala'. Završava kolofonom (bilješkom na zadnjoj stranici koja sadrži podatke o autoru, tiskari, mjestu i godini izdanja…), ali je u njemu naznačen samo datum završetka tiskanja: 22. veljače 1483. godine.
Drugo izdanje 'Misala' tiskao je Blaž Baromić 1494. u Senjskoj tiskari, potom je uslijedilo izdanje fra Pavla Modrušanina 1528. u Veneciji, te izdanje biskupa Šimuna Kožičića u Rijeci 1530. godine.
'Misal' spominje zadarski nadbiskup Matej Karaman u 18. stoljeću, potom slovenski filolog Jernej Kopitar, a 1820. godine i bjeloruski slavist i orijentalist Mihail Bobrowski koji u pismu Kopitaru ističe da je 'Misal' prva knjiga u slavenskome svijetu tiskana pomičnim slovima.
Od tog prvog 'Misala' danas je sačuvano 11 primjeraka i 6 fragmenata. Najviše primjeraka čuva se u Zagrebu, njih 5. Od toga su 2 u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, 2 u Knjižnici HAZU i jedan u Franjevačkom samostanu. U Hrvatskoj postoji još jedan primjerak – u Dominikanskom samostanu na Braču. Ostali su primjerci razasuti po svijetu, od Washingtona i Sankt-Peterburga do Beča i Vatikana.


Na vrh Go down
mirko bratuš
Poručnik
Poručnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik značka PV
Broj komentara : 2304
REPUTACIJA : 116
Član od : 2012-04-15
Dob : 69

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   23.02.17 15:05


74 letnica smrti narodnega heroja Janka Premrla-Vojka.
Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 440
REPUTACIJA : 9
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   24.02.17 21:24

ALAIN PROST

Na današnji dan leta 1955 se rodil francoski dirkač Alain Prost. V formuli ena je prvič zmagal leta 1981 na domači dirki v Dijonu, takrat v Renaultovem bolidu. Kasneje je vozil še v McLarnu, Ferrariju in Williamsu. Na dirkah za svetovno prvenstvo je zbral 51 zmag in osvojil štiri naslove svetovnega prvaka (1985, 1986, 1989, 1993)

Dirke: 202
Zmage: 51
Drugo mesto: 35
Tretje mesto: 20
Pole position: 33
Stopničke: 106
Najhitrejši krog: 41
Osvojene točke: 768,5 (vse točke 798,5)




                        Alain Prost


                                                      Alain Prost na Renaultu RE30


                                         Alain Prost na McLarnu MP4/2B na Veliki nagradi Nemčije leta 1985


                                   Legendarni svetovni prvaki Ayrton Senna, Alain Prost, Nigel Mansel in Nelson Piquet


                           Z večnim tekmecem Ayrtonom Senno ob trčenju na Veliki nagradi za Japonsko v Suzuki leta 1989


                                      Alain Prost z Ferrarijem 641 na Veliki nagradi Italije v Monzi leta 1990


                         Alain Prost na Williams-Renault FW15C za Veliko nagrado Nemčije na Hockenheimringu leta 1993


                         Alain Prost se je preizkusil tudi kot konstruktor z Prost GP na sliki z Jeanom Alesijem


                                  Alain Prost na Red Bullu zaradi testiranj Renaultovega motorja leta 2012


           Alain Prost z Dacio Lodgy Glace MPV je zmagoval na dirkah Andros Trophy na ledu v letu 2012


             Alain Prost na predstavitvi Renault-RS-01 tekmovanju WSR v Jerezu leta 2014



  Renault ponovno z Alanom Prostom v Formuli E in pilotoma Nicolasom Prostom in Sebastienom Buemijem v sezoni 2017
Na vrh Go down
mirko bratuš
Poručnik
Poručnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik značka PV
Broj komentara : 2304
REPUTACIJA : 116
Član od : 2012-04-15
Dob : 69

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   25.02.17 8:22


Pustna sobota.Juhuuuu
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   25.02.17 22:27

Autor avanturističkih romana Karl May rodio se 25. veljače 1842. u gradu Ernstthalu u Saskoj, oko 70 kilometara jugozapadno od Dresdena.
Najpoznatiji je po svojim romanima o Divljem zapadu, s likovima Winnetoua i Old Shatterhanda, kao i po romanima s radnjom na Bliskom istoku (Perzija, Arabija itd.), s likom Kara ben Nemsija.
May se školovao za učitelja, a više godina proveo je u zatvoru zbog krađa i prijevara. Surađivao je u nizu časopisa i zarađivao za život pišući romane u nastavcima, a od 1880. radio je isključivo kao književnik. U svojim romanima pisao je u prvom licu o izmišljenim pustolovinama s Balkana, Bliskog istoka i Divljeg zapada, a njegove su priče tipizirane crno-bijele slike svijeta, u kojima je dobro uvijek jače od zla.
Tijekom života nikada nije posjetio zapadni dio Sjedinjenih Američkih Država, o kojem je pisao romane o Divljem zapadu. Doduše, posjetio je SAD sa svojom suprugom, ali samo njegov istočni dio, uključujući Niagarine slapove.
Njegova su djela prevedena na mnoge jezike, a izdana su u 200-tinjak milijuna primjeraka. Mnoge poznate osobe čitale su Karla Maya, osobito u mladim danima.
Najpoznatiji romani su mu: Sin lovca na medvjede, Sablast Llana Estacada, U balkanskim gudurama, Kroz pustinju, Winnetou (1–3), Blago u Srebrnom jezeru, Old Surehand (1–3) i U carstvu srebrnog lava.
Umro je u 71. godini u rodnoj Saskoj, a ondje, u Radebeulu kod Dresdena postoji njemu posvećen muzej.



Karl May

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   27.02.17 2:02

Američki književnik, nobelovac, analitičar društvenih suprotnosti u tradiciji realističke naracije, John Steinbeck rodio se 27. veljače 1902. u Salinasu, u saveznoj državi Kaliforniji. Studirao je englesku književnost na Stanfordu, radio je kao fizički radnik te reporter, a u vrijeme Drugog svjetskog rata bio je ratni dopisnik.
Prvu popularnost stekao je pričom o seljacima dokoličarima 'Četvrt Tortilla', a prozu slične tematike objavio je u zbirkama 'Nebeski pašnjaci' i 'Duga dolina'. Glavna djela su mu romani o životu skitnica, probisvijeta i seljaka u doba Velike depresije u SAD 1930-ih godina prošlog stoljeća te o odrastanju i propadanju obitelji. O tome je pisao u 'Neizvjesnoj bitci', 'O miševima i ljudima', 'Crvenom poniju', 'Zimi našega nezadovoljstva' itd, ispreplićući naturalizam i humor.
Najpoznatiji su mu romani 'Plodovi gnjeva', o farmerskoj obitelji koja tijekom krize seli iz Oklahome u Kaliforniju te 'Istočno od raja', prerada biblijske priče o Kainu i Abelu, s mnogo autobiografskih elemenata. Roman 'Plodovi gnjeva' nagrađen je Pulitzerovom nagradom za roman 1940., a iste godine je snimljen i istoimeni film u režiji Johna Forda, s Henryem Fondom u jednoj od glavnih uloga. Steinbeck je napisao i antinacistički roman 'Mjesec je zašao' kao i putopise o Rusiji, 'Ruski dnevnik', i SAD-u, 'Putovanja s Charleyem u potrazi za Amerikom'.
1962. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost, 1964. Predsjedničku medalju slobode, a umro je 1968. godine u New Yorku.



John Steinbeck

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   01.03.17 19:23

1. ožujka se slavi svetac i zaštitnik Walesa Sveti David (cca. 500–589, velški: Dewi Sant), velški biskup iz 6. stoljeća.
Oko 550. David je postavljen za biskupa Menevije (velški Mynyw), kraja u kojem je rođen. Hodočastio je u Jeruzalem i Rim, a potom je zamijenio svetog Dubrica kao nadbiskup Caerleona i kao primas Crkve u Kambriji sjedište nadbiskupije preselio u rodnu Meneviju. Kao misionar obratio je na kršćanstvo mnoge pogane, bio je glasovit po svojoj svetosti i mudrosti, a u njegovo vrijeme procvali su mnogi samostani. Borio se protiv krivovjerja, a pripisuju mu se mnoga čudesa. Umro je u dubokoj starosti, na današnji dan, 1. ožujka, oko 589. (po nekima 601.), u mjestu St David’s (Pembrokeshire), a pokopan je u tamošnjoj katedrali svetog Davida. Svetim ga je 1120. proglasio papa Kalist II.
Zaštitnik je Walesa, a obično ga prikazuju kako stoji na brežuljku s golubicom na ramenu. Na današnji dan njegovi Velšani kite se porilukom u znak sjećanja na bitku protiv Saksonaca, u kojoj su prema Davidovom prijedlogu na svojim kapama nosili poriluk kako bi se razlikovali od neprijatelja. To im je donijelo pobjedu pa je poriluk i danas simbol Walesa.

https://svjedocanstva.wordpress.com/2016/03/01/sveti-david-velski/



Sveti David, zaštitnik Walesa




Zastava Walesa - Crveni zmaj, jedan od velških simbola u srednjem vijeku, ponovo se pojavljuje kao simbol u 19. stoljeću

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   02.03.17 17:16

Komunistička internacionala (Kominterna), tzv. Treća internacionala, osnovana je 2. ožujka 1919., na svom Prvom kongresu održanom u prostorijama unutar moskovskog Kremlja od 2. do 6. ožujka 1919. u glavnom gradu nedavno formirane sovjetske Rusije.
Bila je zamišljena kao međunarodno krovno tijelo koje bi udruživalo komunističke partije iz raznih krajeva svijeta.
Na kongresu su sudjelovala 52 delegata iz 34 partije, među kojima je ključnu ulogu imala Ruska komunistička partija (boljševika). Prvim predsjedavajućim Kominterne postao je Grigorij Zinovjev, kasnije jedna od prvih istaknutih žrtava Staljinovih čistki, no ključnu je ulogu u praksi imao Lenjin. Među delegatima bio je i Ilija Milkić, koji je predstavljao jugoslavenske komuniste. Delegata je imala i američka partija zvana Socijalistička radnička partija Amerike (Socialist Labor Party of America) te perzijski komunisti.
Staljin je u vrijeme Drugog svjetskog rata (1943.) raspustio Kominternu, da ne kvari odnose sa Zapadnim saveznicima. Kao neslužbeni nasljednik Kominterne za vrijeme rata, postojala je Internacionalna sekcija centralnog komiteta, pod vodstvom bugarskog komunista Georgija Dimitrova.
Jačanjem hladnog rata, 1947. osnovan je Informbiro (Kominforma) sa sjedištem u Beogradu u koji su ušle komunističke partije svih zemalja Istočnog bloka, KPJ, te Komunistička partija Francuske i Talijanska komunistička partija, a znamo i kako je ta priča završila. Informbiro je, kasnije sa sjedištem u Bukureštu, formalno prestao postojati 1956.


Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 440
REPUTACIJA : 9
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   06.03.17 14:38

JIM CLARK

Dne 5.marca leta 1936 se je v Kilmany rodil škotski avtomobilistični dirkač Formule 1 Jim Clark. Skupno je dirkal na 72 velikih nagradah in bil svetovni prvak Formule 1 v letih 1963 in 1965. Zmagal je na 25 dirkah, med drugim tudi na legendarni dirki 500 milj Indianapolisa leta 1965. Posebej je bil znan po svojih solo zmagah, saj je govoril z dejanji, nikoli z besedami. Colin Chapman genialni konstruktor moštva Lotus, je z njim preizkušal tudi najbolj rizične dirkalnike Lotus. Karakter si je Jim Clark izoblikoval v objemu višin škotskega hribovja, ob enostavnem in zdravem toda težkem življenju. Velikokrat je imel obute gumijaste škornje v katerih je čuval ovce, konstruiral kokošnjake ali kidal gnoj iz štale.
Z dirkalnim DKW je začel dirkati leta 1956 in na letališču Aberdeen v svoji prvi dirki tudi zmagal. Leta 1959 je dirkal na 52 dirkah z Lister-Jaguar in zmagal kar na 23 dirkah. V marcu 1960 je debitiral v Lotusu v Goodwoodu v Formuli Junior. V letu 1961 je Jim Clark v Nurburgringu zaradi tehnične okvare zletel iz dirkališča. V Monzi je imel nesrečo z grofom Von Tripsom, ki je v nesreči tragično preminul. Ob kasnejši rekonstrukciji nesreče so izključili vsakršno odgovornost Jim Clarka. V letu 1962 je na VN Belgije dosegel svojo prvo zmago v Formuli 1. Na dirkališču v Rouen se je zlomil volan, tako, da je Colinu Chapmanu takrat kričal: "Skoraj si me ubil"! V East Londunu se je odvil zamašek rezervoarja za olje na njegovem Lotusu, kar ga je stalo naslov prvaka v letu 1962, ki ga je osvojil Graham Hill. V letu 1963 Jim Clark z Lotusom zmaga sedem od desetih dirk v Formuli 1 in tako osvoji svoj prvi naslov svetovnega prvaka in osvoji drugo mesto na dirki 500 milj Indianapolisa. V letu 1964 Jim Clark izgubi dirko 500 milj Indianapolisa zaradi počene gume. Leto 1965 je za Jim Clarka magično leto, ne samo, da v tretjem poskusu zmaga prestižno dirko 500 milj Indianapolisa z novim rekordom s povprečno hitrostjo 241km/h, ampak tudi VN Južne Afrike, VN Belgije, VN Francije, VN Velike Britanije ter VN Nizozemske.
Ob njegovi zmagi na Nurburgringu 1.avgusta 1965 je premagal tudi svetovnega prvaka Johna Surtees. Njegove zmage so si bile na las podobne, z neverjetnim bliskovitim startom in z odličnimi in hitrimi krogi se je hitro osvobodil vseh zasledovalcev. Imel je pomoč tudi iz boksov, tako je še bolj kontroliral svoje nasprotnike. V njegovi karieri je moral iz sebe iztisniti maksimalne napore na maloštevilnih dirkah, saj je normalno že po desetih ali dvajsetih krogih bil praktično nepremagljiv, zato so se njegovi nasprotniki kar predali. Njegovo privatno življenje je bil tabu. Jackie Stewart, ki je bil eno sezono njegov sostanovalec v Londonu: "V njegovem dirkalniku je bil hladnokrven in pripravljen na vse. V njegovem privatnem življenju, pa je bil kot oseba zelo sramežljiv".
Jim Clark je umrl 7.aprila 1968 na dirkališču v Hockenheimu z Lotusom Formule 2. Problemi z gumami? Težave z amortizerji? Zariban motor? Nikoli ne bomo vedeli.  

Dirke: 72
Zmag: 25
Naslov svetovnega prvaka: 1963 in 1965
Prvenstvene točke: 255 (274)
Pole position: 33
Najhitrejši krogi: 28
Drugo mesto: 1
Tretje mesto: 6
Stopničke: 32

Vir: osebni arhiv iz moje kolekcije Archivio Formula 1 v 7.500 kopijah;


                                                                   Jim Clark


                                                                         Jim Clark


                       VN Južne Afrike v East Londonu 29.12.1962 na levi Jim Clark, Graham Hill in Innes Ireland na desni


                                           Jim Clark v Lotusu 38 kot zmagovalec 500 milj Indianapolisa leta 1965


                                                          Jim Clark na Lotus Ford v Hockenheimu leta 1967


      Keith Duckworth za svojim legendarnim motorjem Cosworth V8, šef moštva Lotus Colin Chapman, Jim Clark in Grahan Hill


                                                    Jackie Stewart in Jim Clark


                                                                Jim Clark ob eni svojih 25 zmag v Formuli 1


                                                            Jim Clark z Lotusom 49 ob svoji zadnji zmagi
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   09.03.17 2:44

Mato Lovrak, pisac najpoznatiji po romanima za djecu, rodio se 8. ožujka 1899. u Velikim Grđevcima kod Bjelovara.
Završio je učiteljsku školu i kao učitelj radio više od 35 godina po raznim mjestima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Zagrebu te je i u svojim djelima veliku pozornost posvetio djeci.
Napisao je nekoliko desetaka pripovijetki i romana za djecu te tri romana za odrasle. Lovrak je prvi u hrvatskoj dječjoj književnosti uveo seosku djecu kao glavne protagoniste, a u romanima i pripovijetkama dao prednost akciji. Gradska djeca u njegovim se djelima pojavljuju rijetko i njihovi su portreti beživotni i shematski.
Popularnost je stekao već prvim romanom 'Djeca velikog sela' (1930.), poslije nazvanim 'Vlak u snijegu' i objavljenim u više od trideset izdanja. Njegov drugi najpoznatiji roman 'Družba Pere Kvržice' (objavljen 1933.) pokazuje živo zanimanje za skupine seoske djece i njihove igre u to doba.
Lovrakovi su romani kratki, sažeta izraza, ispripovijedani jednostavno, ali uspješno poniru u psihologiju djetinjstva. Djela su mu prevedena na mnoge jezike, a pisao je i stručne članke u pedagoškim časopisima. Prema romanima 'Vlak u snijegu' i 'Družba Pere Kvržice' snimljeni su uspješni filmovi. Ostala Lovrakova poznata djela su: 'Divlji dječak', 'Neprijatelj broj 1', 'Doka Bedaković ili sto tisuća na cesti', 'Anka Brazilijanka', 'Zeleni otok'…
Njemu u čast u Velikom Grđevcu održavaju se Lovrakovi dani kulture u sklopu kojih se dodjeljuje Nagrada Mato Lovrak. Tamo je izgrađen i Kulturni centar Mato Lovrak, a u zagrebačkom Hrvatskom školskom muzeju čuva se ostavština i radna soba omiljenog dječjeg pisca. Preminuo je u Zagrebu 1974. godine.



Poprsje Mate Lovraka u Velikom Grđevcu



Na vrh Go down
sasa staza
Podporučnik
Podporučnik


Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 1253
REPUTACIJA : 39
Član od : 2013-02-06
M(j)esto Svuda po malo

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   09.03.17 9:45

Na danasnji dan 1991 godine su bile masovne demonstracije u Beogradu pod vodstvom Vuka Draskovica i SPO-a.

A takodje na danasnji dan ja sam pravio ISPRATNICU U JNA----davno je to bilo... salutiranje
Na vrh Go down
milutins
Kapetan
Kapetan


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Znacka PV
Broj komentara : 3381
REPUTACIJA : 84
Član od : 2009-08-19
Dob : 56

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   09.03.17 12:39

sasa staza (citat):
Na danasnji dan 1991 godine su bile masovne demonstracije u Beogradu pod vodstvom Vuka Draskovica i SPO-a.

A takodje na danasnji dan ja sam pravio ISPRATNICU U JNA----davno je to bilo... salutiranje

Sale jesu li u pitanju one demonstracije kada je onaj dosao sa bagerom pred skupstinu ili je to bilo kasnije prilikom pokusaja rusenja rezima Slobodana Milosevica?
Doticni ce uci u istoriju kao prvi koji se odupro globalnom svjetskom poredku. 
Imam osjecaj da ce se za nekih 10 ak godina njegovo ime izgovarati sa postovanjem od" Dojranskog do Bledskog".
Zivi bili pa videli.

_________________
ko istinu gudi,gudalom ga po prstima biju
Na vrh Go down
sasa staza
Podporučnik
Podporučnik


Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 1253
REPUTACIJA : 39
Član od : 2013-02-06
M(j)esto Svuda po malo

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   09.03.17 19:22

To je bilo jos 91 godine kada su u vecernjim satima izasli i tenkovi na ulice a glavni organizator je bio Vuk Draskovic a ledja mu je cuvao cuveni ganster KNELE...to je bilo pre onog prvog rata 91 godine... zatvor
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   09.03.17 21:34

Amerigo Vespucci, po kome je kontinent Amerika dobio ime, rodio se 9. ožujka 1454. u Firenci, za vrijeme procvata renesanse.
Zaposlio se kao činovnik i trgovački predstavnik kod obitelji Medici, najjačih svjetskih bankara tog doba. Poslali su ga na posao u Španjolsku upravo u trenutku kad je Kristofor Kolumbo otkrio novi kontinent, za koji je mislio da je Indija. Vespucci se u Španjolskoj bavio trgovinom koja je doživjela uspon nakon Kolumbovih otkrića.
Na poziv portugalskog kralja Manuela, Vespucci je i sam počeo putovati preko oceana kao promatrač, a istraživao je i ušće Amazone. Na prvom putovanju otkrio je da se obala Južne Amerike proteže mnogo dalje na jug nego što bi se moglo očekivati za Indiju, a njegova su pisma s opisima te činjenice postala poznata u Europi. U svojem posljednjem pismu s kartom, pod nazivom 'Novi svijet' (lat. Mundus novus), tvrdio je da je otkriven novi kontinent. Na temelju toga je njemački kartograf Martin Waldseemüler 1507. u djelu 'Uvod u kozmografiju' izradio zemljopisnu kartu na kojoj je novi kontinent nazvao Amerikom po latiniziranom Amerigovom imenu. Bila je to prva karta u povijesti s upisanim nazivom Amerika, a naziv je najprije označavao samo obale Brazila (Južnu Ameriku).
Kristofor Kolumbo je umro samo godinu dana prije tiskanja te prve karte, u uvjerenju da je otkrio zapadni put do Indije. Da je poživio još koju godinu shvatio bi da je riječ o novom kontinentu. Tako je Amerigo djelomično preoteo slavu Kolumbu budući da je po njemu nazvana Amerika. Umro je u Sevilli 22. veljače 1512.



Statua ispred Galerije Uffizi u Firenci




Detalj karte Martina Waldseemülera iz 1507. na kojoj je označena (Južna) Amerika

Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 440
REPUTACIJA : 9
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   10.03.17 20:14

JOHN SURTEES

Na današnji dal leta 2017 je v Londonu preminul 83 letni John Surtees, ki je edini osvojil tako Svetovno prvenstvo v motociklizmu, kot v Formuli 1 leta 1964.
Rojen je bil 1934 leta v South Londonu, kjer je že z 11 leti začel dirkati z motornimi kolesi, pred začetkom profesionalne kariere z Nortonom leta 1955. V letih 1956 do 1960 je dirkal z MV Augusta s katero je zmagal 7 svetovnih prvenstvih v razredu 350 ccm in 500 ccm. V letu 1960 je začel dirkati v Formuli 1 na Lotusu, s katerim je dirkal štiri velike nagrade, potem pa dve leti z moštvom Reginald Parnell s Cooper in Lola. Na na veliko željo Enza Ferrarija so ga hoteli pri Ferrariju, kjer je začel dirkati leta 1963 in sezono končal kot četrti ter njegovo prvo zmago v Nurburgringu v Formuli 1. V letu 1964 je spet ponovil zmago v Nurburgringu ter Monzi s katero se je boril za primat v sezoni. Rekord, ki je bil tesno povezan z njegovim imenom, ko je v Meksiku postal Svetovni prvak v Formuli 1 pred Grahamom Hillom in Jimom Clarkom. Kasneje je odšel k moštvu Cooper, da bi v letu 1966 prešel k Hondi, ki je takrat debitirala v Formuli 1 ter kasneje odšel v moštvo BRM. 
V Formuli 1 je zmagal 6 krat, zadnjo zmago pa je slavil spet v Monzi leta 1967 s Hondo.
Dirkal je v veliko kategorijah avtomobilizma, kot tudi v seriji Can-Am z Lolo, ki jo je sam vzdrževal in s katero je imel hudo nesrečo, v kateri je utrpel več zlomov leta 1965 v Mosportu v Kanadi.
V letu 1970 je John Surtess ustanovil svoje moštvo Team Surtees, za katero je dirkal Mike Hailwood, ki je bil svetovni motociklistični prvak, ki pa teh uspehov ni ponovil tudi v Formuli 1, tako kot John Surtees, ki je leta 1972 končal svojo kariero.
Sodeloval je pri veliko humanitarnih akcijah in drugih oblikah pomoči ter ustanovil Fundacijo Henry Surtees v spomin na tragično preminulega sina Henryja. Ta je imel nesrečo leta 2009, ko ga je pri samo 19 letih v Brands Hatchu, zadelo kolo, ki se je odtrgalo od drugega dirkalnika v dirki Formule 2.

MOTOCIKLIZEM

Dirke: 49
Zmage: 38
Stropničke: 45
Točke: 350
Najhitrejši krog: 34
Svetovni prvak leta 1956 - MV Augusta 500 ccm
Svetovni prvak leta 1958 - MV Augusta 500 ccm in 350 ccm
Svetovni prvak leta 1959 - MV Augusta 500 ccm in 350 ccm
Svetovni prvak leta 1960 - MV Augusta 500 ccm in 350 ccm

FORMULA 1

Dirke: 113
Svetovni prvak: 1 - 1964
Zmage: 6
Drugo mesto: 10
Tretje mesto: 8
Točke: 180
Pole position: 8
Stopničke: 24
Najhitrejši krog: 11
 



                                                                           John Surtess


                                 John Surtees je zmagal dirko Isle of Man Junior TT z MV Agusta leta 1959


                                                                          John Surtees


                                                 John Surtees, Jack Brabham in Jochen Rindt


                                                                   John Surtees na Ferrariju


                                                                          John Surtees


                                                                      John Surtees na Hondi



                                                                    Formula 1 Team Surtees


                                                             Gerhard Berger in John Surtees


                                                      Veliko je dirkal tudi s prototipi Ferrari 250 GTO


                                                     Bernie Ecclestone šef Formule 1 in John Surtees


                                                                     "Sin vetra" John Surtees


                                                         Ron Dennis šef McLarna in John Surtees


                           Niki Lauda in John Surtees v boksih lansko leto v Monzi, kjer si je ogledal dirko Formule 1


                                                                 Ustanovil je Fundacijo Henry Surtees
Na vrh Go down
 
Na današnji dan
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 32/36Idi na stranicu : Previous  1 ... 17 ... 31, 32, 33, 34, 35, 36  Next
 Similar topics
-
» Na današnji dan
» KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA :: CIVILNA PLATFORMA :: RAZNO-
Idi na: