FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez
 
HomeRegistracijaLogin

Share | 
 

 Na današnji dan

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
Idi na stranicu : Previous  1 ... 18 ... 32, 33, 34
AutorPoruka
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19410
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   21.04.17 22:29

Istraživač društvenih zbivanja i teoretičar Karl Emil Maximilian Weber odnosno Max Weber, jedan od utemeljitelja sociologije, rodio se 21. travnja 1864. u Erfurtu u pokrajini Tiringiji u središnjem dijelu Njemačke. Weberov otac bio je pravnik i političar, a majka je dijelom potjecala od francuskih kalvinističkih doseljenika u Njemačku (hugenoti).
Studirao je pravo, povijest, ekonomiju i filozofiju u Heidelbergu, Strasbourgu i Berlinu, a doktorirao je na području iz pravne povijesti. Bio je profesor trgovačkoga prava u Berlinu (1893) te političke ekonomije u Freiburgu (1894-97) i Heidelbergu (1897-1903), zatim profesor sociologije u Beču (1918), a od 1919. u Münchenu. Suosnivač je Njemačkoga sociološkog društva i od 1903. urednik časopisa Archiv für Sozialwissenschaft und Sozialpolitik.
Max Weber se kao sociolog uvelike bavio odnosom religije i društva, naročito protestantskih denominacija. Njegovo napoznatije djelo je 'Protestantska etika i duh kapitalizma' (njem. Die protestantische Ethik und der Geist des Kapitalismus), objavljeno 1905., u kojem tumači nastanak kapitalizma iz duha protestantske etike. Protestantska je etika za razliku od primjerice katoličke, koja naglašava onosvjetska bogatstva, naglašavala ovosvjetovne vrijednosti poput rada, odricanja, ali i stjecanja bogatstva radom i odricanjem od luksuza. Weber smatra da se takav etički svjetonazor pojavio u Americi i Europi tijekom 18. stoljeća. Za razliku od ostalih društava u kojima se na stjecanje bogatstva gledalo s moralnom osudom, protestantizam je stjecanje profita pretvorio u etičku vrijednosti samu po sebi budući da treba naporno raditi i proizvoditi, ali ne radi nagomilavanja novca nego radi investiranja i reinvestiranja. To je odigiralo ključnu ulogu u razvoju kapitalizma na Zapadu. Neka ostala Weberova djela su: 'Sabrani spisi o sociologiji religije' (Gesammelte Aufsätze zur Religionssoziologie, I–III, 1920–21), 'Sabrani spisi o nauku o znanosti' (Gesammelte Aufsätze zur Wissenschaftslehre, 1922), 'Gospodarstvo i društvo' (Wirtschaft und Gesellschaft, 1922), 'Temeljni pojmovi sociologije' (Soziologische Grundbegriffe, 1922) i dr.
Uz Karla Marxa i Émilea Durkheima danas se Webera smatra jednim od najvažnijih utemeljitelja sociologije kao znanosti. Njegovo doprinos odlikuje eruditsko znanje i široka komparativna analiza različitih društvenih i društveno uvjetovanih pojava: društvenoga djelovanja, političke vlasti, ekonomskih sustava, običaja i kulturnih vrijednosti, religija, umjetnosti itd. Nezaobilazan je za proučavatelje povijesti sociologije, a utjecao je praktički na sve kasnije sociologe i na mnoge naraštaje ostalih intelektualaca iz područja društvenih i humanističkih znanosti. Preminuo je u Münchenu 1920. u dobi od 56 godina od posljedica španjolske gripe od koje je obolio u razdoblju završetka Prvog svjetskog rata.



Max Weber




U ovom epohalnom djelu Weber obrazlaže tezu iz ekonomske sociologije i dolazi do zaključka da je osnovni zakon razvijenosti jednih i nerazvijenosti drugih zemalja u elementarnim vrijednosnim normama i stavovima koji prevladavaju u nekom društvu.

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19410
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   26.04.17 2:19

Prvi strip u kojem se pojavio superheroj Batman izašao je 25. travnja 1939.
Bilo je to u 27. broju američkog strip časopisa Detective Comics koji je izdavala kuća DC Comics, glavni konkurent Marvel Comicsu. Marvel je lansirao likove Spidermana, Iron Mana, Hulka, X-mena itd., dok je DC Comics proizveo Batmana, Supermana i Wonder Woman. Autori Batmana bili su crtač Bob Kane i pisac Bill Finger.
Strip se prodavao za 10 centi. Danas, zbog povijesnog značenja prvog pojavljivanja Batmana, primjerci tog broja dostižu cijenu od preko milijun dolara i jedni su od najskupljih stripova na svijetu. U prvom broju Batman istražuje ubojstvo tajkuna kemijske industrije, pri čemu mu je protivnik Alfred Stryker. Ubrzo je postao vrlo popularan te je već 1940. godine dobio svoj vlastiti strip pod nazivom Batman.
Batmanovo pravo ime, Bruce Wayne, odabrano je po škotskom kralju i narodnom heroju Robertu Bruceu. U orginalnoj verziji priče i u većini reizdanja, Bruce Wayne je američki milijunaš (kasnije milijarder), 'playboy', industrijalist i filantrop. Svjedočivši kao dijete ubojstvu svojih roditelja, zakleo se na osvetu i borbu protiv kriminala. Počinje fizički i psihički trenirati kako bi bio spreman te izrađuje odijelo u obliku šišmiša u kojem će se boriti u izmišljenom američkom gradu Gothamu, a pomažu mu likovi poput njegovog partnera Robina, batlera Alfreda Pennywortha, policijskog narednika Jima Gordona i povremene heroine Batgirl (Barbara Gordon). Protivnici su mu mnogi zlikovci, primjerice Joker, Pingvin (Oswald Chesterfield Cobblepot), Riddler (Edward Nigma), Dvolični (Harvey Dent), Catwoman (Selina Kyle) i drugi. Za razliku od mnogih superheroja, Batman nema supermoći, koristi svoju inteligenciju, detektivske sposobnosti, znanost i tehnologiju, bogatstvo, borilačke vještine, nesavladivu volju i zastrašivanje u neprestanoj borbi protiv kriminala.
Kao kulturna ikona, Batman, poznat i kao 'Vitez tame', pojavio se u različitim medijima, od radija, televizije,  filma, animiranog filma, kao i u mnogim proizvodima koji su prodani diljem svijeta poput igračaka i video igrica. Također je zaintrigirao mnoge psihijatre koji pokušavali razumjeti njegovu psihu i pravi ego u samom društvu. U svibnju 2011., Batman je bio smješten drugi na IGN-ovoj (Imagine Games Network, multimedijska web stranica posvećena izvješćima o videoigrama, filmovima, glazbi, stripovima...) ljestvici '100 najboljih strip junaka svih vremena', iza Supermana. Britanski filmski magazin 'Empire magazine' ga je također smjestio drugog na svojoj ljestvici '50 najvećih strip junaka svih vremena'.


Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 409
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   27.04.17 0:04

DAN UPORA PROTI OKUPATORJU - DAN OF

Na današnji dan v Sloveniji praznujemo državni praznik dan upora proti okupatorju (včasih dan Osvobodilne fronte (OF)).

Na ta dan leta 1941 je bila v Ljubljani ustanovljena Osvobodilna fronta slovenskega naroda (OF).
OF je bil sicer ustanovljen dan prej, 26. aprila 1941, in sicer v hiši književnika Josipa Vidmarja, kjer so se sešli predstavniki nekaterih političnih strank in kulturni delavci.
To so bili: Boris Kidrič, Boris Ziherl, Aleš Bebler (Komunistična partija), Josip Rus (za Sokole), Tone Fajfar (krščanski socialisti) ter Ferdo Kozak, Franc Šturm in Josip Vidmar (slovenski kulturni delavci).
Na začetku se je organizacija zaradi politike Kominterne imenovala Protiimperialistična fronta (kratica PIF), ob napadu Nemčije na Sovjetsko zvezo junija 1941 pa je bila preimenovana v Osvobodilno fronto. V natančnejših zapisih se pozneje pojavlja tudi ime Osvobodilna fronta slovenskega naroda (kratica OF SN-ja).
http://www.rtvslo.si/na-danasnji-dan/27-april-dan-upora-proti-okupatorju/329679
https://sl.wikipedia.org/wiki/27._april
http://www.inz.si/publikacije/povzetki/razpoznavanja-14-mally-demo.pdf
http://www.siol.net/novice/slovenija/75-obletnica-upora-proti-okupatorju-brez-nob-ne-bi-imeli-primorske-415979
http://www.primorske.si/2016/04/27/Nova-OF
http://www.primorske.si/2016/04/27/OF-so-pocastili-tudi-na-Sabotinu
http://www.primorske.si/Novice/Slovenija/Ohranjamo-spomin-na-ustanovitev-OF


TEMELJNE TOČKE OF

* 1. Proti okupatorjem je treba vršiti neizprosno oboroženo akcijo.
* 2. Ta akcija predstavlja izhodišče za osvoboditev in združitev vseh Slovencev.
* 3. Stoječ na stališču naravne in usodne skupnosti jugoslovanskih narodov Osvobodilna fronta ne priznava razkosanja Jugoslavije in deluje z vsemi silami za slogo in enotnost njenih narodov. Hkrati stremi k povezanosti slovanskih narodov pod vodstvom velikega ruskega naroda na temelju pravice slehernega naroda do samoodločbe.
* 4. Z osvobodilno akcijo in aktivizacijo slovenskih množic preoblikuje OF slovenski narodni značaj. Slovenske ljudske množice, ki se borijo za svoje narodne in človeške pravice, ustvarjajo nov lik aktivnega slovenstva.
* 5. Vse skupine, ki sodelujejo v OF, so se obvezale, da bodo lojalne v medsebojnih odnosih.
* 6. Po narodni osvoboditvi prevzame na slovenskem ozemlju oblast Osvobodilna fronta slovenskega naroda kot celota.
* 7. Po narodni osvoboditvi uvede Osvobodilna fronta dosledno ljudsko demokracijo. Vsa vprašanja, ki presegajo okvir narodne osvoboditve, se bodo reševala na dosleden ljudski demokratičen način.
* 8. V skladu s slovesnimi izjavami Churchilla, Roosevelta in Stalina bo po svoji narodni osvoboditvi o notranji ureditvi Združene Slovenije in o svojih zunanjih odnosih odločil slovenski narod sam. OF bo to elementarno pravico slovenskega naroda uveljavila in branila z vsemi sredstvi.
* 9. Narodna vojska na slovenskem ozemlju raste iz Slovenskih narodno-osvobodilnih partizanskih čet in Narodne zaščite, kamor se pozivajo vsi zavedni Slovenci.

GESLA OF

* 1. Pravica slovenskega naroda do samoodločbe, vključno s pravico do odcepitve in združitve z drugimi narodi.
* 2. Osvoboditev in združitev razkosanega slovenskega naroda, vključno s koroškimi in primorskimi Slovenci.
* 3. Sloga in enotnost zasužnjenih narodov Jugoslavije in vsega Balkana v njihovem boju za osvoboditev.
* 4. SZ je vodilna sila in glavna opora v osvobodilnem boju slovenskega naroda in vseh zatiranih narodov, je vzor enakopravnega sožitja med narodi.
* 5. Osvoboditev je možna samo na ruševinah imperializma.
* 6. Brez boja proti lastni izdajalski kapitalistični gospodi se zatirani narod ne more osvoboditi. Bratstvo in mir med narodi morata biti rezultat protiimperialističnega boja, ki bo porušil imperializem.

RADIO KRIČAČ

V dneh od 26. aprila do 10. maja 2017 bo z začasne in skrite (ilegalne) lokacije znova oddajal Radio KRIČAČ. Spremljali ga boste lahko na FM 88.8 MHz in v večpredstavnem (video) formatu tudi na spletni strani www.radiokricac.si.
 
Vsebine bodo spominske in sodobne, aktualne. Naši sogovorniki bodo borci NOV Slovenije in člani ZZB NOV, ativisti, interniranci, mladi sindikalisti ter prejemniki nagrad in častnih nazivov mesta Ljubljana.
 
Program bo zajel čas od Dneva upora proti okupatorju, prek Prvega maja do Dneva zmage. Pripravljena je tudi posebna glasbena podoba, ki bo oblikovana z uporniškimi, borbenimi, delavskimi, protestniškimi in tudi revolucionarnimi skladbami nedanjih obdobij ter različnih obdobij družbenih vrenj v 20. in 21. stoletju.
http://radiokricac.si/


   
OF je bil ustanovljen v Vidmarjevi vili v Rožni dolini                   Delovala je med letom 1941 do 1953

SAJ NI RES, PA JE!

Vidmarjevo vilo je pred leti kupila in obnovila Zvezna republika Nemčija, danes pa je v njej rezidenca nemškega veleposlanika.



                                         Vabilo za proslavo na Nanosu in Dan upora proti okupatorju


      Vabilo za pohod po poteh spominov in proslavo za Dan upora proti okupatorju v Sv.Antonu
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19410
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   01.05.17 14:06

1. svibnja 1707. godine nastalo je Kraljevstvo Velike Britanije (Kingdom of Great Britain) stupanjem na snagu Zakona o uniji u Engleskoj i Škotskoj. Tim su zakonima dotadašnje odvojene države, Kraljevina Engleska i Kraljevina Škotska, ujedinjene u jedinstveno Kraljevstvo Velike Britanije.
Engleska i Škotska imale su zajedničkog vladara još od 1603. (personalna unija), no sve do 1707. bile su odvojene države, svaka sa svojim parlamentom. Stupanjem na snagu Zakona o uniji zasebni škotski i engleski parlamenti prestali su postojati, a stvoren je zajednički Parlament Velike Britanije. Novi je parlament zasjedao u Westminsteru, na istom mjestu kao i dotadašnji Engleski parlament. Škotska je poslala 45 zastupnika u Donji dom, koji su se pridružili zastupnicima donjeg doma engleskog parlamenta kojih je bilo 513. Tako je ukupno u Donjem domu parlamenta Velike Britanije bilo 558 zastupnika. Škotska je također poslala i 16 perova* u Dom Lordova koji su se pridružili 168-orici engleskih perova.
(*Perstvo, Peerage je sustav plemićkih titula u Ujedinjenom Kraljevstvu. Postoji pet stupnjeva perova: vojvoda, markiz, earl (grof), vikont i barun te dvije vrste perstva: nasljedno i doživotno.)
Kasnije je i Kraljevina Irska dodana jedinstvenoj državi, čime je 1801. godine formirano Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske (United Kingdom of Great Britain and Ireland).



Ugovor o Uniji (The Treaty of Union) 1707.

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19410
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   01.05.17 19:50

Rimski car Dioklecijan (Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan) zbog bolesti se 1. svibnja 305. godine odrekao prijestolja, kao jedini u povijesti Rimskog Carstva.
Nakon abdikacije povukao se u svoju palaču (Dioklecijanova palača) na području današnjeg grada Splita, gdje je i umro 313. godine. Čin abdikacije obavio je kod Nikomedije, drevnog grada na području današnje Turske blizu İzmita, gdje je imao sjedište u doba kad je vladao Rimskim Carstvom. Rodio se 248. godine u Saloni (Solin), antičkoj metropoli rimske provincije Dalmacije.
Zapovijedao je vojskom u Meziji, rimskoj provinciji koja se nalazila na teritoriju današnje Srbije, Bugarske i Rumunjske, zatim carskom gardom, a nakon smrti cara Numerijana 284. godine proglašen je novim carem. Iduće godine imenovao je svog prijatelja Maksimijana cezarom, a 286. augustom i suvladarom, predavši mu na upravu zapadni dio Carstva. Osiguravši granice države na Eufratu i u Siriji, uzeo je 293. sebi za suvladara i cezara Galerija, kojemu je dao kćer Valeriju za ženu; istodobno je i Maksimijan za svojega suvladara i cezara proglasio Konstancija I. Klora. Time je u državi provedena tetrarhija (četverovlađe), Senat je izgubio kontrolu nad vlasti, a Rim nije više bio glavni grad Carstva. Dioklecijan je izravno upravljao azijskim dijelom države i Egiptom, Galerije Balkanskim poluotokom i Podunavljem, Maksimijan Italijom, Recijom, Hispanijom i Afrikom, a Konstancije I. Klor Galijom i Britanijom.
Istovremeno s Dioklecijanom abdicirao je i njegov suvladar iz zapadne polovine Rimskog Carstva, Maksimijan (obojica su imala titulu augusta, što je bila viša carska titula, dok je titula cezara bila njoj podređena). Dioklecijana je na mjestu augusta naslijedio Galerije, njegov dotadašnji cezar i zet, dok je Maksimijana naslijedio Konstancije Klor (otac kasnijeg čuvenog cara Konstantina I. Velikog).
Vladao je apsolutistički i po orijentalnom uzoru uveo strogi dvorski ceremonijal. Najvažnije obilježje njegove vladavine su reforme u cilju gospodarskog i političkog jačanja Carstva koje je podijelio na 12 dijeceza (101 provincija). Prostoru današnje Italije oduzeo je dotadašnji povlašteni položaj glede plaćanja poreza, sredio financije i porezni sustav, preuredio novčani sustav, preustrojio vojsku i donio zakon o maksimiranju cijena živežnih namirnica i usluga. Za njegove vladavine razvijala se i znatna građevinska djelatnost (terme u Rimu, ceste, utvrde, Dioklecijanova palača).
Iako je u početku bio tolerantan prema kršćanima, Dioklecijan je poslije objavio četiri edikta na temelju kojih je izvršen posljednji veliki progon kršćana u Rimskom Carstvu.






Dioklecijanova palača u srednjem vijeku, pogled sa sjeveroistočne strane

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19410
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   08.05.17 0:58

7. svibnja 1774. rodio se Sir Francis Beaufort, irski znanstvenik i kontraadmiral Britanske kraljevske ratne mornarice.
Kao zapovjednik broda HMS 'Woolwich' premjeravao je između 1805. i 1807. estuarij La Plata, koji nastaje spajanjem ušća rijeka Paraná i Urugvaj u Atlantski ocean. 1805. godine je izradio ljestvicu za jačinu vjetra koja se izražava pomoću 13 stupnjeva, od 0 do 12, zvanih bofori (beauforti). Oznaka 0 je za tišinu, 1 za lahor, 2 za povjetarac... sve do oznake 12 za orkan. Ljestvica je 1874. prihvaćena za međunarodnu upotrebu. 1946. godine je proširena s 12 na 17 stupnjeva, a stupnjevi 13-17 se koriste samo u posebnim slučajevima, kao na primjer kod tropskih ciklona.
Beaufort je bio potomak hugenotskih doseljenika iz Francuske, a već u mladosti je postao moreplovac. U ratnoj mornarici napredovao je tijekom Napoleonskih ratova gdje je pri jednoj akciji teže ranjen. Dospio je do čina admirala i 1829. do položaja službenog hidrografa Britanske kraljevske ratne mornarice. Rukovodio je premjeravanjem Sredozemnog mora, a rezultat toga rada je serija pomorskih karta obale Male Azije, sjeverne Afrike, Egejskog arhipelaga i Crnog mora. Pod njegovim patronatom je 1823. izdan Godišnjak morskih mijena. Bio je član Kraljevskog astronomskog društva, Kraljevske irske akademije, Kraljevskog geografskog društva i uglednog Kraljevskog društva. Naposlijetku je primio i vitešku tiulu Sir. Umro je 1857. u Sussexu u dobi od 83 godine. Njegovo ime nose Beaufortovo more (dio Arktičkog oceana) i Beaufortov otok (u Rossovom moru na Antarktici).



Sir Francis Beaufort, slikar Stephen Pearce (1819-1904)




Beaufortova ljestvica služi za ocjenjivanje jačine vjetra prema njegovim učincima

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19410
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   09.05.17 3:35

9. svibnja obilježava se Dan Europe.
Toga dana 1950. godine francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predstavio je ideju o stvaranju Europske zajednice za ugljen i čelik. Njegov prijedlog, poznat i kao Schumanova deklaracija, smatra se početkom formiranja današnje Europske unije. Ova neočekivana inicijativa, koju se tada smatralo revolucionarnom, izazvala je pomiješane reakcije. Odobrili su je kancelar SR Njemačke Konrad Adenauer, kao i vlade Belgije, Italije, Luksemburga i Nizozemske. Ovih je šest država 18. travnja 1951. godine u Parizu potpisalo ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik, sa zajedničkim institucijama. U tadašnjem bloku socijalističkih zemalja inicijativa je izazvala negativne komentare.
S francuskog gledišta ponuđena je sasvim konkretna polazna točka koja je odgovarala i nacionalnim interesima pojedinih država u industriji ugljena, željeza i čelika. Osim što je pridonosila razvoju njemačke teške industrije, suradnja je omogućavala i unaprjeđenje procesa pomirenja između Njemačke i Francuske. Odlučne u nastojanju sprječavanja ponovnog rata, europske vlade zaključile su da bi udruživanjem proizvodnje ugljena i čelika rat između povijesnih protivnica Francuske i Njemačke postao, prema riječima Deklaracije, "ne samo nezamisliv, nego i materijalno nemoguć".
Smatralo se, što je bilo ispravno, da će udruživanje gospodarskih interesa podići životni standard te biti prvi korak prema ujedinjenoj Europi. Članstvo u Europskoj zajednici za ugljen i čelik bilo je otvoreno i ostalim zemljama, a 25. ožujka 1957. potpisani su Rimski ugovori o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju.
1985. godine Vijeće ministara Europske ekonomske zajednice u Milanu je donijelo i službenu odluku prema kojoj se 9. svibnja obilježava kao Dan Europe te se taj datum, uz zastavu i himnu (melodija kojom je Beethoven 1823. uglazbio Schillerovu lirsku pjesmu 'Oda radosti' iz 1785.), uzima kao europski simbol ujedinjenja. Dan Europe je prilika za aktivnosti i festivale, te kroz otvorena vrata institucija koja Europu približavaju njenim građanima. Europske institucije ove godine otvaraju svoja vrata javnosti 6. svibnja u Bruxellesu, 13. i 14. svibnja u Luxembourgu te 14. svibnja u Strasbourgu, a lokalni uredi EU-a u Europi i diljem svijeta organiziraju niz aktivnosti i događanja za sve dobne skupine.


Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19410
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   11.05.17 23:42

Štrajk rudara u poduzeću Istarski ugljenokopi Raša, koje je obuhvaćalo rudnike Labin, Ripenda, Raša i Tupljak, završen je 11. svibnja 1987. godine nakon 34 dana.
Rudari su u štrajk stupili 8. travnja zbog teških uvjeta rada i malih plaća. Zahtijevali su povećanje osnovice plaća, mogućnost korištenja stambenih kredita izvan općine Labin te smanjivanje administracije. Na posao u ugljenokop odbilo je doći 1.400 od 1.700 rudara dok se ne ispune njihovi zahtjevi.
Više od tjedan dana nakon izbijanja štrajka održana je sjednica organizacije Saveza komunista raških ugljenokopa na kojoj se priznaje da radnici za teške uvjete rada nisu primjereno nagrađeni, ali se naglašava da se problemi ne rješavaju štrajkom (tada nazivanim privremenom obustavom rada). Također se osuđuju komunisti koji svojom šutnjom podržavaju štrajkaše, a pogotovo oni koji u njemu i aktivno sudjeluju (iako je samo desetak posto radnika bilo učlanjeno u Savez komunista).
Kako štrajkaši nisu odustajali od svojih zahtjeva, vodstvo rudnika moralo je popustiti. Formuliran je prijedlog preraspodjele osobnih dohodaka u duhu radničkih zahtjeva, kojim su najveće plaće dobili jamski radnici. Također, dvojica rukovodioca bila su primorana podnijeti ostavke.
Nakon toga rudari su se vratili na posao. Već sljedeće godine zbog nerentabilnosti se zatvaraju rudnici Labin i Ripenda, a 1999. zatvorena je i jama Tupljak kao posljednji ugljenokop u Hrvatskoj.
Opisani štrajk bio je prvi tako velikih razmjera u bivšoj državi, nakon čega je došlo do niza sličnih štrajkova koji su organizirani sve do njenog konačnog raspada.



Utovar ugljena na otkopu

Na vrh Go down
semsudin
Podporučnik
Podporučnik
avatar

Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 1322
Član od : 2013-03-11
Dob : 49
M(j)esto GRABOVAC, VELIKA KLADUSA

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   13.05.17 17:14

Na današnji dan prije 27 godina desili su se neredi na stadionu Maksimir u Zagrebu gdje se je trebala odigrati prvenstvena utakmica Dinamo-Crvena zvezda.Nažalost huligani iz Beograda i Zagreba su napravili nerede i nisu dozvolili da se odigra susret tad dva najača kluba u Jugoslaviji.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19410
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   15.05.17 21:25

15. svibnja 1926., na srednjevalnom području koje odgovara frekvenciji od 856.55 kiloherca (kHz), iz kuće na Trgu sv. Marka broj 9 počelo je emitiranje Radio stanice Zagreb. Tada je na čitavom području Kraljevine SHS bilo svega 290 pretplatnika.
"Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb!" prve su riječi koje je u eter izgovorila spikerica Božena Begović. Program je počeo u 20:30 sati emitiranjem hrvatske himne, koju je na glasoviru odsvirao Krsto Odak, a nakon najave slijedio je govor ravnatelja dr. Ive Sterna. Te su večeri slušatelji mogli čuti službeni bilten, klasičnu glazbu Beethovena, Haydna, Chopina, Rameaua, Saint-Saensa i na kraju 15-minutne novosti. Prva javljanja s mjesta događaja počela su u jesen, a prva izvješća s otvorenog prostora bila su u studenom pri otkrivanju spomenika J. J. Strossmayeru.
Temelje radio postaji postavila je skupina uglednih intelektualaca i poslovnih ljudi, koja je u ožujku 1924. osnovala Radio klub Zagreb na čijem je čelu bio astronom i fizičar Oton Kučera. Nakon dvogodišnjih napora, članovi Radio kluba uspjeli su pribaviti koncesiju i druge državne dozvole te utemeljiti Radio stanicu Zagreb, koja je najprije bila u vlasništvu dioničkog društva, a kasnije je nacionalizirana.
Trideset godina kasnije, 1956., emitiran je i prvi televizijski program. Televizijska slika stigla je iz Beča preko Graza i Slovenije zahvaljujući odašiljaču smještenom na Tomislavovom domu na Medvednici. U početku se prikazivao program talijanske postaje RAI 1, a emitiranje eksperimentalnog programa Televizije Zagreb započelo je iz studija u Jurišićevoj ulici. Prvi tv prijenos uživo pratio je otvorenje Zagrebačkog velesajma u rujnu iste godine.



Prvi studio Radio stanice Zagreb




Spomen-ploča na zgradi na Markovom trgu 9 iz koje je Radio Zagreb započeo s emitiranjem

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 19410
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   21.05.17 3:28

Andrej Dmitrijevič Saharov, ruski fizičar, akademik, nobelovac, disident i borac za ljudska prava, rodio se 21. svibnja 1921. u Moskvi.
Studirao je i 1947. doktorirao pri Teorijskom odjelu Fizikalnog instituta Sovjetske akademije znanosti. Zaslužan je za teorijske izračune koji su objasnili prevladavanje materije nad antimaterijom u najranijem stadiju razvitka svemira. Sudjelovao je u sovjetskom vojnom nuklearnom programu, te izradi najjačeg oružja ikada proizvedenog, termonuklearne Car-bombe. Zajedno s fizičarom I. J. Tammom 1953. je predložio da se upravljiva termonuklearna reakcija izvede u plazmi smještenoj u magnetskom polju (tokamak).
Tijekom 1960-ih isticao je opasnost od nuklearnog rata između SAD-a i SSSR-a, te se zalagao za obustavu nuklearnog naoružavanja, zbog čega je 1968. bio smijenjen s rada na vojnoistraživačkim projektima. Zagovarao je demokratizaciju SSSR-a i 1970. sudjelovao u osnivanju Moskovskog komiteta za ljudska prava. 1975. dodijeljena mu je Nobelova nagrada za mir, a zbog zabrane izlaska iz SSSR-a nagradu je preuzela njegova supruga Jelena Boner, također istaknuta disidentica. Budući da je osudio sovjetsku vojnu intervenciju u Afganistanu, početkom 1980. bio je interniran u Gorki. S dolaskom M. S. Gorbačova na vlast, 1986. mu je dopušten povratak u Moskvu te je nastavio političku aktivnost. U ožujku 1989. bio je izabran za parlamentarnog zastupnika. Autor je više stručnih, političkih i drugih djela, a također su o njemu napisana mnoga djela. U prosincu 1988. osnovana je Nagrada Saharov, godišnja nagrada koju dodjeljuje Europski parlament u čast pojedincima ili organizacijama koji su posvetili svoje živote za obranu ljudskih prava i sloboda. Umro je 14. prosinca 1989. u Moskvi.



Andrej D. Saharov

Na vrh Go down
 
Na današnji dan
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 34/34Idi na stranicu : Previous  1 ... 18 ... 32, 33, 34
 Similar topics
-
» Na današnji dan
» KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA :: CIVILNA PLATFORMA :: RAZNO-
Idi na: