FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez
 
HomeObjaveRegistracijaLogin

Share | 
 

 Na današnji dan

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
Idi na stranicu : Previous  1 ... 18 ... 33, 34, 35  Next
AutorPoruka
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Fri Apr 21, 2017 9:29 am

Istraživač društvenih zbivanja i teoretičar Karl Emil Maximilian Weber odnosno Max Weber, jedan od utemeljitelja sociologije, rodio se 21. travnja 1864. u Erfurtu u pokrajini Tiringiji u središnjem dijelu Njemačke. Weberov otac bio je pravnik i političar, a majka je dijelom potjecala od francuskih kalvinističkih doseljenika u Njemačku (hugenoti).
Studirao je pravo, povijest, ekonomiju i filozofiju u Heidelbergu, Strasbourgu i Berlinu, a doktorirao je na području iz pravne povijesti. Bio je profesor trgovačkoga prava u Berlinu (1893) te političke ekonomije u Freiburgu (1894-97) i Heidelbergu (1897-1903), zatim profesor sociologije u Beču (1918), a od 1919. u Münchenu. Suosnivač je Njemačkoga sociološkog društva i od 1903. urednik časopisa Archiv für Sozialwissenschaft und Sozialpolitik.
Max Weber se kao sociolog uvelike bavio odnosom religije i društva, naročito protestantskih denominacija. Njegovo napoznatije djelo je 'Protestantska etika i duh kapitalizma' (njem. Die protestantische Ethik und der Geist des Kapitalismus), objavljeno 1905., u kojem tumači nastanak kapitalizma iz duha protestantske etike. Protestantska je etika za razliku od primjerice katoličke, koja naglašava onosvjetska bogatstva, naglašavala ovosvjetovne vrijednosti poput rada, odricanja, ali i stjecanja bogatstva radom i odricanjem od luksuza. Weber smatra da se takav etički svjetonazor pojavio u Americi i Europi tijekom 18. stoljeća. Za razliku od ostalih društava u kojima se na stjecanje bogatstva gledalo s moralnom osudom, protestantizam je stjecanje profita pretvorio u etičku vrijednosti samu po sebi budući da treba naporno raditi i proizvoditi, ali ne radi nagomilavanja novca nego radi investiranja i reinvestiranja. To je odigiralo ključnu ulogu u razvoju kapitalizma na Zapadu. Neka ostala Weberova djela su: 'Sabrani spisi o sociologiji religije' (Gesammelte Aufsätze zur Religionssoziologie, I–III, 1920–21), 'Sabrani spisi o nauku o znanosti' (Gesammelte Aufsätze zur Wissenschaftslehre, 1922), 'Gospodarstvo i društvo' (Wirtschaft und Gesellschaft, 1922), 'Temeljni pojmovi sociologije' (Soziologische Grundbegriffe, 1922) i dr.
Uz Karla Marxa i Émilea Durkheima danas se Webera smatra jednim od najvažnijih utemeljitelja sociologije kao znanosti. Njegovo doprinos odlikuje eruditsko znanje i široka komparativna analiza različitih društvenih i društveno uvjetovanih pojava: društvenoga djelovanja, političke vlasti, ekonomskih sustava, običaja i kulturnih vrijednosti, religija, umjetnosti itd. Nezaobilazan je za proučavatelje povijesti sociologije, a utjecao je praktički na sve kasnije sociologe i na mnoge naraštaje ostalih intelektualaca iz područja društvenih i humanističkih znanosti. Preminuo je u Münchenu 1920. u dobi od 56 godina od posljedica španjolske gripe od koje je obolio u razdoblju završetka Prvog svjetskog rata.



Max Weber




U ovom epohalnom djelu Weber obrazlaže tezu iz ekonomske sociologije i dolazi do zaključka da je osnovni zakon razvijenosti jednih i nerazvijenosti drugih zemalja u elementarnim vrijednosnim normama i stavovima koji prevladavaju u nekom društvu.

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Tue Apr 25, 2017 1:19 pm

Prvi strip u kojem se pojavio superheroj Batman izašao je 25. travnja 1939.
Bilo je to u 27. broju američkog strip časopisa Detective Comics koji je izdavala kuća DC Comics, glavni konkurent Marvel Comicsu. Marvel je lansirao likove Spidermana, Iron Mana, Hulka, X-mena itd., dok je DC Comics proizveo Batmana, Supermana i Wonder Woman. Autori Batmana bili su crtač Bob Kane i pisac Bill Finger.
Strip se prodavao za 10 centi. Danas, zbog povijesnog značenja prvog pojavljivanja Batmana, primjerci tog broja dostižu cijenu od preko milijun dolara i jedni su od najskupljih stripova na svijetu. U prvom broju Batman istražuje ubojstvo tajkuna kemijske industrije, pri čemu mu je protivnik Alfred Stryker. Ubrzo je postao vrlo popularan te je već 1940. godine dobio svoj vlastiti strip pod nazivom Batman.
Batmanovo pravo ime, Bruce Wayne, odabrano je po škotskom kralju i narodnom heroju Robertu Bruceu. U orginalnoj verziji priče i u većini reizdanja, Bruce Wayne je američki milijunaš (kasnije milijarder), 'playboy', industrijalist i filantrop. Svjedočivši kao dijete ubojstvu svojih roditelja, zakleo se na osvetu i borbu protiv kriminala. Počinje fizički i psihički trenirati kako bi bio spreman te izrađuje odijelo u obliku šišmiša u kojem će se boriti u izmišljenom američkom gradu Gothamu, a pomažu mu likovi poput njegovog partnera Robina, batlera Alfreda Pennywortha, policijskog narednika Jima Gordona i povremene heroine Batgirl (Barbara Gordon). Protivnici su mu mnogi zlikovci, primjerice Joker, Pingvin (Oswald Chesterfield Cobblepot), Riddler (Edward Nigma), Dvolični (Harvey Dent), Catwoman (Selina Kyle) i drugi. Za razliku od mnogih superheroja, Batman nema supermoći, koristi svoju inteligenciju, detektivske sposobnosti, znanost i tehnologiju, bogatstvo, borilačke vještine, nesavladivu volju i zastrašivanje u neprestanoj borbi protiv kriminala.
Kao kulturna ikona, Batman, poznat i kao 'Vitez tame', pojavio se u različitim medijima, od radija, televizije,  filma, animiranog filma, kao i u mnogim proizvodima koji su prodani diljem svijeta poput igračaka i video igrica. Također je zaintrigirao mnoge psihijatre koji pokušavali razumjeti njegovu psihu i pravi ego u samom društvu. U svibnju 2011., Batman je bio smješten drugi na IGN-ovoj (Imagine Games Network, multimedijska web stranica posvećena izvješćima o videoigrama, filmovima, glazbi, stripovima...) ljestvici '100 najboljih strip junaka svih vremena', iza Supermana. Britanski filmski magazin 'Empire magazine' ga je također smjestio drugog na svojoj ljestvici '50 najvećih strip junaka svih vremena'.


Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 430
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Wed Apr 26, 2017 11:04 am

DAN UPORA PROTI OKUPATORJU - DAN OF

Na današnji dan v Sloveniji praznujemo državni praznik dan upora proti okupatorju (včasih dan Osvobodilne fronte (OF)).

Na ta dan leta 1941 je bila v Ljubljani ustanovljena Osvobodilna fronta slovenskega naroda (OF).
OF je bil sicer ustanovljen dan prej, 26. aprila 1941, in sicer v hiši književnika Josipa Vidmarja, kjer so se sešli predstavniki nekaterih političnih strank in kulturni delavci.
To so bili: Boris Kidrič, Boris Ziherl, Aleš Bebler (Komunistična partija), Josip Rus (za Sokole), Tone Fajfar (krščanski socialisti) ter Ferdo Kozak, Franc Šturm in Josip Vidmar (slovenski kulturni delavci).
Na začetku se je organizacija zaradi politike Kominterne imenovala Protiimperialistična fronta (kratica PIF), ob napadu Nemčije na Sovjetsko zvezo junija 1941 pa je bila preimenovana v Osvobodilno fronto. V natančnejših zapisih se pozneje pojavlja tudi ime Osvobodilna fronta slovenskega naroda (kratica OF SN-ja).
http://www.rtvslo.si/na-danasnji-dan/27-april-dan-upora-proti-okupatorju/329679
https://sl.wikipedia.org/wiki/27._april
http://www.inz.si/publikacije/povzetki/razpoznavanja-14-mally-demo.pdf
http://www.siol.net/novice/slovenija/75-obletnica-upora-proti-okupatorju-brez-nob-ne-bi-imeli-primorske-415979
http://www.primorske.si/2016/04/27/Nova-OF
http://www.primorske.si/2016/04/27/OF-so-pocastili-tudi-na-Sabotinu
http://www.primorske.si/Novice/Slovenija/Ohranjamo-spomin-na-ustanovitev-OF


TEMELJNE TOČKE OF

* 1. Proti okupatorjem je treba vršiti neizprosno oboroženo akcijo.
* 2. Ta akcija predstavlja izhodišče za osvoboditev in združitev vseh Slovencev.
* 3. Stoječ na stališču naravne in usodne skupnosti jugoslovanskih narodov Osvobodilna fronta ne priznava razkosanja Jugoslavije in deluje z vsemi silami za slogo in enotnost njenih narodov. Hkrati stremi k povezanosti slovanskih narodov pod vodstvom velikega ruskega naroda na temelju pravice slehernega naroda do samoodločbe.
* 4. Z osvobodilno akcijo in aktivizacijo slovenskih množic preoblikuje OF slovenski narodni značaj. Slovenske ljudske množice, ki se borijo za svoje narodne in človeške pravice, ustvarjajo nov lik aktivnega slovenstva.
* 5. Vse skupine, ki sodelujejo v OF, so se obvezale, da bodo lojalne v medsebojnih odnosih.
* 6. Po narodni osvoboditvi prevzame na slovenskem ozemlju oblast Osvobodilna fronta slovenskega naroda kot celota.
* 7. Po narodni osvoboditvi uvede Osvobodilna fronta dosledno ljudsko demokracijo. Vsa vprašanja, ki presegajo okvir narodne osvoboditve, se bodo reševala na dosleden ljudski demokratičen način.
* 8. V skladu s slovesnimi izjavami Churchilla, Roosevelta in Stalina bo po svoji narodni osvoboditvi o notranji ureditvi Združene Slovenije in o svojih zunanjih odnosih odločil slovenski narod sam. OF bo to elementarno pravico slovenskega naroda uveljavila in branila z vsemi sredstvi.
* 9. Narodna vojska na slovenskem ozemlju raste iz Slovenskih narodno-osvobodilnih partizanskih čet in Narodne zaščite, kamor se pozivajo vsi zavedni Slovenci.

GESLA OF

* 1. Pravica slovenskega naroda do samoodločbe, vključno s pravico do odcepitve in združitve z drugimi narodi.
* 2. Osvoboditev in združitev razkosanega slovenskega naroda, vključno s koroškimi in primorskimi Slovenci.
* 3. Sloga in enotnost zasužnjenih narodov Jugoslavije in vsega Balkana v njihovem boju za osvoboditev.
* 4. SZ je vodilna sila in glavna opora v osvobodilnem boju slovenskega naroda in vseh zatiranih narodov, je vzor enakopravnega sožitja med narodi.
* 5. Osvoboditev je možna samo na ruševinah imperializma.
* 6. Brez boja proti lastni izdajalski kapitalistični gospodi se zatirani narod ne more osvoboditi. Bratstvo in mir med narodi morata biti rezultat protiimperialističnega boja, ki bo porušil imperializem.

RADIO KRIČAČ

V dneh od 26. aprila do 10. maja 2017 bo z začasne in skrite (ilegalne) lokacije znova oddajal Radio KRIČAČ. Spremljali ga boste lahko na FM 88.8 MHz in v večpredstavnem (video) formatu tudi na spletni strani www.radiokricac.si.
 
Vsebine bodo spominske in sodobne, aktualne. Naši sogovorniki bodo borci NOV Slovenije in člani ZZB NOV, ativisti, interniranci, mladi sindikalisti ter prejemniki nagrad in častnih nazivov mesta Ljubljana.
 
Program bo zajel čas od Dneva upora proti okupatorju, prek Prvega maja do Dneva zmage. Pripravljena je tudi posebna glasbena podoba, ki bo oblikovana z uporniškimi, borbenimi, delavskimi, protestniškimi in tudi revolucionarnimi skladbami nedanjih obdobij ter različnih obdobij družbenih vrenj v 20. in 21. stoletju.
http://radiokricac.si/


   
OF je bil ustanovljen v Vidmarjevi vili v Rožni dolini                   Delovala je med letom 1941 do 1953

SAJ NI RES, PA JE!

Vidmarjevo vilo je pred leti kupila in obnovila Zvezna republika Nemčija, danes pa je v njej rezidenca nemškega veleposlanika.



                                         Vabilo za proslavo na Nanosu in Dan upora proti okupatorju


      Vabilo za pohod po poteh spominov in proslavo za Dan upora proti okupatorju v Sv.Antonu
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Mon May 01, 2017 1:06 am

1. svibnja 1707. godine nastalo je Kraljevstvo Velike Britanije (Kingdom of Great Britain) stupanjem na snagu Zakona o uniji u Engleskoj i Škotskoj. Tim su zakonima dotadašnje odvojene države, Kraljevina Engleska i Kraljevina Škotska, ujedinjene u jedinstveno Kraljevstvo Velike Britanije.
Engleska i Škotska imale su zajedničkog vladara još od 1603. (personalna unija), no sve do 1707. bile su odvojene države, svaka sa svojim parlamentom. Stupanjem na snagu Zakona o uniji zasebni škotski i engleski parlamenti prestali su postojati, a stvoren je zajednički Parlament Velike Britanije. Novi je parlament zasjedao u Westminsteru, na istom mjestu kao i dotadašnji Engleski parlament. Škotska je poslala 45 zastupnika u Donji dom, koji su se pridružili zastupnicima donjeg doma engleskog parlamenta kojih je bilo 513. Tako je ukupno u Donjem domu parlamenta Velike Britanije bilo 558 zastupnika. Škotska je također poslala i 16 perova* u Dom Lordova koji su se pridružili 168-orici engleskih perova.
(*Perstvo, Peerage je sustav plemićkih titula u Ujedinjenom Kraljevstvu. Postoji pet stupnjeva perova: vojvoda, markiz, earl (grof), vikont i barun te dvije vrste perstva: nasljedno i doživotno.)
Kasnije je i Kraljevina Irska dodana jedinstvenoj državi, čime je 1801. godine formirano Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske (United Kingdom of Great Britain and Ireland).



Ugovor o Uniji (The Treaty of Union) 1707.

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Mon May 01, 2017 6:50 am

Rimski car Dioklecijan (Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan) zbog bolesti se 1. svibnja 305. godine odrekao prijestolja, kao jedini u povijesti Rimskog Carstva.
Nakon abdikacije povukao se u svoju palaču (Dioklecijanova palača) na području današnjeg grada Splita, gdje je i umro 313. godine. Čin abdikacije obavio je kod Nikomedije, drevnog grada na području današnje Turske blizu İzmita, gdje je imao sjedište u doba kad je vladao Rimskim Carstvom. Rodio se 248. godine u Saloni (Solin), antičkoj metropoli rimske provincije Dalmacije.
Zapovijedao je vojskom u Meziji, rimskoj provinciji koja se nalazila na teritoriju današnje Srbije, Bugarske i Rumunjske, zatim carskom gardom, a nakon smrti cara Numerijana 284. godine proglašen je novim carem. Iduće godine imenovao je svog prijatelja Maksimijana cezarom, a 286. augustom i suvladarom, predavši mu na upravu zapadni dio Carstva. Osiguravši granice države na Eufratu i u Siriji, uzeo je 293. sebi za suvladara i cezara Galerija, kojemu je dao kćer Valeriju za ženu; istodobno je i Maksimijan za svojega suvladara i cezara proglasio Konstancija I. Klora. Time je u državi provedena tetrarhija (četverovlađe), Senat je izgubio kontrolu nad vlasti, a Rim nije više bio glavni grad Carstva. Dioklecijan je izravno upravljao azijskim dijelom države i Egiptom, Galerije Balkanskim poluotokom i Podunavljem, Maksimijan Italijom, Recijom, Hispanijom i Afrikom, a Konstancije I. Klor Galijom i Britanijom.
Istovremeno s Dioklecijanom abdicirao je i njegov suvladar iz zapadne polovine Rimskog Carstva, Maksimijan (obojica su imala titulu augusta, što je bila viša carska titula, dok je titula cezara bila njoj podređena). Dioklecijana je na mjestu augusta naslijedio Galerije, njegov dotadašnji cezar i zet, dok je Maksimijana naslijedio Konstancije Klor (otac kasnijeg čuvenog cara Konstantina I. Velikog).
Vladao je apsolutistički i po orijentalnom uzoru uveo strogi dvorski ceremonijal. Najvažnije obilježje njegove vladavine su reforme u cilju gospodarskog i političkog jačanja Carstva koje je podijelio na 12 dijeceza (101 provincija). Prostoru današnje Italije oduzeo je dotadašnji povlašteni položaj glede plaćanja poreza, sredio financije i porezni sustav, preuredio novčani sustav, preustrojio vojsku i donio zakon o maksimiranju cijena živežnih namirnica i usluga. Za njegove vladavine razvijala se i znatna građevinska djelatnost (terme u Rimu, ceste, utvrde, Dioklecijanova palača).
Iako je u početku bio tolerantan prema kršćanima, Dioklecijan je poslije objavio četiri edikta na temelju kojih je izvršen posljednji veliki progon kršćana u Rimskom Carstvu.






Dioklecijanova palača u srednjem vijeku, pogled sa sjeveroistočne strane

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Sun May 07, 2017 11:58 am

7. svibnja 1774. rodio se Sir Francis Beaufort, irski znanstvenik i kontraadmiral Britanske kraljevske ratne mornarice.
Kao zapovjednik broda HMS 'Woolwich' premjeravao je između 1805. i 1807. estuarij La Plata, koji nastaje spajanjem ušća rijeka Paraná i Urugvaj u Atlantski ocean. 1805. godine je izradio ljestvicu za jačinu vjetra koja se izražava pomoću 13 stupnjeva, od 0 do 12, zvanih bofori (beauforti). Oznaka 0 je za tišinu, 1 za lahor, 2 za povjetarac... sve do oznake 12 za orkan. Ljestvica je 1874. prihvaćena za međunarodnu upotrebu. 1946. godine je proširena s 12 na 17 stupnjeva, a stupnjevi 13-17 se koriste samo u posebnim slučajevima, kao na primjer kod tropskih ciklona.
Beaufort je bio potomak hugenotskih doseljenika iz Francuske, a već u mladosti je postao moreplovac. U ratnoj mornarici napredovao je tijekom Napoleonskih ratova gdje je pri jednoj akciji teže ranjen. Dospio je do čina admirala i 1829. do položaja službenog hidrografa Britanske kraljevske ratne mornarice. Rukovodio je premjeravanjem Sredozemnog mora, a rezultat toga rada je serija pomorskih karta obale Male Azije, sjeverne Afrike, Egejskog arhipelaga i Crnog mora. Pod njegovim patronatom je 1823. izdan Godišnjak morskih mijena. Bio je član Kraljevskog astronomskog društva, Kraljevske irske akademije, Kraljevskog geografskog društva i uglednog Kraljevskog društva. Naposlijetku je primio i vitešku tiulu Sir. Umro je 1857. u Sussexu u dobi od 83 godine. Njegovo ime nose Beaufortovo more (dio Arktičkog oceana) i Beaufortov otok (u Rossovom moru na Antarktici).



Sir Francis Beaufort, slikar Stephen Pearce (1819-1904)




Beaufortova ljestvica služi za ocjenjivanje jačine vjetra prema njegovim učincima

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Mon May 08, 2017 2:35 pm

9. svibnja obilježava se Dan Europe.
Toga dana 1950. godine francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predstavio je ideju o stvaranju Europske zajednice za ugljen i čelik. Njegov prijedlog, poznat i kao Schumanova deklaracija, smatra se početkom formiranja današnje Europske unije. Ova neočekivana inicijativa, koju se tada smatralo revolucionarnom, izazvala je pomiješane reakcije. Odobrili su je kancelar SR Njemačke Konrad Adenauer, kao i vlade Belgije, Italije, Luksemburga i Nizozemske. Ovih je šest država 18. travnja 1951. godine u Parizu potpisalo ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik, sa zajedničkim institucijama. U tadašnjem bloku socijalističkih zemalja inicijativa je izazvala negativne komentare.
S francuskog gledišta ponuđena je sasvim konkretna polazna točka koja je odgovarala i nacionalnim interesima pojedinih država u industriji ugljena, željeza i čelika. Osim što je pridonosila razvoju njemačke teške industrije, suradnja je omogućavala i unaprjeđenje procesa pomirenja između Njemačke i Francuske. Odlučne u nastojanju sprječavanja ponovnog rata, europske vlade zaključile su da bi udruživanjem proizvodnje ugljena i čelika rat između povijesnih protivnica Francuske i Njemačke postao, prema riječima Deklaracije, "ne samo nezamisliv, nego i materijalno nemoguć".
Smatralo se, što je bilo ispravno, da će udruživanje gospodarskih interesa podići životni standard te biti prvi korak prema ujedinjenoj Europi. Članstvo u Europskoj zajednici za ugljen i čelik bilo je otvoreno i ostalim zemljama, a 25. ožujka 1957. potpisani su Rimski ugovori o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju.
1985. godine Vijeće ministara Europske ekonomske zajednice u Milanu je donijelo i službenu odluku prema kojoj se 9. svibnja obilježava kao Dan Europe te se taj datum, uz zastavu i himnu (melodija kojom je Beethoven 1823. uglazbio Schillerovu lirsku pjesmu 'Oda radosti' iz 1785.), uzima kao europski simbol ujedinjenja. Dan Europe je prilika za aktivnosti i festivale, te kroz otvorena vrata institucija koja Europu približavaju njenim građanima. Europske institucije ove godine otvaraju svoja vrata javnosti 6. svibnja u Bruxellesu, 13. i 14. svibnja u Luxembourgu te 14. svibnja u Strasbourgu, a lokalni uredi EU-a u Europi i diljem svijeta organiziraju niz aktivnosti i događanja za sve dobne skupine.


Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Thu May 11, 2017 10:42 am

Štrajk rudara u poduzeću Istarski ugljenokopi Raša, koje je obuhvaćalo rudnike Labin, Ripenda, Raša i Tupljak, završen je 11. svibnja 1987. godine nakon 34 dana.
Rudari su u štrajk stupili 8. travnja zbog teških uvjeta rada i malih plaća. Zahtijevali su povećanje osnovice plaća, mogućnost korištenja stambenih kredita izvan općine Labin te smanjivanje administracije. Na posao u ugljenokop odbilo je doći 1.400 od 1.700 rudara dok se ne ispune njihovi zahtjevi.
Više od tjedan dana nakon izbijanja štrajka održana je sjednica organizacije Saveza komunista raških ugljenokopa na kojoj se priznaje da radnici za teške uvjete rada nisu primjereno nagrađeni, ali se naglašava da se problemi ne rješavaju štrajkom (tada nazivanim privremenom obustavom rada). Također se osuđuju komunisti koji svojom šutnjom podržavaju štrajkaše, a pogotovo oni koji u njemu i aktivno sudjeluju (iako je samo desetak posto radnika bilo učlanjeno u Savez komunista).
Kako štrajkaši nisu odustajali od svojih zahtjeva, vodstvo rudnika moralo je popustiti. Formuliran je prijedlog preraspodjele osobnih dohodaka u duhu radničkih zahtjeva, kojim su najveće plaće dobili jamski radnici. Također, dvojica rukovodioca bila su primorana podnijeti ostavke.
Nakon toga rudari su se vratili na posao. Već sljedeće godine zbog nerentabilnosti se zatvaraju rudnici Labin i Ripenda, a 1999. zatvorena je i jama Tupljak kao posljednji ugljenokop u Hrvatskoj.
Opisani štrajk bio je prvi tako velikih razmjera u bivšoj državi, nakon čega je došlo do niza sličnih štrajkova koji su organizirani sve do njenog konačnog raspada.



Utovar ugljena na otkopu

Na vrh Go down
semsudin
Podporučnik
Podporučnik
avatar

Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 1325
Član od : 2013-03-11
Dob : 49
M(j)esto GRABOVAC, VELIKA KLADUSA

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Sat May 13, 2017 4:14 am

Na današnji dan prije 27 godina desili su se neredi na stadionu Maksimir u Zagrebu gdje se je trebala odigrati prvenstvena utakmica Dinamo-Crvena zvezda.Nažalost huligani iz Beograda i Zagreba su napravili nerede i nisu dozvolili da se odigra susret tad dva najača kluba u Jugoslaviji.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Mon May 15, 2017 8:25 am

15. svibnja 1926., na srednjevalnom području koje odgovara frekvenciji od 856.55 kiloherca (kHz), iz kuće na Trgu sv. Marka broj 9 počelo je emitiranje Radio stanice Zagreb. Tada je na čitavom području Kraljevine SHS bilo svega 290 pretplatnika.
"Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb!" prve su riječi koje je u eter izgovorila spikerica Božena Begović. Program je počeo u 20:30 sati emitiranjem hrvatske himne, koju je na glasoviru odsvirao Krsto Odak, a nakon najave slijedio je govor ravnatelja dr. Ive Sterna. Te su večeri slušatelji mogli čuti službeni bilten, klasičnu glazbu Beethovena, Haydna, Chopina, Rameaua, Saint-Saensa i na kraju 15-minutne novosti. Prva javljanja s mjesta događaja počela su u jesen, a prva izvješća s otvorenog prostora bila su u studenom pri otkrivanju spomenika J. J. Strossmayeru.
Temelje radio postaji postavila je skupina uglednih intelektualaca i poslovnih ljudi, koja je u ožujku 1924. osnovala Radio klub Zagreb na čijem je čelu bio astronom i fizičar Oton Kučera. Nakon dvogodišnjih napora, članovi Radio kluba uspjeli su pribaviti koncesiju i druge državne dozvole te utemeljiti Radio stanicu Zagreb, koja je najprije bila u vlasništvu dioničkog društva, a kasnije je nacionalizirana.
Trideset godina kasnije, 1956., emitiran je i prvi televizijski program. Televizijska slika stigla je iz Beča preko Graza i Slovenije zahvaljujući odašiljaču smještenom na Tomislavovom domu na Medvednici. U početku se prikazivao program talijanske postaje RAI 1, a emitiranje eksperimentalnog programa Televizije Zagreb započelo je iz studija u Jurišićevoj ulici. Prvi tv prijenos uživo pratio je otvorenje Zagrebačkog velesajma u rujnu iste godine.



Prvi studio Radio stanice Zagreb




Spomen-ploča na zgradi na Markovom trgu 9 iz koje je Radio Zagreb započeo s emitiranjem

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Sat May 20, 2017 2:28 pm

Andrej Dmitrijevič Saharov, ruski fizičar, akademik, nobelovac, disident i borac za ljudska prava, rodio se 21. svibnja 1921. u Moskvi.
Studirao je i 1947. doktorirao pri Teorijskom odjelu Fizikalnog instituta Sovjetske akademije znanosti. Zaslužan je za teorijske izračune koji su objasnili prevladavanje materije nad antimaterijom u najranijem stadiju razvitka svemira. Sudjelovao je u sovjetskom vojnom nuklearnom programu, te izradi najjačeg oružja ikada proizvedenog, termonuklearne Car-bombe. Zajedno s fizičarom I. J. Tammom 1953. je predložio da se upravljiva termonuklearna reakcija izvede u plazmi smještenoj u magnetskom polju (tokamak).
Tijekom 1960-ih isticao je opasnost od nuklearnog rata između SAD-a i SSSR-a, te se zalagao za obustavu nuklearnog naoružavanja, zbog čega je 1968. bio smijenjen s rada na vojnoistraživačkim projektima. Zagovarao je demokratizaciju SSSR-a i 1970. sudjelovao u osnivanju Moskovskog komiteta za ljudska prava. 1975. dodijeljena mu je Nobelova nagrada za mir, a zbog zabrane izlaska iz SSSR-a nagradu je preuzela njegova supruga Jelena Boner, također istaknuta disidentica. Budući da je osudio sovjetsku vojnu intervenciju u Afganistanu, početkom 1980. bio je interniran u Gorki. S dolaskom M. S. Gorbačova na vlast, 1986. mu je dopušten povratak u Moskvu te je nastavio političku aktivnost. U ožujku 1989. bio je izabran za parlamentarnog zastupnika. Autor je više stručnih, političkih i drugih djela, a također su o njemu napisana mnoga djela. U prosincu 1988. osnovana je Nagrada Saharov, godišnja nagrada koju dodjeljuje Europski parlament u čast pojedincima ili organizacijama koji su posvetili svoje živote za obranu ljudskih prava i sloboda. Umro je 14. prosinca 1989. u Moskvi.



Andrej D. Saharov

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Tue May 30, 2017 1:57 pm

Svjetska zdravstvena organizacija svake godine 31. svibnja obilježava Svjetski dan nepušenja (World No Tobacco Day) da bi ukazala na zdravstvene i ostale rizike povezane s uporabom duhana te promicala politike koje će učinkovito smanjiti konzumaciju duhana.
U svijetu svake godine od zdravstvenih posljedica uzrokovanih pušenjem umire gotovo šest milijuna ljudi.  Trovanju je najizloženiji dišni sustav, ali nema zapravo ni jednog organa ili sustava organa koji je pošteđen negativnog utjecaja duhanskog dima. Nakon malignih, kardiovaskularne bolesti druge su na ljestvici smrtnosti od pušenja, a rizici izazvani pušenjem progresivno se povećavaju s brojem popušenih cigareta.
Onaj tko puši 20 cigareta dnevno nije dvostruko ugroženiji od onoga koji puši deset, već četiri puta više. Tko puši 30 cigareta, ugroženiji je osam puta više itd.
Ovogodišnji Svjetski dan nepušenja je posvećen temi "Duhan – prijetnja razvoju" da bi se naglasila povezanost uporabe duhanskih proizvoda, nadzora nad duhanom i održivog razvoja kao i potaknulo države da nadzor nad duhanom uključe u nacionalne odgovore na Programom za održivi razvoj 2030.


Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Fri Jun 09, 2017 3:52 am

9. lipnja 1934. godine započelo je prikazivanje prvog crtanog filma s likom Donalda Ducka. Taj je patak (Pajo, odnosno Paško Patak) postao jednim od najprepoznatljivijih crtanih likova u produkciji Walta Disneyja, a osim u filmovima korišten je u stripovima te ostalim formama. Simpatični je, šašavi, ponekad i psihotični čovjekoliki patak, koji zrači velikim šarmom. Ima žuti kljun, nos i stopala, a odjeven je u mornarsku majicu i kapu. Sretan je i zadovoljan, ali ima naglu narav. Uživa u životu i ne trpi agresiju. Kao karakterni lik animiranih filmova sviđa se i odrasloj populaciji.
Do danas je lik Donalda Ducka doživio više objava u stripovima od bilo kojeg lika izvan domene superheroja. Ujedno je i vodeći Disneyjev lik po broju pojavljivanja u filmovima, po čemu nadmašuje i Mickeyja Mousea. U nekim državama pri prijevodima mu je zadržano izvorno ime, no negdje je prevođeno pa ga tako nazivaju Paolino Paperino (u Italiji), Aku Ankka (u Finskoj), Kalle Anka (u Švedskoj), Anders And (u Danskoj), El Pato Donald (u Španjolskoj), Tang Lao Ya (u Kini), itd. Pajo Patak ima djevojku, tri nećaka i bogatog strica koji je velika škrtica.
Prvi crtani film s njegovim likom zvao se The Wise Little Hen (Mudra malena kokoš), a već tada je glas patku dao Clarence Nash, koji je kasnije to činio tijekom 50 godina. Glas Donalda Ducka postao je prepoznatljivim po svojoj namjernoj polovičnoj razumljivosti. Nash je u trenutku prve vokalizacije Donalda Ducka imao 29 godina, a davao mu je glas praktički sve do svoje smrti u dobi od 80 godina (preminuo je 20. veljače 1985. godine u Kaliforniji). Zamijenio ga je animator Tony Anselmo, kojeg je Nash osobno trenirao za ulogu patka. Lik Mickeyja Mousea pojavio se 1928. godine tj. oko šest godina prije Donalda Ducka.


Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Sat Jun 10, 2017 1:07 pm

10. lipnja 1832. u gradu Holzhausen an der Haide, između Koblenza i Wiesbadena, rodio se Nikolaus August Otto, njemački inženjer i izumitelj benzinskog motora s unutarnjim izgaranjem.
U jesen 1860., Nikolaus i njegov brat saznali su za dvotaktni motor koji je 1859. konstruirao Belgijanac Jean Joseph Étienne Lenoir i koji je kao gorivo koristio smjesu rasvjetnog plina i zraka. Na osnovu tog motora braća Otto su razvila motor koji je za gorivo umjesto plina koristio tekuće gorivo. U to je doba motor s unutarnjim izgaranjem predstavljao alternativu općeprisutnom parnom stroju. Godine 1864. s njemačkim izumiteljem i poduzetnikom Carl Eugenom Langenom osnovao je u Kölnu kompaniju N. A. Otto & Cie (Nikolaus August Otto i kompanija), koja je započela sa serijskom proizvodnjom njegovih motora. Otto svoje motore nije isprva namijenio upotrebi u vozilima, nego isključivo u statičnim strojevima (primjerice za pogon pumpi i industrijskih strojeva). Otto i Langen dovršili su 1876. novi, četverotaktni motor. (Iste godine, ne znajući za Otta, svoj su četverotaktni motor predstavili G. Daimler i W. Maybach.)
Kasnije se pokazalo da su tzv. Ottovi motori (oto-motori), postali dominantnima upravo na području vozila. Ottova kompanija preimenovana je nešto kasnije u kompaniju Deutz, prema istoimenom dijelu Kölna. Udruženje njemačkih inženjera (Verein Deutscher Ingenieure - VDI) 1940. godine izradilo je DIN standard u kojem se kaže: "Otto motor: motor s unutarnjim sagorijevanjem u kojem se sagorjevanje komprimirane mješavine goriva i zraka pokreće vremenski podešenom iskrom za paljenje" koji se primjenjuje na sve motore ove vrste. Njemu u čast, svi benzinski motori ove vrste, nasuprot dizelskih motora, se još i općenito nazivaju Otto motori. Preminuo je 26. siječnja 1891. u Kölnu.



Nikolaus August Otto

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Thu Jun 15, 2017 3:56 am

15. lipnja 1927. u Riminiju se rodio talijanski crtač stripova Hugo Pratt (pravim imenom Ugo Eugenio Pratt).
Crtanjem stripova se počeo baviti u desetoj godini, za vrijeme boravka u Etiopiji s roditeljima. U sedamnaestoj godini zajedno s prijateljima u Veneciji je tiskao prvu publikaciju 'As pik', a nakon toga ih argentinski izdavač poziva da dođu raditi u Buenos Aires, što oni prihvaćaju. 1952. izdaje 'Narednika Kirka', zatim slijede 'Ana iz džungle', 'Fort Wheeling' i drugi stripovi. 1959. u Londonu radi za Daily Mirror. Nakon toga je otišao u Brazil, a kasnije se vratio u Italiju.
1967. je nacrtao prvu priču 'Baladu o slanome moru' u kojoj se pojavljuje njegov kasnije najpoznatiji lik, šutljivi kapetan s naušnicom Corto Maltese uz njegovog prijatelja/neprijatelja Rasputina. Corto ubrzo postaje dominantan lik u Prattovim djelima, a njegove je avanture smjestio na početak 20. stoljeća i odvijaju se od povijesnih priča do okultnih dijelova snova. Npr. on vidi smrt Crvenog Baruna, pomaže amazonskom plemenu Jivaro u Južnoj Americi, bježi od fašista u Veneciji, ali i pomaže Merlinu i Oberonu u obrani Britanije te posjećuje izgubljeni kontinent Mu. Pratt je kreirao više od dvadeset dogodovština romantičnog cinika Maltesea za što je dobio mnogobrojne nagrade što za strip, što za priču. Umro je 20. kolovoza 1995. u Lausanni.



Hugo Pratt



Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Mon Jun 19, 2017 1:56 am

19. lipnja 1623. u gradu Clermont-Ferrandu u pokrajini Auvergne u središnjoj Francuskoj, rodio se Blaise Pascal, znameniti francuski filozof, matematičar, izumitelj i fizičar. Njegov otac Étienne bio je lokalni sudac i sakupljač poreza sa zanimanjem za znanost i matematiku. Blaise Pascal pokazao se kao čudo od djeteta jer je već u mladenačkoj dobi u matematičkom smislu dolazio do zaključaka koji su nadilazili sposobnost zaključivanja većine odraslih osoba. Već sa četrnaest godina pratio je oca na sastanke društva Académie Mersenne, na kojima se upoznavao s filozofskim, prirodoznanstvenim i matematičkim dostignućima.
Svoj prvi rad na području matematike, na temu konika (prema konus, čunjosječnice, zajednički naziv za algebarske ravninske krivulje drugoga reda, elipse, parabole i hiperbole), objavio je već sa 17 godina. Bavio se geometrijom, teorijom brojeva, infinitezimalnim računom itd. Kako bi pomogao ocu pri izračunu visine poreza, 1645. izradio je prvo digitalno računalo, stroj pomoću kojeg se moglo zbrajati i oduzimati velike brojeve, slične konstrukcije mehaničkim računalima iz 1640. Poučavajući igre na sreću, razvio je teoriju vjerojatnosti, a u geometriji je izveo prvo parcijalno integriranje.
Osim u matematici, Pascal je velik napredak ostvario na području fizike, a u drugom dijelu života se posvetio filozofiji i teologiji. Otkrio je da je tlak na višim nadmorskim visinama niži i zaključio da se iznad atmosfere nalazi vakuum. U teološkom smislu priklonio se jansenizmu, katoličkom vjerskom pokretu koji je na temelju Augustinova naučavanja o istočnome grijehu umanjivao utjecaj čovjekove slobodne volje, ističući djelovanje Božje milosti te tražeći strogost u pobožnosti. Pascal je oštro kritizirao isusovce zbog popustljivosti i raspuštenog morala, ali je odustao od daljnjeg polemiziranja nakon što mu je papa zaprijetio ekskomunikacijom. Preminuo je u dobi od 39 godina, a pokopan je na području crkve Saint-Étienne-du-Mont, nedaleko od znamenite pariške Sorbonne. Sveučilište u Clermont-Ferrandu danas nosi naziv Université Blaise-Pascal njemu u čast. Računalni jezik Pascal nazvan je u čast Pascalu i njegovom računalnom stroju. Mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sistemu jedinica (SI) naziva se paskal (Pa); iznosi 1 njutn po četvornom metru (1N/m2).



Blaise Pascal

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Mon Jun 19, 2017 12:10 pm

Garfield je strip s istoimenim mačkom te njegovim vlasnikom i psom, koji je prvi put izašao 19. lipnja 1978. i od tada izlazi svakodnevno u novinama širom svijeta.
Osmislio ga je Amerikanac Jim Davis, a strip je trenutno u Guinessovoj knjizi rekorda kao najčitaniji strip na svijetu (od 2006. se nalazi u preko 2.570 novina i listova).
Lijen i sebični narančasti mačak Garfield s crnim prugama glavni je lik stripa, kasnije i animirane serije te računalno animiranih filmova. Rođen je u kuhinji talijanskog restorana odakle je vjerojatno dobio naviku prežderavanja, ali ga je vlasnik restorana ubrzo prodao trgovini s ljubimcima. Živi s psom Odijem i vlasnikom Jonom, obično se dosađuje, jede ili spava. Omiljeno jelo su mu lazanje. Često komentira Jonove postupke ili udara Odija. Ima medvjedića Pookyja kojem se povjerava i voli više od bilo koje druge osobe na svijetu. Mrzi ponedjeljke zbog njegove neprestane loše sreće (na taj dan). Ima curu Arlene koju nikad ne uspijeva impresionirati. Mrzi pauke, iako zna pričati s njima. Priča i s: mačkama, miševima, štakorima, psima, ljudima, drvećem, vjevericama, ribama, biljkama, hranom (najčešće iz hladnjaka), mravima, pticama i klupkom vune... Iz svake dlake Garfieldovog krzna izbijaju ironija i sarkazam pa je to i osnova na kojoj Davis gradi humor stripa. Svijet ga je zato brzo i prihvatio, jer kako sam Jim Davis kaze "Garfield je čovjek u tijelu mačka!"

19.06.1978.




19.06.2017. - svakog 19.06. Garfield slavi rođendan u stripu





Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Tue Jun 20, 2017 11:53 am

20. lipnja 1948. provedena je reforma na temelju koje je sljedećeg dana njemačka marka (die Deutsche Mark - DM) puštena u opticaj kao službena valuta u tri zapadne okupacijske zone Njemačke. Jedna marka podijeljena je na 100 pfenniga (der Pfennig). Prva serija novčanica tiskana je u SAD-u u strogoj tajnosti pod nazivom Operacija ptičar. Na tim novčanicama nigdje nije pisalo gdje su izdane niti tko ih je izdao te su izgledom podsjećale na dolar. Riječ Mark potječe od germanske riječi, što je bila mjerna jedinica za masu, a krajem srednjeg vijeka označavala je pola funte srebre ili zlata (otprilike 250 grama).
Ranije je u Njemačkoj sredstvo plaćanja bila Reichsmarka (RM - marka Carstva), koja je uvedena još 1924. godine, nakon obuzdavanja katastrofalne inflacije. Poslije završetka Drugog svjetskog rata Njemačku su okupirali Saveznici, a stanje valute postalo je problematično. Sovjeti su tiskali velike količine maraka, zbog čega je uvelike došlo do obezvrijeđenja valute. Nastalo je stanje u kojem su de facto američke cigarete korištene kao valuta za plaćanje.
Tako je s ciljem jačanja njemačkog monetarnog sustava na području pod okupacijom zapadnih sila uvedena njemačka marka (DM). Sovjeti su se protivili tom postupku te su burno reagirali - sovjetska blokada Berlina započela je samo četiri dana nakon uvođenja njemačke marke. Nakon neuspjeha blokade, u istočnoj, sovjetskoj okupacijskoj zoni Njemačke uvedena je valuta istočnonjemačka marka (DDM, ime joj se nekoliko puta promijenilo) koja je povučena nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke. (Prema službenom tečaju, istočnonjemačka marka je održavala paritet s njemačkom markom, međutim, zbog visoke inflacije na crnom tržištu istočnonjemačka marka je vrijedila 5-10 zapadnonjemačkih maraka.)
Njemačka marka uvelike je doprinijela gospodarskom oporavku Njemačke u poslijeratnom razdoblju, kao i poznati Marshallov plan. Jedna nova marka imala je vrijednost 10 starih, što je u jednom mahu izbrisalo 90% javnog i privatnog duga, kao i privatnih ušteđevina. Cijene su stavljene pod kontrolu, a sindikati su pristali na povišice od 15% iako su cijene porasle za 25%. To je rezultiralo naglim rastom prihoda na robu izvezenu iz Njemačke, što je omogućilo gospodarski oporavak.
Njemačka marka bila je na glasu kao jedna od najstabilnijih valuta na svijetu. Savezna banka, koja je izdavala novac, štitila ju je od inflacije i političkih utjecaja. Ostala je sredstvom plaćanja sve do 2002. godine kad ju je zamijenio euro. U BiH se zadržala kao konvertibilna marka (međunarodna oznaka BAM).


Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Sat Jun 24, 2017 5:54 am

24. lipnja 1497. Europljani su se prvi put nakon doba Vikinga iskrcali na sjevernoamerički kontinent.
Kristofor Kolumbo obilazio je Srednju i Južnu Ameriku, a tek je na današnji dan, oko pet godina nakon prvog Kolumbovog putovanja, istraživač John Cabot u ime Engleske otkrio Sjevernu Ameriku. Isplovio je oko mjesec dana ranije iz Bristola, grada i luke na jugozapadu Engleske.
John Cabot (Giovanni Caboto) bio je Talijan, a do Sjeverne Amerike doplovio je brodom 'Matthew' u službi engleskog kralja. I Kristofor Kolumbo je bio Talijan koji je plovio u službi španjolskih vladara. Cabot je svojedobno dobio status građanina Venecije, još znatno prije nego što je krenuo na plovidbu prema Sjevernoj Americi. Potpisivao se kao Zuan Chabotto, što je specifični venecijanski oblik imena i prezimena, a John Cabot je anglizirana inačica. Cabotova ekspedicija bila je pod pokroviteljstvom engleskog kralja Henrika VII, prvog vladara iz dinastije Tudor. U njegovo vrijeme konačno je okončan Rat ruža, a poznat je i kao otac Henrika VIII, osnivača Anglikanske Crkve.
Nije poznato gdje je točno prvi put Cabotova ekspedicija pristala u Sjevernoj Americi, no tumačenje je kanadske i britanske vlade da je to bilo oko mjesta Cape Bonavista na kanadskom otoku Newfoundlandu. Nakon pristajanja Cabotovi ljudi na kopnu su podigli papinsku i mletačku zastavu, a zemlju proglasili vlasništvom engleskog kralja. U Bristolu se nalazi utvrda Cabot Tower, izgrađena 1897. na 400-tu godišnjicu otkrića, replika broda 'Matthew', te kip istraživača u luci.






Odlazak Johna Cabota na put u Sjevernu Ameriku iz Bristola 20.05.1497., engleski slikar Ernest Board (1877-1934)

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Sun Jun 25, 2017 11:50 am

26. lipnja 1936. prvi put je poletio njemački helikopter Focke-Wulf Fw 61. Smatra se prvim praktičnim i funkcionalnim helikopterom u povijesti zrakoplovstva. Izrađen je pod vodstvom Henricha Fockea, inženjera koji je osnovao kompaniju Focke-Wulf. Prvi pilot je bio Ewald Rohlfs. Trup helikoptera bio je baziran na provjerenom trenažnom zrakoplovu Focke-Wulf Fw 44 Stieglitz. Ukupno su bila napravljena dva helikoptera, prvi prototip je imao oznaku D-EBVU i s njim je izveden prvi let, a početkom 1937. je kompletiran i drugi oznake D-EKRA.
Helikopter Focke-Wulf Fw 61 imao je dva rotora koji su se okretali u suprotnim smjerovima, a time je bio riješen problem reakcije na moment sile, zbog čega helikopteri s jednim rotorom zahtijevaju još jedan manji propeler na repu. Bio je pokretan sedmerocilindričnim zvjezdastim motorom obujma 7690 cm³ snage oko 160 KS. Maksimalna masa pri polijetanju bila je 950 kg, otprilike poput današnjeg prosječnog automobila. Pri prvom letu dosegao je visinu od 344 m.
Zanimljiv je i let tim helikopterom koji je izvela njemačka pilotkinja Hanna Reitsch 1938. godine. Poletjela je u zatvorenom prostoru, u dvorani Deutschlandhalle u Berlinu. Iste 1938. godine Focke-Wulf Fw 61 je postigao rekord u visini leta kada je dosegnuta visina od 3427 m, a dotadašnji rekord bio je svega 605 m. Zanimljive su bile i demonstracije leta u kojima je postigao određenu visinu, nakon čega bi pilot isključio motor i sletio isključivo putem okretanja rotora pod utjecajem strujanja zraka (tzv. autorotacija). Prvi potpuno upravljiv jednorotorni helikopter Sikorsky R-4 koji je ušao u masovnu industrijsku proizvodnju konstruirao je u SAD-u ruski konstruktor Igor Sikorsky 1942.
Idejnim začetnicima razvoja helikoptera smatraju se Kinezi koji su još u 4. stoljeću pr. Kr. razvili male leteće igračke od bambusa u obliku helikoptera. Leonardo da Vinci je oko 1500. godine nacrtao dizajn letećeg stroja za okomito polijetanje koji se mogao opisati kao leteći vijak na ručni pogon. U sljedećim stoljećima mnogi su inovatori eksperimentirali s mogućnošću okomitog leta, iako su se svi praktični koncepti zasnivali na principima rada kineske igračke radije nego na da Vincijevom konceptu vijka koji se u konačnici pokazao promašajem. Samu riječ "helikopter" skovao je 1861. francuski inovator Gustave de Ponton d'Amécourt, koji je javnosti prvi prikazao svoj mali model na parni pogon. Međutim, prve su se praktično upotrebljive letjelice, preteče današnjih helikoptera, s rotirajućim uzgonskim površinama pojavile tek dvadesetih godina prošlog stoljeća, pod nazivom autožiri (žirokopteri) koje je razvio Juan de la Cierva 1923. godine.






Helikopter Focke-Wulf Fw 61, prototip V2 D-EKRA

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Tue Jun 27, 2017 3:19 am

27. lipnja 1862. u mjestu Sakušaku kod Ptuja, rodio se Janez Puh (njem. Johann Puch), slovenski poduzetnik i osnivač tvornice Puch.
Školovao za bravara, a zatim se preselio u Graz. Počeo se baviti proizvodnjom bicikala, a vremenom je osnovao kompaniju koja je 1903. počela proizvoditi motocikle, a 1904. automobile. 1912. godine tvornica Puch je zapošljavala 1100 radnika, koji su godišnje proizvodili oko 300 automobila, 300 motocikala i 16.000 bicikala. Također je proizvodila automobile za Habsburšku dinastiju i Austro-Ugarsku vojsku. Puh je nosilac 35 patenata iz područja automehanike, a njegovi motocikli i automobili bili su uspješni na utrkama i relijima. Tradicija tvornice Puch danas se nastavlja pod imenom Steyr-Daimler-Puch, a sjedišta se nalaze u Grazu i Beču. Janez Puh preminuo je 19. srpnja 1914. u Zagrebu, gdje se zatekao na konjskim utrkama.



Janez Puh



Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Fri Jun 30, 2017 2:25 pm

Prva telefonska linija za hitne službe uvedena je 30. lipnja 1937. u Londonu, a broj koji je trebalo birati bio je 999.
Prije uvođenja tog broja nije postojala posebna linija za hitne slučajeve, nego se okrenulo nulu i dobilo operatera, kao da se radi o bilo kojem drugom pozivu. Operater bi onda saslušao pozivatelja i preusmjerio ga na potrebnu službu. Problem s tim sustavom bio je u tome što su operateri bili prezauzeti običnim pozivima, pa se znalo dogoditi da bi hitan poziv morao čekati. Nakon uvođenja novog broja 999, kad bi netko okrenuo taj broj, operaterima se u centrali upalila crvena lampica i oglasio se zvučni signal. Time su oni bili upozoreni da odmah preuzmu takav poziv.
Zašto je odabran broj 999? U to doba brojevi su se birali isključivo okretanjem brojčanika, a ne tipkanjem. Zbog toga se težilo za brojevima koji su zahtijevali veću vrtnju, jer se takve teže moglo slučajno nazvati (primjerice, 111 nije dolazio u obzir jer se mogao aktivirati čak i greškom, uslijed dodira slabo izoliranih žica). S druge strane, željelo se broj kojeg se na brojčaniku može napipati i u mraku ili u dimu od požara jer se broj 9 nalazi prvi do kraja brojčanika. Danas, kad se brojevi biraju dodirom, broj 999 nije dobar jer se relativno lako može slučajno aktivirati. U Europi je danas općenito prihvaćen broj 112, a u SAD-u 911. U Ujedinjenom Kraljevstvu se, uz europski standardni 112, još uvijek za hitne pozive može koristiti broj 999.


Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Fri Jun 30, 2017 3:01 pm

30. lipnja 1905. znanstveni časopis 'Annalen der Physik' zaprimio je članak Alberta Einsteina u kojem je prvi put predstavio svoju specijalnu teoriju relativnosti.
Članak je imao naslov 'O elektrodinamici tijela u gibanju' (njem. Zur Elektrodynamik bewegter Körper). Riječ je o revolucionarnoj teoriji koja je zamijenila Newtonovu koncepciju apsolutnog vremena i prostora te inkorporirala elektromagnetizam predstavljen pomoću Maxwellovih jednadžbi. Teorija je specijalna jer predstavlja poseban slučaj Einsteinove teorije relativnosti u kojoj se učinci gravitacije mogu zanemariti. Opću teoriju relativnosti koja obuhvaća i gravitaciju Einstein je razvio deset godina kasnije. Princip relativnosti prvi je uveo Galileo Galilei. Za razliku od ranijeg, apsolutističkog, Aristotelovog stajališta, on je držao da kretanje, ili barem jednoliko kretanje po pravcu, može imati smisla samo u odnosu (relaciji) na nešto, te da stoga ne postoji apsolutni referentni okvir u kojem bi mogle biti mjerene sve pojave.
1905. godina bila je vjerojatno najplodnija pojedinačna godina u Einsteinovoj karijeri. Tada je u spomenutom časopisu 'Annalen der Physik' objavio četiri članka važna za povijest znanosti. Osim spomenutog, objavio je još i rad o fotoelektričnom efektu (u vezi kojeg je kasnije dobio Nobelovu nagradu), o Brownovom gibanju i članak u kojem je položio temelj jednadžbi o odnosu mase i energije (E=mc²). Časopis je izlazio u Berlinu na njemačkom jeziku. Albert Einstein boravio je u vrijeme pisanja tih članaka u švicarskom gradu Bernu i radio u Patentnom uredu. U to mu je vrijeme bilo 26 godina, a sveučilišni predavač postao je nekoliko godina kasnije.



Albert Einstein 1905.

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Sat Jul 01, 2017 5:10 am

1. srpnja 1646. u Leipzigu se rodio njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat Gottfried Wilhelm Leibniz.
Leibnizov otac bio je profesor na Sveučilištu u Leipzigu, a od njega je Gottfried Wilhelm naslijedio bogatu privatnu knjižnicu. Bio je vrlo talentiran za jezike što mu je odmalena omogućavalo čitanje brojnih djela u originalu. Imao je samo 20 godina kad je objavio 'Dissertatio de arte combinatoria', djelo u kojem se nalaze korijeni svim njegovim kasnijim radovima. Najprije se bavio pravom i postao savjetnik Vrhovnog suda elektorata u Mainzu. Revidirao je pravni zakonik i bavio se pravnim problemima u izboru poljskog kralja. Postao je slavan kao pravnik i filozof, ali neshvaćen i često ismijavan. Kad je francuski kralj Luj XIV. postao prijetnja Njemačkoj, Leibnitz je otišao na njegov dvor u diplomatsku misiju.
Dok je boravio u Parizu, upoznao je nizozemskog matematičara i fizičara Christiaana Huygensa, koji mu je otkrio nov svijet znanosti. Oduševio se matematikom i smatrao ju je osnovom svih znanosti. Njegova najveća djela, zbog kojih spada u grupu najvećih matematičara, su 'De geometria recondita et analysi indivisibilium atque infinitrum' i 'Acta eroditorum'. U tim se raspravama prvi put u povijesti spominju integralni i diferencijalni račun.
Nakon uspjeha u prirodoslovlju stupio je u službu vojvode Johanna Friedricha i 40 godina bavio se poviješću. Napisao je brojna djela i svojim radom postavio temelje moderne povijesne znanosti. Treba mu priznati da se trudio pomiriti luterane i katolike. Leibnitz je rođen kao luteran, ali je imao mnogo šire poglede i stremio je panteizmu. U njegovom životopisu ostale su dvije velike mrlje. Luja XIV. nagovarao je da napadne Egipat i otjera 'nevjernike' te se nekorektno ponio nakon smrti velikog filozofa Barucha de Spinoze. Preuzeo je brojna njegova razmatranja i uklopio ih u rasprave kao svoje. Za popularnu kulturu zanimljivo je da su po Leibnizu dobili ime Leibniz keksi, koje već više od 100 godina proizvodi kompanija Bahlsen. Razlog za imenovanje tog slatkiša po Leibnizu leži u činjenici da je Gottfried Wilhelm Leibniz bio dugogodišnji stanovnik grada Hannovera, u kojem kompanija Bahlsen ima sjedište. Sveučilište u Hannoveru nosi danas naziv po Leibnizu (njem. Gottfried Wilhelm Leibniz Universität Hannover). Preminuo je 14. studenog u Hannoveru. Zaboravljenog od svih, na groblje ga je ispratio samo njegov osobni tajnik.



Skulptura Leibniza ispred Sveučilišta u Leipzigu

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19919
Član od : 2012-10-29
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Sun Jul 02, 2017 4:04 am

2. srpnja 1961. umro je američki pripovjedač, romanopisac, nobelovac Ernest Hemingway koji je najveću popularnost stekao zahvaljujući djelu 'Starac i more'. Rodio se 21. srpnja 1899. u Oak Parku, predgrađu Chicaga, SAD.
Odrastao je u velikoj obitelji, (imao je brata i četiri sestre) u naselju za koje je uvijek govorio kako je mirno mjesto u kojem je živjelo najviše protestanata. Koliko god je Oak Park bio blizu velikog grada, za razliku od Chicaga uvijek je njegovao konzervativan i zatvoren način života, pa je i Ernestovo djetinjstvo prošlo u znaku strogog odgoja prožetog vjerskim načelima. Slobodno vrijeme je najviše provodio u lovu s ocem i kod gospođe Grace koja ga je učila glazbi ali se pokazalo kako nema previše talenta za glazbu. U Oak Parku je završio osnovnu i srednju školu, a za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja radio je za novine gdje je pisao humoristične članke. Nakon srednje škole nije upisao fakultet, već se posvetio novinarstvu. Bavio se i sportom i lovom. Sudjelovao je u Prvom svjetskom ratu kao dragovoljac. S navršenih osamnaest godina želio je ići u vojsku, ali nije primljen jer je slabije vidio na lijevo oko. Zahvaljujući Crvenom križu Ernest se pridružio dragovoljcima i postao je vozač hitnog vozila. U Europu je stigao u svibnju 1918., a u srpnju te godine je ranjen od austrijske granate dok je talijanskim vojnicima dijelio čokolade i cigarete. Godine 1919. vratio se u Oak Park i unatoč pritisku roditelja nije htio studirati nego se 1920. preselio u Chicago i zaposlio u novinama 'Toronto Star Weekly'. U to je vrijeme upoznao Hadley Richardson s kojom se vjenčao 1921. i ubrzo otišao za Pariz gdje je radio kao dopisnik. Godine 1927. iz Pariza se vratio u SAD te nakratko živio na Floridi. Sudjelovao je kao ratni izvjestitelj u španjolskom građanskom ratu, a 1939. otišao je živjeti na Kubu, gdje je živio među ribarima, pišući i pecajući. Njegov život bio je buran, a pred kraj života počeo je pokazivati simptome manične depresivne psihoze. Na današnji dan 1961. izvršio je samoubojstvo lovačkom puškom u Ketchumu u Idahu.
Njegova djela u kojima je iznosio najviše iskustva iz stvarnog života, smatraju se klasičnom literaturom, a utjecao je i na mnoge druge američke autore. Kada je tek počeo pisati u svojim je djelima mnogo pažnje posvetio likovima koji se bore za moral, a opet s druge strane ne poštuju ničije emocije osim vlastitih. Drugi likovi su bili oni ljudi jednostavnih emocija i karaktera. Do 30-ih godina više se bavio bespomoćnim likovima, a nakon toga se orijentirao na socijalne probleme. Tako je u djelu 'Peta kolona' govorio o ekonomskoj nepravdi. Prvo poznatije književno djelo bila mu je prozna zbirka 'U naše doba' iz 1925., a već sljedeće godine objavljeni su mu romani 'Proljetne bujice' i 'Sunce se ponovno rađa'. Godine 1927. slijedila je zbirka pripovjedaka 'Muškarci bez žena', a 1929. roman 'Zbogom oružje'. Napisao je i niz novela i pripovijesti, među kojima je najpoznatija zbirka 'Snjegovi Kilimandžara'. Veliku popularnost stekao je romanom iz 1937. 'Imati i nemati', a još veći uspjeh priskrbio mu je roman s tematikom španjolskog građanskog rata 'Kome zvono zvoni' (1940.).
Poslije Drugog svjetskog rata objavljena su mu dva romana, 'Preko rijeke i među drveće' (1950.) i 'Starac i more' (1952.) za koji je 1954. dobio Nobelovu nagradu za književnost.



Ernest Hemingway

Na vrh Go down
 
Na današnji dan
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 34/35Idi na stranicu : Previous  1 ... 18 ... 33, 34, 35  Next
 Similar topics
-
» Na današnji dan
» KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA :: CIVILNA PLATFORMA :: RAZNO-
Idi na: