FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez
 
HomeObjaveRegistracijaLogin
"Sad kad razmišljam o JNA, mislim da najveći benefit te službe nije ležao u tome da se mladost obuči za oružani sukob, već u ovome čemu danas forum služi – da se ljudi iz raznih krajeva, koji dolaze iz drugačijih kultura, upoznaju, druže, uče jedni od drugih, da se sprijatelje i na taj način prihvate različitost". član: Zoran108

Share | 
 

 Na današnji dan

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
Idi na stranicu : Previous  1 ... 18 ... 32, 33, 34, 35, 36  Next
AutorPoruka
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 440
REPUTACIJA : 9
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   13.03.17 19:28

EXXON VALDEZ

Na današnji dan leta 1991 je ameriško pravosodno ministrstvo objavilo, da bo Exxon plačal eno milijardo za čiščenje oljnega madeža po razlitju nafte iz tankerja Exxon Valdez na Aljaski.

Ta nesreča je bila od 10 največjih nesreč vseh časov, na 6 mestu in so za sanacijo porabili 2.5 milijardi $. Razlitje nafte, ki jo je prevažal tanker Exxon Valdez ni bilo eno večjih, vendar pa eno dražjih zaradi oddaljenosti lokacije nesreče. Le-ta se je zgodila v morski ožini "Prince William Sound", ki je bila dostopna le z helikopterjem in čolnom. 24. marca 1989 se je v morje razlilo 10.8 milijonov litrov nafte, ker je kapitan zapustil krmilo in se je tanker zaletel v greben. Čiščenje je družbo Exxon stalo 2.5 milijardi dolarjev.



                                                                      Exxon Valdez


                                           Razsežnosti razlitja nafte


                                      Dolgotrajno čiščenje naftnega onesnaženja


                                              Dve morski vidri v onesnaženem morju


                                                                Niti kiti se niso mogli rešiti


                                                                  Še po 25 letih je vidno razdejanje


Zoran I: komentar modifikovan dana: 14.03.17 20:05; prepravljeno ukupno 9 puta
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   14.03.17 2:50

Kao posljedični rezultat Münchenskog sporazuma između Zapadnih sila i Njemačke iz 1938., 14. ožujka 1939. nezavisnost je proglasila Slovačka, jedna od zemalja koje su tijekom Drugog svjetskog rata podržavale Treći Reich.
Slovačka je u 11. stoljeću postala dio mađarskog kraljevstva, te je ostala u Mađarskoj, a kasnije u Austro-Ugarskoj, do 1918. godine, kada se ujedinila s Češkom i susjednom Moravskom, pa je stvorena Čehoslovačka.
Državu imena Slovačka Republika, priznale su većinom vlade onih zemalja koje su bile potpisnice Hitlerovog Trojnog pakta, no priznalo ju je i nekoliko zemalja izvan tog kruga. Površina Slovačke Republike iznosila je oko 38.000 četvornih kilometara, što znači da je bila nešto manja od današnje Slovačke, a razlog je bilo mađarsko uzimanje dijelova teritorija uz Dunav. Ti teritoriji danas pripadaju Slovačkoj, no naseljeni su uvelike Mađarima te još uvijek predstavljaju problem u odnosima dviju država.
Predsjednik Slovačke tijekom Drugog svjetskog rata bio je Jozef Tiso, zaređeni svećenik, koji je svojedobno imao i naslov monsinjora. 1945. godine sovjetska Crvena armija okupirala je teritorij Slovačke, a ubrzo se i slovačka vlada predala Amerikancima. Time je Slovačka Republika ugašena nakon otprilike šest godina postojanja. Josef Tiso izveden je pred sud pod optužbom za izdaju i kolaboraciju s nacistima te je pogubljen 1947.
Nakon Drugog svjetskog rata opet je stvorena Čehoslovačka, koja je od 1948. bila pod kontrolom Sovjetskog Saveza, a kada je 1989. pala komunistička vlast, došla je Baršunasta revolucija. Demokratske snage predvodio je Građanski forum, na čelu s piscem Václavom Havelom, koji je u prosincu 1989. izabran za predsjednika Čehoslovačke. Na prvim slobodnim izborima u lipnju 1990. Građanski forum dobio je većinu u parlamentu, a u lipnju 1991. posljednje sovjetske postrojbe napustile su zemlju. Godine 1991.–1992. dolazi do slabljenja federacije te se izražava težnja Slovaka i Čeha za neovisnim državama. U studenom 1992. zastupnici u Narodnom parlamentu izglasali su dokinuće Čehoslovačke koje je formalno proglašeno 31. prosinca 1992. čime su stvorene dvije države sljednice, Slovačka i Češka. Slovačka je postala članica Europske Unije u svibnju 2004., a 1. siječnja 2009. uvela je euro kao jedinstvenu valutu.



Vojni amblem Slovačke Republike 1939.-1944.




Zastava Slovačke od 3. rujna 1992., potječe iz revolucionarne 1848., kada su se Slovaci borili za nezavisnost od Mađara

Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 440
REPUTACIJA : 9
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   15.03.17 16:29

MOŠA PIJADE

Na današnji dan leta 1957 je umrl Moša Pijade, revolucionar, publicist, slikar in novinar, soustanovitelj jugoslovanske komunistične partije. Leta 1925 je bil kot urednik glasila Komunist obsojen na 20 let ječe, kjer je prevedel Marxov Kapital. Med narodnoosvobodilnim bojem je sodeloval v vrhovnem štabu narodnoosvobodilne vojske, februarja leta 1942 je oblikoval fočanske predpise, leto pozneje pa je bil izbran za podpredsednika Avnoja.


Moša Pijade in Tito v zaporu Lepoglava leta 1928


                             Tito in Moša Pijade ob ofenzivi


Ivo Lola Ribar, Moša Pijade, Vladimir Velebit, Ivan Ribar, Vlado Ribnikar, Lepa Pijade, Olga Humo in Jara Ribnikar novembra 1943 v Jajcu


V.Kongres ZKJ leta 1948 od desne proti levi: Milovan Đilas, Aleksandar Ranković, Moša Pijade, Josip Broz Tito,
                                     Edvard Kardelj in Franc Leskovšek Luka


                                                     Moša Pijade odhaja v Pariz in London februarja 1957


                                                              Anton Auguštinčić - Moša Pijade

    
             Moša Pijade znamka za 5 din iz leta 1968                        Moša Pijade znamka za 3,50 din leta 1982
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   17.03.17 0:50

Rijeka je 16. ožujka 1924. pripojena Kraljevini Italiji, kojom su tada vladali kralj Vittorio Emanuele III. di Savoia i fašistički duče Benito Mussolini. Bio je to rezultat Rimskih ugovora sklopljenih između vlada Kraljevine Italije i Kraljevine SHS 27. siječnja iste godine koji su u ime Kraljevine SHS potpisali predsjednik vlade Nikola Pašić i ministar vanjskih poslova Momčilo Ninčić, a u ime vlade Kraljevine Italije Benito Mussolini. Rijeka je 1920. dobila status slobodne države - Slobodna Država Rijeka koja je obuhvaćala 28 kvadratnih kilometara teritorija i 52.000 stanovnika. Bilo je to kompromisno rješenje pograničnog spora Kraljevine SHS i Italije nastalog nakon sloma Austro-Ugarske. Ipak, neovisna riječka država nije mogla opstati pod talijanskim pritiskom te je vlada Kraljevine SHS, 1924. odlučila popustiti Italiji i priznati joj vlast nad Rijekom i njenom lukom, dok je Italija priznala vlast Kraljevine SHS nad Sušakom, Deltom i lukom Baroš kod ušća Rječine.
Aneksiju je službeno proglasio riječki guverner general Gaetano Giardini s balkona Guvernerove palače, a na događaju je bio i kralj Vittorio Emanuele III., kojem su tom prilikom predani ključevi grada. Kasnije je posjetio Opatiju, Volosko i Lovran, a navečer prisustvovao Mascagnijevoj operi 'Il piccolo Marat' u gradskom kazalištu. Vlada Slobodne Države Rijeka smatrala je aneksiju međunarodnopravno ništavnom te je nastavila djelovati u egzilu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943., grad su preuzeli Nijemci. Godine 1944. Vlada u egzilu pokušala je ponovno uspostaviti Slobodnu Državu Rijeku, ali su je u tome osujetile jedinice Jugoslavenske armije, slomivši otpor njemačkih okupacijskih snaga 3. svibnja 1945.
Prethodno je na temelju zaključaka Prvog zasjedanja ZAVNOH-a iz lipnja 1943., 20. rujna 1943. donesena "Odluka o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj" i time je također potvrđena odluka Okružnog NOO-a za Istru o sjedinjenju s maticom domovinom. ('Pazinske odluke' usvojene u Pazinu 13. rujna 1943. i na Saboru istarskih narodnih predstavnika 26. rujna 1943.) Tada su ništavnim proglašeni ugovori Kraljevine SHS (Jugoslavije) i NDH s Italijom, kojima su Istra i drugi krajevi pripali Italiji, a talijanskoj manjini koja ondje obitava zajamčeno je pravo na kulturnu autonomiju. Vlast NR Hrvatske i FNRJ nad Rijekom međunarodno je priznata Pariškim mirovnim ugovorom 1947. godine.



Parada u Rijeci 16.03.1924. kada su realizirani Rimski ugovori koje su potpisali Pašić/Ninčić i Mussolini




Granica Italije i Kraljevine Jugoslavije na Sušaku 1929. godine




Granični most na Rječini 1933. godine

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   17.03.17 14:18

16. ožujka 1740. u gradiću Witzenhausenu, na području tadašnje landgrofovije Hessen-Kassel, oko 20 km od sveučilišnog grada Göttingena, rodio se Johann Jacob Schweppe, njemačko-švicarski izumitelj i poduzetnik.
U svojim se dvadesetim godinama Schweppe preselio u Ženevu, gdje je određeno vrijeme radio kao urar i izrađivač nakita.
Tijekom 1780-ih godina pokrenuo je proizvodnju gazirane vode, temeljenu na procesu dodavanja ugljičnog dioksida koji je otkrio engleski kemičar Joseph Priestley. Tako je nastala njegova kompanija Schweppes, koja je vremenom postala jednim od najvećih svjetskih proizvođača gaziranih pića, a održala se sve do danas. Schweppe se 1790-ih godina preselio u London i ondje je također pokrenuo posao s gaziranom vodom (poznatom i kao soda voda). Kasnije se ponovno vratio u Ženevu, a u tom je gradu i preminuo 1821. godine.
Njegove gazirane vode s dodatkom kinina oglašavane su kao sredstvo za prevenciju malarije i postale su vrlo popularne. Kompanija Schweppes dobila je tijekom 19. stoljeća i službene deklaracije po kojima se mogla oglašavati kao dobavljač nekih europskih kraljevskih dvorova.



Johann Jacob Schweppe 1783.




Schweppe's mineral waters 1875.

Na vrh Go down
jozl52
Mladji Vodnik
Mladji Vodnik


Broj komentara : 315
REPUTACIJA : 17
Član od : 2016-09-07
Dob : 65
M(j)esto kočevje

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   17.03.17 16:13

lepo je na isti sliki videti skupaj jugoslovanske žandarje, italijanske karbinjerje in "alpine", brigala je njih politika, tu je bil velik "kontrabant" / šverc, tako kot na vsaki meji / granici, bolj je hermetična večji je ta kontrabant, se še spomnite ponterosa, ni tako daleč nazaj samo 25 let..., uf že ćetrt stoletja +... Shocked

triestini in goriciani so za vikend zapustili mesti, ker smo mi "jugosi" okupirali njihovi mesti pa še katero...(Trbiž, Palmanovo..., pa tudi celovec in lipnico, gradec, borovlje... v Avstriji, ja to so bila zame "sanjska" mesta, mulc /klinac s 15 leti, bilo je vsega (super rifle, to je bilo najvažnejše, tu pri nas je bil nek VARTEX???, je nekaj probaval...) kasneje pa madžarska lenti???...)
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   17.03.17 19:47

Dan svetog Patrika (irski: Lá Fhéile Pádraig) je svetkovina u čast sv. Patrika, stara više od tisuću godina. Slavi se 17. ožujka, najviše u Irskoj.
Na Dan sv. Patrika, koji je tijekom korizme, irske obitelji tradicionalno idu u crkvu ujutro i slave popodne. Korizmeni post se prekida na dan i ljudi plešu, piju i jedu tradicionalna irska jela pripravljena od slanine i kupusa, a list djeteline i zelena boja simboli su ovog dana.
U modernoj Irskoj Dan svetog Patrika se smatrao religioznom svetkovinom, pa su sve do 1970. irski zakoni zabranjivali ugostiteljskim objektima raditi na taj dan.
Početkom 1995., irska vlada započela je kampanju da se Dan svetog Patrika iskoristi kao reklama za turizam i promociju Irske, tako da festival na taj dan u Dublinu posjeti preko milijun ljudi. Prva masovna proslava održana je u Bostonu u SAD-u 1737. godine. Od tada se diljem SAD-a slavi Dan svetog Patrika, iako tamo nije službeni praznik. Osim u SAD-u i Irskoj, Dan svetog Patrika svake godine postaje sve masovniji, a proslave se održavaju diljem svijeta.

http://www.putoholicari.rtl.hr/dan-svetog-patrika-3014/
http://inicijativa.biz/dan-sv-patrika/


Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   18.03.17 14:11

Pariška komuna je naziv za ustanak, (a u užem smislu i upravu), u Parizu protiv francuske vlade koji je počeo 18. ožujka i trajao do 28. svibnja 1871.
Ustanak je izbio u trenutku francuskoga poraza od Pruske i propasti Drugog carstva Napoleona III. (Louis-Napoleon Bonaparte 1852-1870). U veljači 1871. izabrana je Narodna skupština u kojoj su većinu činili rojalistički poslanici izabrani u francuskoj provinciji, a čiji je prvi zadatak bio potpisivanje mirovnog sporazuma s Pruskom nakon kapitulacije potpisane 28. siječnja 1871. Takav sastav skupštine izazvao je strah u Parizu zbog mogućnosti obnove monarhije. Kako bi spriječio nerede u Parizu, Adolphe Thiers, nositelj izvršne vlasti privremene vlade, donio je odluku o razoružanju Nacionalne garde, najvećim dijelom sastavljene od radnika koji su sudjelovali u obrani Pariza tijekom pruske opsade.
18. ožujka došlo je do oružanog otpora u glavnom gradu na pokušaj sklanjanja topova pod kontrolom garde koji su bili upereni na sam grad. Ulicama su odjekivali povici "Živjela komuna!", a Thiersov general Claude Lecomte naredio je pucanje na nenaoružanu gomilu. Vojnici su odbili izvšiti ovo naređenje, a kada ih je general pokušao natjerati, jednostavno su ga ubili. 26. ožujka organizirani su izbori za gradsko vijeće na kojima je pobijedila revolucionarna struja koja je ustrojila vladu komune. (Gradsko vijeće se na francuskom također zove commune, nešto što je već postojalo u većini francuskih gradova, ali je bilo negirano Parizu jer se vlada bojala stanovništva glavnog grada kojim se nije moglo vladati.) U vijeće je bilo izabrano 85 zastupnika, a među njima i jakobinci koji su pratili tradiciju istoimene frakcije iz 1793. te socijalisti (prudonisti koji su podržavali transformaciju države u federaciju komuna i blankisti koji su zahtijevali nasilnu akciju) i slobodarski republikanci. U ratnim su uvjetima donijeli niz demokratsko-socijalnih mjera - oprost dugova na ime previsokih najamnina za vrijeme opsade, zaštitu radnika, 10-satno radno vrijeme, ravnopravnost žena, odvajanje Crkve od države, zamjenu plaćene stajaće vojske 'naoružanim pukom', predaju pogona koje su vlasnici napustili u ruke radničkim udruženjima, ukidanje giljotine, besplatno školovanje, itd. Uvedena je izbornost i smjenjivost svih sudaca i gradskih odbornika u svakom trenutku, a plaće svih činovnika su izjednačene s radničkim. Radnici su se organizirali u kooperativne zadruge, a osnovno ekonomsko načelo postalo je: "alat radnicima, zemlja seljacima, a rad svima". Komuna je zahtijevala ukinuće dotacija za Crkvu i ponovno uvođenje revolucionarnog kalendara, a za vrijeme svog kratkog postojanja koristila je crvenu zastavu umjesto trobojnice. Nakon što su ustanici poraženi u drugim gradovima (Lyon, Saint-Étienne, Marseille i Toulouse), versailleske su postrojbe, uz suglasnost pruske (njemačke) vojske, napale Pariz. Revolucionarna je vojska bila slabo organizirana i obučena pa su vladine postrojbe ušle u grad. U posljednjem tjednu sukoba (tzv. krvavi tjedan) poginulo je više od 20.000 ustanika i oko 750 vladinih vojnika. Nakon pada komune uhićeno je oko 38.000 ustanika, dok je sudskim odlukama deportirano oko 7000 ljudi, a 26 je pogubljeno. Vojni sudovi djelovali su protiv komunara sve do 1876. Parišku komunu je već 30. svibnja 1871. Karl Marx na Generalnom vijeću Prve internacionale prikazao kao prvu socijalističku revoluciju, a nakon toga postala je događajem na koji se često pozivala socijalistička i marksistička misao i propaganda. Slavljena je među anarhistima i marksistima sve do današnjih dana, dobrim dijelom baš zbog različitosti orijentacija u sastavu komune, visokog stupnja radničkog samoupravljanja i uspješne suradnje među raznim revolucionarnim grupama koje su inače bile u međusobnom konfliktu.


Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 440
REPUTACIJA : 9
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   18.03.17 20:51

INGEMAR STENMARK

Na današnji dan leta 1956 se je rodil najboljši alpski smučar vseh časov, Ingemar Stenmark, ki  je rekorder po zmagah na tekmah za svetovni pokal. Na najvišji stopnički je stal kar 86-krat.

DOSEŽKI:

* 1.mesto: 86
* 2.mesto: 45
* 3.mesto: 28
* 4.mesto: 10
* 5.mesto: 13
* 6.mesto: 10
* 7.mesto:  8
* 8.mesto:  7
* 9.mesto:  5
* 10.mesto: 4

ZLATA MEDALJA

* Olimpijske igre - Lake Placid 1980 - slalom
* Olimpijske igre - Lake Placid 1980 - veleslalom
* Svetovno prvenstvo - Garmish Partenkirchen - 1978 - veleslalom
* Svetovno prvenstvo - Garmish Partenkirchen - 1978 - slalom
* Svetovno prvenstvo - Schladming - 1982 - slalom

SREBRNA MEDALJA

* Svetovno prvenstvo - Schladming - 1982 - veleslalom

BRONASTA MEDALJA

* Olimpijske igre - Innsbruck - 1976 - veleslalom

https://www.youtube.com/watch?v=1G0JL9tuTXc
https://www.youtube.com/watch?v=vmam5fn9Psc
https://www.youtube.com/watch?v=0qA82HDxM9E
https://www.youtube.com/watch?v=yrAshlQZLc8


                           Ingemar Stenmark v Garmish Partenkirhen


                                      Ingemar Stenmark z Elanom leta 1970


                                    Ingemar Stenmark v Wengnu

   
        Zlati medalji v slalomu in veleslalomu na Olimpijskih igrah v Lake Placidu leta 1980                                Znamka Ingemar Stenmark


                                            Ingemar Stenmark v Lake Placidu leta 1980


                                     Ingemar Stenmark in Bojan Križaj na tekmi Legend leta 2006


                                                   Ingemar Stenmark s svojo družino


Retrotest leta 2015 na Krvavcu na katerem so sodelovali: Ingemar Stenmark, Pirmin Zurbriggen, Alberto Tomba, Mark Girardelli,
                    Tone Vogrinec in kralj smuka Franz Klammer! Tekmo za slalom legend je zmagal Rene Mlekuž


                                  Še vedno nerazdružljiva Ingemar Stenmark in Elan leta 2016
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   19.03.17 21:01

Dan očeva, dan je u čast oca, slavi očinstvo i utjecaj očeva u društvu.
Slavi se najčešće treće nedjelje u lipnju, a u više se zemalja (npr. Andora, Belgija, Bolivija, Honduras, Hrvatska, Italija, Lihtenštajn, Mozambik, Portugal, Španjolska, Švicarska...) obilježava 19. ožujka na blagdan sv. Josipa. Proslava Dana očeva poklapa se s blagdanom svetog Josipa jer je upravo taj čovjek uzor svakog očinstva na Zemlji, uzor zaštitnika svoje žene i oca djetetu kojem nije bio biološki otac.
Postoje i drugi datumi koje pojedine zemlje obilježavaju kao Dan očeva.



Osobno bih htio čim više biti otac kao iz ove priče:

"Kada sam upisao fakultet u Zagrebu, nisam baš bio skroz spreman živjeti sam. To je čak i malo ublažena tvrdnja, ali neka ostane na tome. Jedan četvrtak u prvom semestru izašao sam van i malo se napio. To je isto malo ublažena tvrdnja, ali neka ostane na tome. Negdje oko 2 ujutro vraćao sam se kući, jedva hvatajući ravnu liniju. Došao sam pred zgradu i stao opipavati džepove. Nisam imao ključ. Izgubio sam ga.
To je bio problem. U to sam vrijeme u stanu živio sam. Imao sam neke prijatelje, ali faks je tek bio počeo i ta su prijateljstva bila dosta zelena. Po Zagrebu se nisam baš snalazio i nisam bio skroz siguran da bi se sam znao vratiti na sva mjesta na kojima sam bio. Bila je noć, ja sam bio sam, jedva punoljetan, i iskreno, bilo me malo i strah. Sjeo sam na klupicu ispred zgrade, zapalio cigaretu i nazvao tatu.
Nazvao sam ga samo da ga pitam što da radim. Da mu kažem da ću prespavati kod nekog frenda, pa ćemo onda smisliti nešto. Moji su imali rezervni ključ od stana pa bi mi ga mogli nekako poslati. Probudio sam ga, ali se ne sjećam da se nešto ljutio. Za tri sata, koliko mu je trebalo da se doveze iz Slavonije do Zagreba, bio je pred mojom zgradom. Malo se naljutio tek kada je vidio u kakvom mi je stanju stan. Poslao me, još uvijek malo pijanog, u krevet, a on je otišao u kuhinju oprati suđe. Kada sam se probudio više ga nije bilo. Samo mi je poslao poruku da me nije htio buditi i da je već na poslu u Osijeku." - (autor novinar Jerko Mihaljević)

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   20.03.17 2:41

Književnik i vojni časnik Petar Preradović rodio se 19. ožujka 1818. u Grabrovnici kod Pitomače, danas najzapadnijoj općini Virovitičko-podravske županije, RH. Školovao se za vojnički poziv, a nakon završene vojne akademije u Wiener Neustadtu (Bečkom Novom Mjestu) postao je časnikom vojske Habsburške Monarhije. Od 1847. je u Italiji gdje je sudjelovao u ratovima. Po svojoj želji i zauzimanjem prijatelja 1849. je dobio prekomandu u Zagreb gdje je bio pobočnik (ađutant) bana Josipa Jelačića, potom je službovao u Kovinu, Beču, Glini, Temišvaru, Aradu i naposljetku ponovno u Beču. Tijekom vojne karijere dospio je do čina general majora 1866., kad mu je bilo 48 godina. Preradović je 1864. stekao i nasljednu plemićku titulu, zbog čega je u njemačkim dokumentima oslovljavan i kao Peter von Preradović. Inače potječe od obitelji Preradovića sa Žumberka kojima je car Ferdinand II. 1626. godine dodijelio plemstvo s grbom.
Pjesme je počeo pisati na njemačkom jeziku, za vrijeme školovanja ('Der Brand von Neustadt' - 'Požar u Novom Mjestu' 1834.). S idejama narodnog preporoda upoznao ga je povjesničar, književnik i političar Ivan Kukuljević Sakcinski 1840., a za boravka u Veneciji 1843. napisao je prvu pjesmu na materinskom jeziku 'Poslanica Špiri Dimitroviću'. Nakon premještaja u Zadar priključio se krugu oko novinara i liječnika Ante Kuzmanića i 1844. u prvom broju preporodnog književno-prosvjetnog tjednika 'Zora dalmatinska' objavio budnicu 'Zora puca, bit će dana'. Prva njegova zbirka pjesama tiskana je 1846. pod naslovom 'Pervenci - različne piesme'. 1851. u Zagrebu je tiskana druga zbirka 'Nove pjesme'.
Veliki dio života Preradović je proveo izvan domovine, a književnošću se bavio koliko mu je dopuštala časnička služba. Svoj entuzijazam posvetio je ilirizmu, u čijoj je drugoj fazi, uz Ljudevita Gaja, Stanka Vraza i Ivana Mažuranića, postao najutjecajniji pjesnik. Uz pjesništvo bavio se i prevođenjem.
Najpoznatija djela su mu: Pjesma suncu, Braća, Djed i unuk, Miruj, miruj srce moje, Žalostinke, Putnik, drama Kraljević Marko, religiozni spjev Prvi ljudi, libreto Vladimir i Kosara, itd. Preradović je bio izrazito cijenjen pjesnik u svoje doba, a i danas se ubraja u najznačajnije pjesnike romantizma. Tekst današnje austrijske himne djelo je njegove unuke Paule von Preradović.
Početkom 1871. godine bilo je izgleda da će Petar Preradović biti imenovan za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (u sastavu Austro-Ugarske), međutim preminuo je 1872. od bolesti u austrijskom mjestu Fahrafeldu, gdje je boravio tijekom liječenja. 1879. njegovi ostaci preseljeni su u Zagreb, a tadašnji gradonačelnik August Šenoa održao je nadahnut govor te spjevao 'Himnu Petru Preradoviću' koju je uglazbio Ivan pl. Zajc.



Petar Preradović




Nadgrobni spomenik Petru Preradoviću na Mirogoju, 'Domovina polaže cvijeće na pjesnikov Spomenik', 1878., rad kipara Ivana Rendića (1849-1932)




Na brežuljku u selu Grabrovnica, pod krošnjama stoljetnih lipa dominira Muzej pjesnika Petra Preradovića koji je otvoren u obnovljenom pjesnikovom rodnom domu 1968. Osim kulturno-povijesnog spomenika, mjesto je za sastajanje članova KUD-a 'Petar Preradović'.

Na vrh Go down
Sloba1
Podporučnik
Podporučnik
avatar

Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 1143
REPUTACIJA : 12
Član od : 2014-12-21
Dob : 54
M(j)esto Petrovaradin

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   21.03.17 0:05

Max Blitz (citat):
Rijeka je 16. ožujka 1924. pripojena Kraljevini Italiji, kojom su tada vladali kralj Vittorio Emanuele III. di Savoia i fašistički duče Benito Mussolini. Bio je to rezultat Rimskih ugovora sklopljenih između vlada Kraljevine Italije i Kraljevine SHS 27. siječnja iste godine koji su u ime Kraljevine SHS potpisali predsjednik vlade Nikola Pašić i ministar vanjskih poslova Momčilo Ninčić, a u ime vlade Kraljevine Italije Benito Mussolini. Rijeka je 1920. dobila status slobodne države - Slobodna Država Rijeka koja je obuhvaćala 28 kvadratnih kilometara teritorija i 52.000 stanovnika. Bilo je to kompromisno rješenje pograničnog spora Kraljevine SHS i Italije nastalog nakon sloma Austro-Ugarske. Ipak, neovisna riječka država nije mogla opstati pod talijanskim pritiskom te je vlada Kraljevine SHS, 1924. odlučila popustiti Italiji i priznati joj vlast nad Rijekom i njenom lukom, dok je Italija priznala vlast Kraljevine SHS nad Sušakom, Deltom i lukom Baroš kod ušća Rječine.
Aneksiju je službeno proglasio riječki guverner general Gaetano Giardini s balkona Guvernerove palače, a na događaju je bio i kralj Vittorio Emanuele III., kojem su tom prilikom predani ključevi grada. Kasnije je posjetio Opatiju, Volosko i Lovran, a navečer prisustvovao Mascagnijevoj operi 'Il piccolo Marat' u gradskom kazalištu. Vlada Slobodne Države Rijeka smatrala je aneksiju međunarodnopravno ništavnom te je nastavila djelovati u egzilu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943., grad su preuzeli Nijemci. Godine 1944. Vlada u egzilu pokušala je ponovno uspostaviti Slobodnu Državu Rijeku, ali su je u tome osujetile jedinice Jugoslavenske armije, slomivši otpor njemačkih okupacijskih snaga 3. svibnja 1945.
Prethodno je na temelju zaključaka Prvog zasjedanja ZAVNOH-a iz lipnja 1943., 20. rujna 1943. donesena "Odluka o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj" i time je također potvrđena odluka Okružnog NOO-a za Istru o sjedinjenju s maticom domovinom. ('Pazinske odluke' usvojene u Pazinu 13. rujna 1943. i na Saboru istarskih narodnih predstavnika 26. rujna 1943.) Tada su ništavnim proglašeni ugovori Kraljevine SHS (Jugoslavije) i NDH s Italijom, kojima su Istra i drugi krajevi pripali Italiji, a talijanskoj manjini koja ondje obitava zajamčeno je pravo na kulturnu autonomiju. Vlast NR Hrvatske i FNRJ nad Rijekom međunarodno je priznata Pariškim mirovnim ugovorom 1947. godine.



Parada u Rijeci 16.03.1924. kada su realizirani Rimski ugovori koje su potpisali Pašić/Ninčić i Mussolini




Granica Italije i Kraljevine Jugoslavije na Sušaku 1929. godine




Granični most na Rječini 1933. godine

Nisam znao da je Rijeka bila grad država niti da je bila u sastavu Italije.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   22.03.17 1:16

Druga država u povijesti zasnovana na komunizmu nakon Sovjetske Rusije, Mađarska Sovjetska Republika, osnovana je 21. ožujka 1919.
Nastala je oko četiri mjeseca nakon završetka Prvog svjetskog rata, u uvjetima poslijeratnog kaosa. Mađarska je kao dio Austro-Ugarske bila poražena u tom ratu, a pobjedničke susjedne države, poput Rumunjske, nastojale su se dokopati što većeg dijela njenog teritorija.
Glavna osoba u Mađarskoj Sovjetskoj Republici bio je Béla Kun, čelnik Komunističke partije Mađarske. Imao je funkciju ministra vanjskih poslova (narodnog komesara za vanjske poslove), a premijer je bio Sándor Garbai, no upravo je Béla Kun imao stvarnu moć u svojim rukama. Komunisti su došli na vlast najviše zahvaljujući činjenici da su bili jedina organizirana borbena skupina koja je obećala povratak izgubljenih teritorija, oslanjajući se i na sovjetsku Crvenu Armiju. Također su obećali jednakost i socijalnu pravdu.
U Mađarskoj Sovjetskoj Republici provedene su reforme poput nacionalizacije, ukidanja aristokratskih titula i uvođenja zemljišnog maksimuma od 40 hektara. Zemljišna reforma oduzela je zemljišta plemićima, ali ih nije podijelila seljacima, a sovjetska Crvena Armija nikad nije došla u pomoć, tako da je podrška naroda komunističkoj vlasti bila kratkotrajna. Nakon neuspjelog puča vlada je uvela strahovladu tzv. Crvenog terora (mađ. Vörösterror), potpomognutu paravojnim formacijama u kojoj je 590 ljudi pogubljeno bez suđenja.
Premda komunistička mađarska vojska nije izgubila nijednu bitku, pod pritiskom Antante morala se povlačiti. Na kraju je i prodiranje rumunjske vojske prisililo Bélu Kuna i njegove suradnike na bijeg u Austriju 1. kolovoza te godine, a rumunjska vojska je okupirala Budimpeštu. Tako je Mađarska Sovjetska Republika nestala nakon samo 133 dana postojanja. (Béla Kun je otišao u Sovjetsku Rusiju, gdje je naposljetku za vrijeme Staljinovih čistki zatvoren, osuđen na temelju lažnih dokumenata i likvidiran 1939. godine.)
S druge strane organizirale su se kontrarevolucionarne, konzervativne snage pod vodstvom transilvanijskog plemića Istvána Bethlena i bivšeg vrhovnog zapovjednika austro-ugarske mornarice Miklósa Horthyja. Počeli su preuzimati vlast najprije na zapadu zemlje, polako se širili na ostala područja, a mnogi su komunisti i ostali ljevičari pogubljeni bez suđenja. Tada su počela i progonstva Židova, koji su optuženi za vojne neuspjehe komunističke vlade u kojoj su i sami velikim dijelom sudjelovali. Rumunjska vojska u povlačenju je opustošila zemlju, a štete su bile tako velike da Pariška mirovna konferencija 1919. od Mađarske nije tražila plaćanje ratne štete Rumunjskoj. 16. studenoga Horthy je ušao u Budimpeštu te je njegova vlada polako vraćala sigurnost u zemlji, zaustavljala nasilje i uspostavljala vlast.



Mađarski revolucionar Béla Kun, jedan od osnivača Komunističke partije Mađarske i Mađarske Sovjetske Republike 1919.

Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 440
REPUTACIJA : 9
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   24.03.17 14:30

JOŽEF ŠTEFAN

Slovenec, ki je izmeril temperaturo na Sončevi površini

Na današnji dan leta 1835 se je rodil fizik Jožef Stefan, edini Slovenec, ki je odkril kak temeljni fizikalni zakon narave – zakon o toplotnem sevanju črnega telesa, ki se imenuje po njem.

Stefan (njegov priimek se izgovori Štefan) se je rodil v bližini Celovca v slovenski družini. Kot mladenič je odšel na Dunaj, kjer je študiral matematiko in fiziko. V tem obdobju je bil tudi navdušen pesnik, pisec potopisov in vnet zagovornik slovenskega jezika, v slovenščino je prevajal tudi ruske pesnike.

NEUTRUDNI RAZISKOVALEC


Leta 1863 je postal profesor matematike in fizike na Univerzi na Dunaju, dve leti pozneje je začel voditi tudi tamkajšnji fizikalni inštitut. Stefan je raziskoval na vseh tedanjih področjih fizike: mehanika, hidrodinamika, termodinamika, elektromagnetizem, optika, teorija toplotnega sevanja …
Leta 1879 je odkril fizikalni zakon, ki povezuje celotno izsevano energijo črnega telesa s četrto potenco termodinamične temperature. Zakon je leta 1884 teoretično izpeljal avstrijski fizik Ludwig Edward Boltzmann, zato je znan kot Stefan-Boltzmannov zakon.

TEMPERATURA SONCA

Z zakonom je Stefan določil temperaturo Sončeve površine in izračunal vrednost 5.430 °C. Leta 1872 je Stefan tudi prvi izmeril toplotno prevodnost plinov.

https://www.ijs.si/ijsw
http://tehnologije.ijs.si/?page_id=3307
http://www.matematiki.si/jozef-stefan/
https://www.ijs.si/ijsw/V001/IJS/Arhiv


                                                                                 Jožef Štefan


Mednarodna podiplomska šola Jožef Štefan
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   25.03.17 13:46

Rimskim ugovorima, potpisanima 25. ožujka 1957. u Rimu osnovana je Europska ekonomska zajednica (EEC, tj. EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (EAEC ili Euratom) od strane šest država članica Europske zajednice za ugljen i čelik (ESCS) utemeljene Pariškim ugovorom 18. travnja 1951.
EEZ-om je ustanovljena carinska unija među državama potpisnicama (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i SR Njemačka) te su postavljeni kriteriji i temeljni ciljevi stvaranja zajedničkog tržišta koje bi osiguralo slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala.
Ugovorom o Europskoj uniji (Ugovor iz Maastrichta, Nizozemska) potpisanom 1992., koji je stupio na snagu 1. siječnja 1993. države Europske ekonomske zajednice uspostavile su Europsku uniju (European Union). Navedenim dokumentom postavljeni su ciljevi ekonomske i monetarne unije, jedinstvene valute, zajedničke vanjske i sigurnosne politike, zajedničke obrambene politike, uvođenja građanstva Unije i uske suradnje u pravosuđu i unutarnjim poslovima. Države članice time su označile novu etapu u integriranju naroda Europe u čvršću zajednicu.
Tako je Ugovorom o EU i dopunskim Lisabonskim ugovorom koji je je stupio na snagu 1. prosinca 2009. europska integracija iz pretežito gospodarske unije postala i politički savez država članica.



Potpisivanje Rimskih ugovora 25. ožujka 1957. u dvorani Kapitolskog muzeja (tal. Musei Capitolini), umjetničkog muzeja na brežuljku Kapitolu u Rimu.




Europska unija 2017.




Čelnici 27 država Europske unije i predsjednici europskih institucija, okupili su se danas u Rimu u povodu 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora kojima su udareni temelji današnjoj EU. Tom prilikom su potpisali deklaraciju za daljnju izgradnju Europske unije u kojoj stoji: "Djelovat ćemo zajedno, različitim ritmom i intenzitetom kada je to potrebno, krećući se u istom smjeru kao što smo činili u prošlosti, u skladu s Ugovorima i ostavljajući vrata otvorenima za one koji se žele pridružiti kasnije".

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   30.03.17 21:30

Prodaja Ruske Amerike (tadašnji naziv za Aljasku) Sjedinjenim Američkim Državama dogovorena je 30. ožujka 1867.
Poticaj za prodaju potekao je od Rusa, koji su se željeli riješiti teško branjivog udaljenog teritorija. Na sjeveru Tihog oceana Ruse su tada ugrožavali Britanci, koji su posjedovali prostore današnje Kanade. K tome, Ruskom Carstvu bila su potrebna novčana sredstva. Održavanje udaljenih ispostava nije bio lak zadatak, a broj Rusa na Aljasci nikada nije premašio 800 ljudi koji su se nalazili na pola zemljine kugle udaljenosti od glavnog grada svoje države. Oštra sjeverna klima je onemogućavala ekstenzivnu poljoprivredu, što je otežalo eventualno slanje većeg broja kolonista. Prodaju je dogovarao ruski poslanik u SAD-u, Eduard de Stoeckl, a s američke strane pregovarač je bio William Seward, tadašnji američki državni tajnik. Kao cijena za prodaju Aljaske dogovoren je iznos od 7.2 milijuna dolara. Nakon kupnje Amerikanci su počeli upotrebljavati naziv Aljaska, koji dolazi od eskimske riječi Alakshak i znači poluotok, za čitavo to prostranstvo. Samo tijekom prvih 50 godina vladavine Amerikanci su s njega zaradili barem sto puta više nego su platiti taj teritorij. 18. listopada 1867. u jednoj vojnoj bazi na istoku Aljaske, spuštena je zastava Carske Rusije, a na jarbol je podignuta zastava SAD, čime je označen prelazak Aljaske u vlasništvo SAD-a.
U SAD-u nisu svi odobravali takvo bacanje novca na teritorij na dalekom sjeveru. Neki su i ismijavali Sewardov potez i nazivali ga Sewardova budalaština (Seward’s Folly), a Aljasku Sewardova ledenica (Seward’s icebox).
Ipak, vrijeme je pokazalo da je kupnja Aljaske bila dobar potez. SAD je dobio teritorij od oko 1.5 milijun kvadratnih kilometara, za koji se pokazalo da sadrži brojna prirodna bogatstva. Aljaska je postala 49. država SAD 1959. godine.



Opšinije: https://hr.rbth.com/politics/2014/04/09/zasto_je_rusija_prodala_aljasku_26615




Potpisivanje sporazuma o prodaji Aljaske u Washingtonu 30.03.1867.

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   01.04.17 1:08

Sjedinjene Američke Države došle su u posjed Američkih Djevičanskih otoka (United States Virgin Islands), otočne grupe koja je dio otočnog niza Malih Antila u Karipskom moru, 31. ožujka 1917.
Amerikanci su te otoke kupili od Danaca za iznos od 25 milijuna dolara u zlatu, a danas bi ta količina zlata vrijedila oko 2 milijarde i 200 milijuna dolara. Za vrijeme Prvog svjetskog rata SAD su se bojale da bi Njemačka mogla okupirati Dansku i otoke, tada pod imenom Danish West Indies (danski: Dansk Vestindien), koristiti kao bazu za svoje podmornice. Zato je Danskoj ponuđeno da otoke proda, a danska vlada je to shvatila kao ultimatum i popustila.
Manje je poznato da je Danska nekoć imala kolonijalne posjede po svijetu. Nisu bili veliki kao britanski, španjolski ili nizozemski, ali su bili na više različitih lokacija. Tako je Danska imala posjede u Africi (na području obale današnje Gane), Indiji, Karibima i na Nikobarskom otočju u Indijskom oceanu. Ipak, površinom najveći danski posjedi bili su Grenland (najveći otok na svijetu) i Island. U međuvremenu se Island osamostalio, a Grenland je još uvijek vezan za Dansku.
Američki Djevičanski otoci imaju ukupnu površinu od 34.636 hektara s nešto više od 106.000 stanovnika. Čine ih veći otoci Saint Croix, Saint Thomas i Saint John te pedesetak manjih otoka. Najveći otok u skupini je Saint Croix i manji je od Korčule. Krajolik je većim dijelom kamenit i brežuljkast do brdovit s malo ravnica. Najviša točka je na 474 m. Na području otoka Saint Thomas i Saint John nalazi se američki nacionalni park Virgin Islands. Gospodarstvo se temelji na turizmu koji u ukupnom društvenom proizvodu sudjeluje s više od 70% i zapošljava 70% zaposlenih. Svake godine otoke posjećuje prosječno oko 2 milijuna turista. Glavni grad je Charlotte Amalie na otoku Saint Thomasu i dobio je ime po danskoj kraljici Charlotte Amalie von Hessen-Kassel (1650–1714). Danas je taj grad jedno od najvažnijih pristaništa brodova na karipskim krstarenjima.
Postoje i Britanski Djevičanski otoci (British Virgin Islands), koji su manji od američkih i pripadaju među britanske prekomorske posjede. Također, treći dio Djevičanskih otoka naziva se ponekad Španjolski Djevičanski otoci, a teritorijalno su u sastavu Portorika koji je uz Američke Djevičanske otoke, otoke Američke Oceanije i Sjeverne Marijanske otoke dio Američkih vanjskih područja.



Djevičanski otoci, Američki (US) i Britanski (UK)




Položaj Američkih Djevičanskih otoka (US Virgin Islands) u Karipskom moru

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   02.04.17 2:39

1. travnja 1948. Farski otoci (Ovčji otoci, Føroyar, Faroe Islands), skupina od 18 otoka zapadno od sjeverne Europe, dobili su autonomiju od Danske.
Danas ti otoci imaju nadležnost u svim područjima osim obrane i vanjskih poslova gdje su povezani s danskom krunom, tako da imaju status kao i Grenland. Premda je Grenland površinom oko 1.500 puta veći od Farskih otoka, brojem stanovnika ne razlikuju se mnogo (na Farskim otocima živi oko 50.000, a na Grenlandu oko 57.000 stanovnika). Najprije pod Norveškom, otoci su pripali Danskoj 1523. godine.
Glavni grad Føroyara je Tórshavn (Thorova luka, 19.000 stanovnika), a nalazi se na najvećem i najnaseljenijem otoku Streymoyu koji ima površinu od oko 373 četvorna kilometra, što znači da je nešto manji od otoka Brača. Farski otoci nalaze se otprilike na pola puta između Norveške i Islanda i udaljeni su oko 320 km od sjevernih obale Škotske.
Imaju vlastitog premijera i vladu, zakonodavna vlast ostvaruje se kroz farski parlament zvan Løgting, a za razliku od Danske, nisu dio Europske unije. Na otocima postoji pokret za ostvarenje potpune nezavisnosti od Danske, o kojoj se govori već desetljećima. Glavne gospodarske aktivnosti su ribolov i ribogojilišta lososa, ovčarstvo i uzgoj krumpira. Još uvijek se prakticira i lov na kitove, čemu se uvelike protive lokalne i svjetske organizacije za zaštitu životinja.
Većinu stanovništva čine Ferojci, skandinavskog (potomci norveških vikinga) ili keltskog porijekla. Govore ferojskim, sjevernogermanskim jezikom sličnim islandskom po očuvanju osobina iz ranijih razdoblja jezičnog razvoja, čemu je pogodovala otočna izoliranost. Također govore i danskim jezikom, te engleskim, pogotovo stanovništvo iz većih mjesta i mladi. Kršćanstvo je došlo na otoke oko 1000. godine. Prema statistikama, 84.1% su vjernici državne luteranske crkve 'Føroyarske narodne crkve' (Fólkakirkjan). Druga po zastupljenosti je baptistička zajednica. Nogometna reprezentacija Farskih otoka i klubovi iz Nogometne lige Farskih otoka sudjeluju na europskim natjecanjima.



Položaj Farskih otoka



Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 440
REPUTACIJA : 9
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   02.04.17 18:50

CESAR JOŽEF II. - HABSBURŠKO  LOTARINŠKI

Na današnji dan leta 1787 je cesar Jožef II. sprejel nov kazenski zakonik, s katerim je med drugim odpravil smrtno kazen.

Bil je najstarejši sin Marije Terezije in Franca I.Štefana Lotarinškega. Velja za enega izmed razsvetljenih absolutističnih vladarjev ter je nadaljeval in radikaliziral reforme, ki jih je pričela njegova mati Marija Terezija.

To je bila prva odprava smrtne kazni na svetu in je veljala v celotni Habsburški monarhiji, ki smo ji takrat pripadali tudi Slovenci.

PONOVNA UVEDBA SMRTNE KAZNI

Smrtno kazen so ponovno uvedli leta 1795, pet let po smrti reformnega cesarja Jožefa II.


Cesar Jožef II - Joseph Benedikt August Johann Anton Michael Adam von Habsburg-Lothringen
Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 440
REPUTACIJA : 9
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   02.04.17 20:23

MAJESTIC PRINCESS

Dolžina: 330 metrov
Širina: 68 metrov
Nosilnost: 143.700 ton
Potniki: 3.560
Osebje: 1.346
Kabine: 1.780
Palube: 19
Leto izgradnje: 2017

Ob navzočnosti predsednika italijanske vlade Paola Gentiloneja so v petek v tržiški ladjedelnici Fincantieri oddali velikanko Majestic Princess, sicer tretjo potniško ladjo, ki jo je družba Fincantieri zgradila za družbo Princess Cruises iz koncerna Carnival Corporation. Majestic Princess je hkrati prva potniška ladja, ki jo je družba Fincantieri zgradila namensko za kitajski trg. Zaradi tega je na njenem boku napisano tudi ime Sheng Shi Gng Zh Hao, ki so ga izbrali uslužbenci družbe Carnival China in pomeni »veliki svet« oziroma »veliki duh«. Na svečanosti so bili navzoči tudi predsednica dežele Debora Serrachiani, poverjeni upravitelj družbe Fincantieri Giuseppe Bono, vodja koncerna Carnival Micky Arison, poverjeni upravitelj družbe Holland America Group Stein Kruse in predsednik skupine Princess Cruises - Carnival Australia Jan Swarty.

http://ilpiccolo.gelocal.it/trieste/cronaca/2017/03/30/news/monfalcone-gentiloni-battezza-la-majestic-cinese-1.15114334?ref=hfpitsel-1#gallery-slider=undefined
http://www.princess.com/ships-and-experience/ships/mj-majestic-princess/
http://www.princess.com/find/search.do
http://ilpiccolo.gelocal.it/trieste/foto-e-video/2017/03/30/fotogalleria/majestic-princess-lo-sfarzo-a-bordo-della-regina-dei-mari-in-partenza-per-shanghai-1.15115294?ref=search#1
http://video.gelocal.it/ilpiccolo/locale/majestic-princess-presto-che-e-tardi-e-parte-la-nave/71030/71435?ref=vd-auto&cnt=1
https://www.facebook.com/piccoloditrieste/videos/vb.341809745380/10158512789425381/?type=2&theater&notif_t=live_video_explicit&notif_id=1490692063393494
https://www.youtube.com/watch?v=vumA5sa5IMc
https://www.youtube.com/watch?v=L7Z79OWftCc
https://www.youtube.com/watch?v=CoAjpFiEghk
http://www.primorski.it/galleries/Fotografije/1002/1/#.WOE_hWclHcs




                                   Majestic Princess nova 330 metrska lepotica


                                                        Osvetljena Majestic Princess z 19 palubami
Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 440
REPUTACIJA : 9
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   05.04.17 22:59

SUPER POST PANAMAX

Danes je iz reške ladjedelnice Viktor Lenac v koprsko pristanišče prispelo novo veliko kontejnersko dvigalo, težko je 1225 ton. Na pot proti Kopru je odpotovalo včeraj zvečer, drugo dvigalo pa se mu bo pridružilo čez nekaj dni. Dvigali so izdelali v irski tovarni nemške družbe Liebherr, na Reki pa so ju sestavili in po tirnicah premaknili na baržo.

Gre za dve obalni dvigali velikosti super-post-panamax. Deli dvigal so z Irske na Reko prišli z ladjo konec leta.
Žerjavist, ki upravlja super-post-panamax dvigalo, dela v kabini več kot 40 metrov nad tlemi. Dvigalo samo pa je v času mirovanja, ko ima “roko” dvignjeno v zrak, visoko približno 120 metrov.

Z novima dvigaloma super-post-panamax bodo v Kopru lahko pretovarjali tudi ladje, na katerih so kontejnerji razvrščeni v 24 vrstah v širino in segajo enajst kontejnerjev v višino nad ladijskim krovom; to so ladje, ki lahko na krov sprejmejo več kot 14.000 TEU kontejnerskih enot.
http://www.primorske.si/Novice/Istra/Danes-priplujeta-velikana



                                            V daljavi se je iz piranske strani počasi približevala baraža z visokim dvigalom


                                                                         Vedno bližje in bližje


                                                         Malo je nagajal veter zato je moral vlačilec manevrirati


                                                                 Previdnosti ni nikoli odveč


                                                      Iz Koprske luke sta prišla na pomoč še dva vlačilca


                                                    Pri skupnem manevru in vleki jim je pomagal pilot


                                                        Skupno manevriranje se nadaljuje tudi mimo Ankarana


                                                             S skupnimi močmi proti vhodu v Luko Koper


                                                           Uspešno mimo boj na vhodu v Luko Koper


                                                             Novo 1225 tonsko dvigalo je že v Luki Koper
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   08.04.17 19:26

Prije 46 godina, 8. travnja 1971. u Londonu je održan prvi Svjetski kongres Roma.
Na njemu je uvojen naziv Rom (rom ili manuš = čovjek), proglašen je službeni romski jezik (ro. e Romani chib), za himnu tog naroda izabrana je pjesma "Djelem, Djelem" koju je 1969. napisao i uglazbio romski glazbenik Žarko Jovanović, te je izabrana zastava - pod kojom se nikada nisu vodili ratovi. Na četvrtom Svjetskom kongresu Roma održanom 1990. u Poljskoj odlučeno je da se 8. travnja, dan kada je otvoren Prvi kongres u Londonu, proglasi za Svjetski dan Roma koji će se svake godine obilježavati u cijelom svijetu.
Na zastavi Roma plavom bojom je predstavljeno nebo, kao simbol slobode, bezgraničnog prostranstva i života pod vedrim nebom, bez krova nad glavom.
Zelenom bojom je predstavljena trava, put, cesta, kao simbol života koji je obilježen stalnim putovanjem, na putu bez granica koji je uviek 'otvoren' Romima. Crveni kotač predstavlja simbol stalnog kretanja i života na kotačima.
Romi su tradicionalno nomadski narod. Vjeruje se da su napustili Indiju oko 1000. godine i prošli kroz zemlje koje su danas obuhvaćene granicama Afganistana, Irana, Jemena i Turske. Dio Roma i danas živi na istoku, čak i u Iranu, uključujući i neke koji su se selili u Europu i potom se vratili. Početkom 14. stoljeća Romi su došli u jugoistočnu Europu, a početkom 16. stoljeća se sele sve do Škotske i Švedske. Neki Romi su se selili prema jugu kroz Siriju k Sjevernoj Africi i dolazili u Europu preko Gibraltara. Oba ogranka migracije srela su se u današnjoj Francuskoj. Ljudi slični Romima i danas žive u Indiji, a najvjerojatnije potječu iz indijske pustinjske države Radžastan (Rajasthan).
Uzroci seobe Roma su jedna od najvećih zagonetki u povijesti. Postoji teorija da su Romi, podrijetlom iz niske društvene kaste hinduističkih ljudi, bili regrutirani i kao takvi poslani na zapad kako bi se suprotstavili islamskoj vojnoj ekspanziji. Prema drugoj teoriji, Romi su potomci zarobljenika uzetih u roblje od strane muslimanskih osvajača sjeverne Indije i vremenom su razvili posebnu kulturu u zemlji svog zatočeništva. Zabilježeno je da je Mahmud od Ghaznija (turskomongolski sultan iz dinastije Gaznavida, 10.-11. stoljeće) uzeo pola milijuna zarobljenika tijekom tursko-perzijske invazije na Sind i Pandžab u Indiji. Zašto se Romi nisu vratili u Indiju, umjesto putovanja na zapad u zemlje Europe, enigma je koja može biti povezana sa vojnom službom pod muslimanima.
Useljavanje Roma u SAD počelo je u kolonijalna vremena u malim grupama na području Virginije i Francuske Louisiane. Veće useljavanje je počelo poslije 1860., s dolaskom grupa Romnišala iz Velike Britanije. Najveći broj romskih doseljenika je došao početkom dvadesetog stoljeća, uglavnom preko vlaških grupa i Kalderaša (kovači koji su u središnju Europu došli s Balkana). Veliki broj Roma se također naselio u Srednjoj Americi.



Zastava Roma

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   10.04.17 1:38

Paul von Hindenburg pobijedio je 10. travnja 1932. na predsjedničkim izborima u Njemačkoj protukandidata Adolfa Hitlera.
Bilo je to oko godinu dana prije nego su nacisti preuzeli vlast u Njemačkoj. Hindenburg je bio ugledni feldmaršal, koji je vodio njemačku vojsku u Prvom svjetskom ratu. Bio je zapovjednik Osme armije te se istakao pobjedama kod Tanenberga i na Mazurskim jezerima. Koncem 1914. postavljen je za vrhovnog zapovjednika njemačkih snaga na Istoku, a od kolovoza 1916. na dužnosti je zapovjednika vrhovnog stožera operativne vojske sve do potpisivanja Versailleskog ugovora, kada je dao ostavku.
Hindenburg je bio njemački predsjednik još od 1925. godine, uoči ovih izbora već je odradio jedan mandat od 7 godine. Želio se pred izbore umiroviti (bio je u 85. godini), ali je ipak sudjelovao na njima, upravo zato da Hitler ne bi postao novi njemački predsjednik.
Hitler i njegova nacistička stranka (NSDAP) već su uoči tih predsjedničkih izbora bili velika snaga u parlamentu (Reichstagu). Imali su 107 zastupnika, jači su bili socijaldemokrati (SPD) sa 143 zastupnika, dok su komunisti (KPD) imali 77 zastupnika. Hitler je pobjedom na predsjedničkim izborima želio osigurati daljnje jačanje nacista i po mogućnosti preuzeti svu vlast u zemlji na diktatorskoj osnovi. Hindenburg se toga bojao pa je izašao kao protukandidat Hitleru.
Treći razmjerno jaki kandidat, uz Hitlera i Hindenburga, bio je komunist Ernst Thälmann. Njih trojica uspjeli su prijeći 10% u prvom krugu, pa su ušli u drugi krug. U drugom krugu Hindenburg je pobijedio s 53% glasova, Hitler je bio drugi s 36.8%, a Thälmann treći s 10.2%.
Ipak, iako je postao predsjednik, Hindenburg nije mogao spriječiti sve jaču Hitlerovu moć. Već sljedeće godine bio je primoran imenovati ga kancelarom Njemačke jer su nacisti 1933. imali 35% glasačkog tijela, a postigli su i sporazum s ostalim desnim strankama. Nakon smrti predsjednika Hindenburga 2. kolovoza 1934., kancelar Adolf Hitler preuzeo je i njegove ovlasti šefa države. Bio je to definitivni kraj Weimarske Republike i početak Trećeg Reicha.



Hitler i von Hindenburg u Potsdamu 1933.

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   15.04.17 1:55

Potres 15. travnja 1979. u 7 sati 19 minuta s magnitudom 7.0 jedinica Richterove ljestvice intenziteta 9 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, izazvao je katastrofalna razaranja u Crnogorskom primorju, na dužini od preko 100 km.
Epicentar potresa je bio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti 15 km od obale. Trajao je deset sekundi i najjače se osjetio duž crnogorske i albanske obale.
U ovom potresu je 101 osoba izgubila život u Crnoj Gori i 35 u Albaniji, a više od 100.000 ljudi ostalo je bez svojih domova. Stradali su gradovi: Ulcinj, Bar, Petrovac na Moru, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, a razoreno je još 450 sela i naselja. Dalje u unutrašnjosti su lakše oštećeni Cetinje, Danilovgrad, Nikšić i Titograd. Uništen je ogroman dio modernih hotelskih kapaciteta, oštećena su 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dječje zaštite, 240 školskih objekata. Posebno su stradali kulturno-povijesni spomenici (manastiri, crkve, muzeji, arhivi), koji su smješteni uglavnom u najugroženijem primorskom pojasu. Prema izvještaju UNESCO-a iz 1984. ukupno 1.487 objekata je oštećeno, od kojih su skoro polovina domaćinstva, a 42% crkve i svjetovni objekti. 30% od ukupno oštećenih objekata je u potpunosti srušeno. Preko 1000 spomenika kulture je oštećeno, kao i tisuće umjetničkih djela i vrijedne kolekcije. Velike štete bile su na prometnoj mreži, oštećeno je oko 350 km magistralnih i 200 km regionalnih puteva, pojavila su se klizišta i odroni.
Isti potres se, na Uskrsno jutro te godine, u Hrvatskoj na području južne Dalmacije osjetio intenzitetom 6-7 stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici. U izvještaju o šteti utvrđeno je da je na prostoru Dubrovnika i Metkovića teško ili lakše oštećena 1071 građevina, od kojih su 33 fortifikacije (spomenika kulture), 106 sakralnih objekata, 45 objekata razne namjene i 885 stambenih objekata. U Dubrovniku je najviše oštećena stara gradska jezgra, dok je na području Konavala i Župe dubrovačke oštećeno 80% objekata, pretežito kuća.
Do kraja 1979. godine zabilježeno je 90 jakih naknadnih potresa, s magnitudom većom ili jednakom 4.0, preko 100 potresa s magnitudom 3.5-4.0, kao i skoro 10.000 slabijih potresa.








Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 20903
REPUTACIJA : 557
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   20.04.17 2:15

Eduard Slavoljub Penkala, jedan od najznačajnijih izumitelja s početka 20. stoljeća, rodio se 20. travnja 1871. u Liptovskom Mikulášu (Liptószentmiklós), u Ugarskoj (danas Slovačka). Poljsko-židovskog i nizozemskog je podrijetla. Nakon mature 1892. i završetka studija na sveučilištima u Beču i Dresdenu, 1898. je diplomirao je na Kraljevskoj visokoj tehničkoj školi u Dresdenu i napisao doktorsku disertaciju s područja organske kemije.
Tijekom studija pohađao je satove violine gdje je upoznao buduću suprugu, pijanisticu Emiliju Stoffregen s kojom će imati četvero djece. Nakon ženidbe izabrao je Zagreb kao prebivalište svoje obitelji i nastanio se na današnjem Trgu kralja Tomislava br. 17. Prihvatio je državnu službu, 1904. položio službenu prisegu te je počela njegova blistava karijera. Najpoznatiji je po izumu nalivpera s krutom tintom i mehaničke olovke, a osim toga, izumio je, patentirao ili usavršio anodne baterije, lijek protiv reume, prašak za pranje rublja, potom i plavilo, koje je u praonicama rublja zamijenilo do tada korišteno bjelilo, sredstvo za uništavanje gamadi, tekući preparat za impregnaciju željezničkih pragova, tlakomjer ili manometar, termos-bocu i termofor, rotacijsku četkicu za zube, sustav za mjerenje protoka tekućine, dinamometar, prislušni uređaj, vagonske kočnice... i dr. Posebno se bavio materijalima za izradu gramofonskih ploča, pa je usavršio masu ebonit iz koje su se ploče lijevale, a patentirao je i gramofonsku iglu produljena vijeka trajanja. Među ostalim, izradio je proračune i nacrte turbinskoga kola, helikopterskoga rotora te je patentirao lebdjelicu na zračnom jastuku, mnogo prije no što je prvi takav stroj i izrađen. Njegova tvornica u ulici Marije Valerije (danas Praška), u zajedništvu s Edmundom Monsterom, bila je najveća tvornica pisaćeg pribora u svijetu od 1914. do 1926. 1908. u Zagrebu je počeo konstruirati zrakoplov, inovacije je patentirao 1909., a zrakoplov je posve dovršen 1910. Izgradio je spremište (hangar) na vojnom vježbalištu između Selske ceste i potoka Črnomerec, pa je tako organizirao prvo uzletište u Hrvatskoj. Ondje je Dragutin Karlo Novak uzletio zrakoplovom, te postao prvim pilotom. Penkala je radio u svom stanu na Tomislavovom trgu, gdje danas stoji spomen ploča, a nenadano je umro od upale pluća u Zagrebu 5. veljače 1922. Park na Trešnjevci (Selska blizu Ozaljske) u Zagrebu nosi njegovo ime.





Na vrh Go down
 
Na današnji dan
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 33/36Idi na stranicu : Previous  1 ... 18 ... 32, 33, 34, 35, 36  Next
 Similar topics
-
» Na današnji dan
» KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA :: CIVILNA PLATFORMA :: RAZNO-
Idi na: