FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez
 
HomeObjaveRegistracijaLogin
"Sad kad razmišljam o JNA, mislim da najveći benefit te službe nije ležao u tome da se mladost obuči za oružani sukob, već u ovome čemu danas forum služi – da se ljudi iz raznih krajeva, koji dolaze iz drugačijih kultura, upoznaju, druže, uče jedni od drugih, da se sprijatelje i na taj način prihvate različitost". član: Zoran108

Share | 
 

 Na današnji dan

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
Idi na stranicu : Previous  1 ... 19 ... 35, 36, 37  Next
AutorPoruka
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 21034
REPUTACIJA : 559
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Sat Aug 26, 2017 3:24 pm

@VBČ (citat):
@Max Blitz (citat):
Spomen ploča u rodnom Skoplju

Što se engleskoga teksta tiče: katastrofa i bezobrazluk. 
Ime ove redovnice se piše: Gonxha Bojaxhiu
Bezobrazluk je time veći što je albanski jedan od službenih jezika u Makedoniji. 
No, ovdje se koristi nekakva transliteracija za koju nema uporišta ni u Makedonskom ni u okolnim jezicima. 
Zapravo DZ kad se transliterira na makedonski znači ćirilično S što nema veze s Џ.

Nisam previše tražio sve jer sam htio prenijeti informaciju 'Na današnji dan', no ova ploča više nije na tom mjestu, slika je iz 2012., jer je zemljište prodano, pa je tu nešto sagrađeno.
Ima informacija da je ploča premještena, a i da je nova, (je li nova?) pa sad ne znam što je točno.
Pogrešan je engleski tekst, gdje je trebalo ostati originalno albanski xh, ne dz, jer ako se i tu htjelo napisati fonetski latinicom, nedostaje kvačica. (A opet, u engleskom je nema, pa je netko mislio da je ispravnije izostaviti je.) Albansko xh se čita kao dž (npr. Hoxha - Hodža). Tako da bi ćirilićni tekst bio fonetski ispravan.
Ime se čita Gondža Bojadžiu, tj. trebalo bi biti Bojadžiju, s j, ako se piše fonetski. Našao sam i da engleski tekst ostavlja originalno albansko ime i prezime kao Anjezë Gonxhe Bojaxhiu.

Btw, ovo je nešto novije, prije potresa u Skoplju, ovdje je bila katolička crkva u kojoj je Majka Tereza krštena, pa je uređen spomen-dom, ploča ispod spomenika se ne vidi dobro.

http://www.dw.com/hr/tragovima-majke-terezije-po-balkanu/g-19525552





Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 21034
REPUTACIJA : 559
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Wed Aug 30, 2017 1:22 am

30. kolovoza 1992. u Hamburgu je Maria Jepsen (rođ. Bregas) preuzela funkciju biskupa kao prva žena na toj poziciji u Evangeličkoj Crkvi. Ponovo je izabrana 2002.
Rodila se 1945. u Bad Segebergu u Njemačkoj, a studirala je klasične jezike i evangeličku teologiju. Godine 1970. položila je ispit za vikaricu i počela raditi. Nakon dvije godine položila je sljedeći ispit i postala župnica u Meldorfu. Stupanje u svećenićku službu se u Evangeličkoj Crkvi ne smatra sakramentom, već je potrebno položiti određene ispite. Udala se za vikara Petera Jepsena. Vremenom je napredovala do voditeljice dekanata, te je sudjelovala u radu brojnih odbora Evangeličke Crkve, kao i sinoda. Neko vrijeme je predsjedavala organizacijom za evangeličke misije. Također je bila članica vijeća Luteranskog svjetskog saveza. Smatra se feminističkom teologinjom i slovi kao liberalna biskupica. Borila se za ravnopravnost homoseksualaca, međureligijski dijalog, prava migranata, beskućnike, ovisnike, prostitutke i oboljele od AIDS-a.
Odstupila je s biskupske stolice nakon što je časopis Der Spiegel 2010. izvijestio o seksualnim napadima svećenika na maloljetnike o kojima je biskupica bila obaviještena, ali ništa nije poduzela.


Na vrh Go down
VBČ
GENERAL JNA NAČELNIK GŠ Administrator
GENERAL JNA   NAČELNIK GŠ   Administrator
avatar

Član foruma od prvog dana Spomenica Prvoborca
Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Broj komentara : 5420
REPUTACIJA : 143
Član od : 2009-05-01

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Wed Aug 30, 2017 12:19 pm


Nema biblijske osnove da bi žena mogla bit biskupom. Dapače, jasno je rečeno da to mora bit muškarac.
To su ljudske novotvorine šta ovi uvode. No, evangelici mogu dakako radit što god hoće unutar svoje Crkve.

_________________
"Zar si ikada čuo da jezid kaže za drugog da je umro?
Samo kaže da se preobrazio, jer nema ni smrti ni groba,
nego samo život i ništa osim života."
Na vrh Go down
http://jna-sfrj.forum-aktiv.com
gerard ford
Podporučnik
Podporučnik


Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik Znacka PV
Broj komentara : 1045
REPUTACIJA : 36
Član od : 2014-03-12
M(j)esto Jaska

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Wed Aug 30, 2017 2:58 pm

To je sve posljedica one deformacije  kad je kralj  iz političkih razloga  i sexualnih potreba postao  crkvenim pastirom.
Evo im sada. Very Happy Very Happy
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 21034
REPUTACIJA : 559
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Fri Sep 08, 2017 4:53 am

8. rujna 1664. pogranično trgovačko sjedište za koloniste iz Nove Nizozemske Nieuw-Amsterdam, iz kojeg je nastao budući grad New York, došao je u posjed Kraljevine Engleske.
Otok Manhattan je otkriven 1609., a 1626. ga je Nizozemac Peter Minuit kupio od indijanaca Algonkina za škrinju tkanine i sitnice u vrijednosti od 24 dolara. Nizozemci su izgradili trgovačku postaju na rubu otoka, otprilike na mjestu gdje se kasnije nalazio Svjetski trgovački centar (WTC), oko koje je ubrzo nastalo naselje pod imenom Novi Amsterdam (niz. Nieuw-Amsterdam). Jedna od doseljenih nizozemskih obitelji bili su i Roosevelti (mnogo kasnije će dati dva američka predsjednika), koji su imali posjed na mjestu današnjeg Empire State Buildinga. Cilj kolonije bilo je i pružiti zaštitu trgovcima krznom na rijeci Hudson.
Nizozemci su sagradili gradić čiji se ostaci mogu i danas prepoznati u nekim elementima. Za zaštitu kolonije izgrađen je na njenom južnom rubu obrambeni zid koji je kasnije porušen, ali je ostavio trag u imenu ulice koja danas prolazi tim mjestom - Wall Street. Široki glavni put prema gradskim vratima je Broadway. Nizozemskog porijekla su i nazivi Brooklyn (niz. Breukelen) i Harlem (niz. Haarlem).
1664. došla su pred Novi Amsterdam četiri engleska broda i zatražila da im se grad preda. Glavni upravitelj Nove Nizozemske Petrus Stuyvesant predao je grad 8. rujna uz uvjet da građanima ostanu građanske i vjerske slobode. Grad je potom preimenovan u New York u čast kraljevog brata, vojvode od Yorka, a nedugo poslije izbio je Drugi englesko-nizozemski rat. Na kraju rata dogovoreno je da će Englezi zadržati Novi Amsterdam, a zauzvrat je Nizozemcima priznata vlast nad nedavno osvojenim Surinamom te otočićem Runom, jednom od Molučkih otoka. 1673., tijekom Trećeg englesko-nizozemskog rata, nizozemski kapetan Anthonio Colve zauzeo je grad i preimenovao ga u New Orange, u čast Vilima III. Oranskog, ali su na kraju rata Nizozemci bili prisiljeni vratiti kontrolu nad gradom Englezima.



Novi Amsterdam (kasnije Downtown Manhattan u New Yorku), 1660.

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 21034
REPUTACIJA : 559
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Sun Sep 10, 2017 1:59 am

10. rujna 2008. pokrenut je Veliki hadronski sudarivač (Large Hadron Collider - LHC) u CERN-u (Conseil européen pour la recherche nucléaire). CERN je međunarodna institucija za nuklearna istraživanja kojoj su svrha fundamentalna istraživanja (bez izravnih tehnoloških ili komercijalnih ciljeva) na području fizike elementarnih čestica, sa sjedištem u Meyrinu kod Ženeve u Švicarskoj.
Danas je Veliki hadronski sudarivač najveći i najsnažniji akcelerator čestica te najveći stroj na svijetu.
Nalazi se ispod francusko-švicarske granice, sjeverozapadno od grada Ženeve. Riječ je o tunelu kružnog oblika, dugom 27.000 m na dubini od 50 do 175 m, ovisno o terenu iznad njega. Gradnja je koštala milijarde eura i po tome je taj uređaj jedan od najskupljih znanstvenih instrumenata ikada napravljenih. Trajala je 10 godina, a na njemu je radilo više od 10.000 znanstvenika i inženjera iz više od 100 država.
Funkcija sudarivača je omogućiti fizičarima lakše provođenje ispitivanja različitih predviđanja fizike elementarnih čestica. Ubrzava protone do brzina bliskima brzini svjetlosti i zatim ih sudara. Dosad su znanstvenici koji na njemu rade svjedočili stvaranju kvark-gluon plazme (najgušća materija izvan crnih rupa), pronašli ključne dokaze protiv supersimetrije i otkrili Higgsov bozon, specifičnu vrstu podatomskih čestica od iznimne važnosti za fiziku, što je otkrivačima donijelo Nobelovu nagradu.



Tunel LHC

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 21034
REPUTACIJA : 559
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Thu Sep 14, 2017 4:57 pm

14. rujna 1917. Rusija je proglašena republikom, čime je konačno ukinuto Rusko Carstvo.
Posljednji ruski car Nikolaj II. abdicirao je još u ožujku iste godine, nakon izbijanja Februarske revolucije, no situacija je zatim mjesecima ostala nedefinirana. Brat bivšeg cara i idući na redu za prijestolje, veliki knez Mihajlo Aleksandrovič Romanov, čekao je razrješenje situacije prije prihvaćanja carskog prijestolja. (Spletom okolnosti i prema ruskom zakonu bio je car 24 sata između 15. i 16. ožujka 1917.)
Naposljetku je proglašena Republika pa je nestala potreba za osobom vladara. Na čelu vlade bio je premijer Aleksandar Fjodorovič Kerenski, a Ruska Republika teoretski je pokrivala čitav prostor nekadašnjeg Ruskog Carstva. Ipak, u praksi je njena kontrola tj. kontrola njene vlade nad ruskim teritorijem bila upitna, s obzirom da se radilo o razdoblju snažnih revolucionarnih previranja. U to vrijeme trajao je i Prvi svjetski rat, u kojem su ruske vojne snage bile angažirane u borbama s Centralnim silama.
Ruska Republika bila je razmjerno kratkog vijeka jer je već 7. studenog iste godine izbila Oktobarska revolucija. Rastuće nezadovoljstvo zbog velikih nestašica i ratnih gubitaka okrenuli su velik dio naroda protiv Kerenskog i njegove vlade. Sovjeti, tijela lokalne vlasti, posebno onaj u Petrogradu, preuzela su vlast u svoje ruke. Vlast sovjeta zatim se proširila po Rusiji, a došlo je i do građanskog rata u kojem su se protivnici boljševika uz pomoć stranih saveznika borili protiv novoformiranih sovjetskih vlasti. Rat je završio pobjedom boljševika koji su de facto preuzeti kontrolu nad sovjetima i uspostavili jednostranačku diktaturu.



Aleksandar Fjodorovič Kerenski

Na vrh Go down
VBČ
GENERAL JNA NAČELNIK GŠ Administrator
GENERAL JNA   NAČELNIK GŠ   Administrator
avatar

Član foruma od prvog dana Spomenica Prvoborca
Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Broj komentara : 5420
REPUTACIJA : 143
Član od : 2009-05-01

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Thu Sep 14, 2017 11:06 pm

@gerard ford (citat):
To je sve posljedica one deformacije  kad je kralj  iz političkih razloga  i sexualnih potreba postao  crkvenim pastirom.
Evo im sada. Very Happy Very Happy

Nije baš bilo tako. Protestantizam je nastao na Kontinentu, a taj isti kralj ga je i suzbijao i proganjao.
Na koncu, u početku je Engleska Crkva bila posve Katolička, samo što je bila samostalna u odnosu na Papu.
Ovdje se ne radi o Crkvi proistekloj iz protestantizma, već o otcjepljenoj Crkvi od Katoličke.

_________________
"Zar si ikada čuo da jezid kaže za drugog da je umro?
Samo kaže da se preobrazio, jer nema ni smrti ni groba,
nego samo život i ništa osim života."
Na vrh Go down
http://jna-sfrj.forum-aktiv.com
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 21034
REPUTACIJA : 559
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Tue Sep 19, 2017 3:10 am

Najstarija prirodno sačuvana mumija u Europi otkrivena je 19. rujna 1991.
Dobila je nadimak Ötzi, prema mjestu otkrivanja u pukotini blizu doline Ötz u Ötztalskim Alpama, u južnom Tirolu. Ötzija su slučajno otkrili turisti na mjestu koje se nalazi gotovo točno na granici između Austrije i Italije. Mislilo se da je otkriven na austrijskom tlu pa je odvezen u Innsbruck, ali je naknadnim mjerenjem ustanovljeno da je nalazište smješteno oko 90 m unutar talijanskog teritorija pa je prebačen u Bolzano, gdje je naposlijetku izložen u Južnotirolskom muzeju arheologije (tal. Museo archeologico dell'Alto Adige).
Analizom Ötzijevih ostataka ustanovljeno je da se radilo o muškarcu starom oko 45 godina i visokom otprilike 165 cm. Mumija je datirana u 4. tisućljeće prije Krista, a Ötzi je vjerojatno preminuo između 3239. i 3105. godine pr. Kr. Za usporedbu, velike piramide u Gizi sagrađene su između 2560. i 2510. godine pr. Kr., tj. 600-tinjak godina nakon Ötzijeve smrti. U vrijeme kada je živio nastajale su na području Egipta i Mezopotamije prve velike civilizacije u ljudskoj povijesti
Zbog vremenskih uvjeta tijelo mu je iznimno dobro očuvano i smatra se najstarijom mumijom na svijetu. Nosio je odjeću izrađenu od krzna čak pet različitih životinjskih vrsta, a na tijelu je imao 61 tetovažu. Kako su mu na glavi pronađeni tragovi udaraca, a u lijevom ramenu ozljeda od strijele, vjerovalo se da je drevni planinski čovjek umro od iskrvarenja. Međutim, najnovija analiza pomoću rendgenskih zraka i računalne tomografije (CT) koju je proveo antropolog Frank Rühli sa Sveučilišta u Zürichu pokazala je da je vjerojatnije ipak umro od smrzavanja jer je izgubio svega oko jednog decilitra krvi. Udarci u glavu nisu mogli biti smrtonosni te ih je vjerojatno zadobio u više navrata tijekom života. Odmah nakon smrti tijelo je isušio topli jesenski vjetar prije nego ga je prekrio led te je tako ostalo zatvoreno preko 5300 godina sve dok oluja iz Sahare nije donijela prašinu koja je prekrila površinu leda i apsorbirala Sunčevo svijetlo pa se led naglo počeo topiti.
Zbog loših vremenskih uvjeta istraživanja su nakon pronalaska Ötzija bila otežana. Arheolozi su tijekom ljetnih mjeseci morali topiti led kako bi istražili ledeni lokalitet. Pronašli su komade kože i krzna, uzice te dijelove mišića, njegove kože i nokat. U blizini je ležao luk od tisovine i 14 strijela te sjekira s brončanom oštricom. Na kraju je pronađena i kapa od medvjeđeg krzna. Zbog ledenih uvjeta Ötzi je očuvaniji od egipatskih mumija. Znanstvenici su ustanovili da su mu organi odlično očuvani, da je imao vrlo istrošene zube te je bolovao od crijevnih nametnika. Prema sadržaju želudca zaključili su da je samo zadnjih nekoliko mjeseci bio vegetarijanac.
Ötzi je bio nevjerojatno otkriće koje je znanstvenicima omogućilo uvid u način života, prehranu, odjeću i izgled ljudi u srednjoj Europi prije 5000 godina.









Rekonstrukcija Ötzijeve odjeće u Prirodoslovnom muzeju u Beču

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 21034
REPUTACIJA : 559
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Wed Sep 27, 2017 1:47 am

Televizijsko sučeljavanje kandidata za predsjednika SAD Johna F. Kennedyja i Richarda Nixona 26. rujna 1960. pokazalo je koliko fizički izgled može utjecati na politiku.
To prvo sučeljavanje prilikom američkih predsjedničkih izbora bilo je povijesna prekretnica jer je vjerojatno uzrokovalo Kennedyjevu pobjedu te navijestilo novo doba u kojem će televizija imati ključnu ulogu u politici. U to je vrijeme televizija dovoljno prodrla u domove Amerikanaca da bi utjecala na njihove odluke.
Fizički izgled i ponašanje kandidata na televiziji bili su od presudne važnosti. Nixon je odbio šminku, inzistirao je na užurbanom vođenju kampanje do pred sam nastup (što ga je jako umorilo) i k tome se još nije u potpunosti oporavio od nedavnog boravka u bolnici. Zbog svega toga, na televiziji je izgledao blijed, boležljiv i umoran, toliko da ga je odmah nakon emisije nazvala majka i upitala je li bolestan.
Kennedy se, s druge strane, prije odmarao i dobro se pripremio, tako da je izgledao osunčan, samopouzdan i opušten. Zanimljivo je da je 70 milijuna ljudi koji su gledali sučeljavanje na televiziji bilo uvjereno da je Kennedy pobijedio, a oni koji su ga slušali na radiju (mali broj ljudi) vjerovali su da je pobijedio Nixon. Dakle, vizualni dojam je bio odlučujući za Kennedyjevu prednost. I doista, ankete su pokazale da je Kennedy iz dotadašnjeg zaostatka prešao u vodstvo. Na kraju je i pobijedio na izborima sa samo 0.1 % glasova prednosti pred Nixonom.


Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 21034
REPUTACIJA : 559
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Wed Sep 27, 2017 12:35 pm

26. rujna 1580. engleski moreplovac i istraživač, admiral Francis Drake stigao u englesku luku Plymouth na galijunu 'Golden Hind' (Zlatna košuta), nakon oplovljavanja svijeta.
Drake je bio prvi Englez koji je oplovio svijet, a to je bilo drugo oplovljavanje svijeta uopće na kojem je barem jedan brod stigao kući (nakon Juan Sebastián Elcana, kapetana koji je nakon Magellanove smrti dovršio prvo putovanje brodom 'Victoria'). Engleska kraljica Elizabeta I. za nagradu je proglasila Drakea vitezom i on je od tada imao pravo na titulu Sir.
Elizabeta I. je Drakeu naredila plovidbu uz istočnu obalu Južne Amerike i zatim kroz Magellanov prolaz kako bi istražio obalu koja leži s druge strane prolaza. Iako mu je bio cilj istražiti moguća mjesta za osnivanja engleskih uporišta za predstojeću borbu protiv Španjolaca, Drake je zapravo djelovao kao gusar u službi engleske krune. Isplovio je u prosincu 1577., a u ožujku 1579. je kod ekvadorske obale zaplijenio španjolski galijun 'Nuestra Señora de la Concepción' (Naša Gospa od začeća) s basnoslovnim bogatstvom srebra, zlata, porculana i dragulja koje bi po današnjem tečaju vrijedilo gotovo pola milijarde britanskih funti. Bio je to samo dio bogatstva koje je Drake zaplijenio tijekom putovanja.
Elizabeta I. imala je pravo na polovicu zaplijenjenog blaga. Njoj je to donijelo veći prihod od svih ostalih kraljevskih prihoda te godine. Za svaku funtu uloženu u ekspediciju dobila je čak 47 funti, što ekspediciju čini jednom od najisplativijih uopće. Repliku 'Golden Hinda' u prirodnoj veličini moguće je danas vidjeti u Londonu.
Sir Francis Drake najpoznatiji je od trojice znamenitih gusara elizabetanskog doba, uz Hawkinsa i Frobishera, koji su na svoju ruku ili s kraljičinim nalogom ugrožavali španjolski pomorski promet na putu od Zapadne Indije do Cadiza, plijenili brodove, pljačkali španjolska naselja u Zapadnoj Indiji, te svojim podvizima i odvažnošću položili temelje engleskoj pomorskoj moći. Godine 1586. prenio je krumpir iz Amerike u Europu. Umro je tijekom još jednog pljačkaškog pohoda protiv Španjolaca, a njegovo je tijelo u olovnom lijesu položeno na dno Karipskog mora. Drakeov prolaz, vodeno područje između južnog vrha Južne Amerike, rta Horn i otočne skupine Južnog Shetlanda na Antarktici nazvano je prema Sir Francis Drakeu.



Sir Francis Drake, flamanski umjetnik i kartograf Jodocus Hondius (1563-1612), British Museum London

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 21034
REPUTACIJA : 559
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Sat Sep 30, 2017 3:48 am

26. rujna 1887. njemački izumitelj Emile Berliner (1851-1929) patentirao je uređaj pod nazivom gramofon (gramophone). Riječ je grčkog podrijetla, od gramma (pisati) i phone (zvuk).
Premda je Thomas A. Edison već 1877. patentirao napravu za snimanje i reprodukciju zvuka nazvanu Edisonov fonograf, Berlinerov izum bio je u potpunosti drugačiji i kvalitetniji. Umjesto cilindra s voskom (ideja Edisona) koristio je plosnatu metalnu ploču kružnog oblika na kojoj je posebnim postupkom bio snimljen zvučni zapis koji se s nje i reproducirao. Zapis se mogao jednostavno umnažati, pomoću negativa napravljenog iz orginalno zapisane ploče - mastera. A tako umnožene ploče mogle su se reproducirati jedino na njegovom gramofonu. Prvi gramofoni su se sastojali od tanjura na kojem leži gramofonska ploča, mehaničkog pogonskog mehanizma s ručkom za pokretanje i ručke s gramofonskom iglom te velikom limenom tubom za pojačavanje zvuka.
Sistem reprodukcije bio je jednostavan, igla je klizala po brazdi na površini rotirajuće gramofonske ploče i proizvodila zbog neravnina i izbočina u brazdi različite tonove.
Gramofon je bio daleko kvalitetniji i jednostavniji za masovnu proizvodnju, što je doprinijelo njegovoj brzoj popularnosti koja je nadmašila Edisonov proizvod. Početkom 20. stoljeća poboljšana je metoda prešanja ploča, a do 1915. usvojen je standard od 78 okretaja u minuti, što je bilo dovoljno da na svakoj strani ploče stane oko 4 ½ minuta zapisa. Početkom 1920-ih usvojeni su električni zvučnici za pojačavanje glasnoće zvuka, a 1925. kompanija Brunswick je izbacila prvi gramofon pokretan elektromotorom. Nakon tog je 1948. Columbia Records predstavila long play ploču (LP) koja se okretala na 33 ⅓ i koristila vrlo fine brazde, pa je na nju stalo do 30 minuta zapisa na svakoj strani. Ubrzo nakon toga je američka RCA Corporation predstavila je singl ploču na 45 okretaja, na koju je stalo do 8 minuta zapisa po strani.
Berliner je osim gramofona u povijest ušao 1876. i kao izumitelj mikrofona za telefon.



Emile Berliner sa svojim gramofonom

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 21034
REPUTACIJA : 559
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Sun Oct 01, 2017 4:04 am

1. listopada 1949. godine Mao Zedong je u Pekingu, na trgu Tiananmen, proglasio utemeljenje današnje kineske države, Narodne Republike Kine. Svečanosti je prisustvovalo oko 300.000 ljudi.
Mao je u to doba bio vođa Kineske komunističke partije, a zatim je dobio i državničke funkcije (nazivi položaja najviših dužnosnika u komunističkoj Kini prilično su složeni i mijenjali su se tijekom vremena).
Proglašenje Narodne Republike Kine bilo je plod pobjede komunista nad nacionalističkim Kuomintangom. U vrijeme proglašenja NR Kine pripadnici Kuomintanga držali su još uvijek vlast u nekim kineskim krajevima, no vremenom su protjerani, tj. sklonili su se na Tajvan.


Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 21034
REPUTACIJA : 559
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Sun Oct 01, 2017 4:39 am

1. listopada 1936. general Francisco Franco javno je proglašen španjolskim generalisimusom (španj. Generalísimo).
Proglašenje je objavljeno u Burgosu, povijesnom glavnom gradu Kastilje. Franco je preuzeo ovlasti dotadašnje Vlade nacionalne obrane, nacionalističkog organa koji je do tada vladao Španjolskom u ratu protiv republikanaca. Nakon pobjede njegovih falangista 1939., Franco je postao šefom države (španj. Jefe del Estado) te je uspostavljena diktatura u kojoj je dobio i naslov Caudillo (Vođa).
Naslov Caudillo korišten je u Španjolskoj za Franca slično kao Führer u Njemačkoj za Hitlera ili Duce u Italiji za Mussolinija. Tako je u Španjolskoj korištena fraza: "Una Patria, un Estado, un Caudillo" (Jedna domovina, jedna država, jedan vođa), slično kao u Njemačkoj "Ein Volk, ein Reich, ein Führer" (Jedan narod, jedna država, jedan vođa). Tijekom Drugog svjetskog rata, Franco je zadržao neutralnost iako je u određenoj mjeri pomagao Trećem Reichu i fašističkoj Italiji u ratu sa SSSR-om. Od 1947. godine Franco je de facto bio regent Španjolske, u kojoj je ugnjetavao neistomišljenike, a s političkom opozicijom sukobio se silom. Nakon njegove smrti 20. studenog 1975. godine, Španjolska je postala demokratska zemlja. Nasljednik, sadašnji španjolski kralj Juan Carlos I. održao je prve demokratske izbore 15. lipnja 1977. i pomogao u slamanju vojnog puča iz 1981. Između samih Španjolaca nije postignut konsenzus o Francovoj ulozi u španjolskoj povijesti. Njegovi simpatizeri ističu da je zaslužan za mir nakon građanskog rata te demografski i ekonomski bum 1960-ih godina. Protivnici mu spočitavaju represivni režim i tvrde da bi do ekonomskog rasta došlo i bez Franca na čelu države.



Francisco Franco

Na vrh Go down
Sloba1
Podporučnik
Podporučnik
avatar

Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 1286
REPUTACIJA : 11
Član od : 2014-12-21
Dob : 54
M(j)esto Petrovaradin

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Sun Oct 01, 2017 1:08 pm

@Max Blitz (citat):
1. listopada 1936. general Francisco Franco javno je proglašen španjolskim generalisimusom (španj. Generalísimo).
Proglašenje je objavljeno u Burgosu, povijesnom glavnom gradu Kastilje. Franco je preuzeo ovlasti dotadašnje Vlade nacionalne obrane, nacionalističkog organa koji je do tada vladao Španjolskom u ratu protiv republikanaca. Nakon pobjede njegovih falangista 1939., Franco je postao šefom države (španj. Jefe del Estado) te je uspostavljena diktatura u kojoj je dobio i naslov Caudillo (Vođa).
Naslov Caudillo korišten je u Španjolskoj za Franca slično kao Führer u Njemačkoj za Hitlera ili Duce u Italiji za Mussolinija. Tako je u Španjolskoj korištena fraza: "Una Patria, un Estado, un Caudillo" (Jedna domovina, jedna država, jedan vođa), slično kao u Njemačkoj "Ein Volk, ein Reich, ein Führer" (Jedan narod, jedna država, jedan vođa). Tijekom Drugog svjetskog rata, Franco je zadržao neutralnost iako je u određenoj mjeri pomagao Trećem Reichu i fašističkoj Italiji u ratu sa SSSR-om. Od 1947. godine Franco je de facto bio regent Španjolske, u kojoj je ugnjetavao neistomišljenike, a s političkom opozicijom sukobio se silom. Nakon njegove smrti 20. studenog 1975. godine, Španjolska je postala demokratska zemlja. Nasljednik, sadašnji španjolski kralj Juan Carlos I. održao je prve demokratske izbore 15. lipnja 1977. i pomogao u slamanju vojnog puča iz 1981. Između samih Španjolaca nije postignut konsenzus o Francovoj ulozi u španjolskoj povijesti. Njegovi simpatizeri ističu da je zaslužan za mir nakon građanskog rata te demografski i ekonomski bum 1960-ih godina. Protivnici mu spočitavaju represivni režim i tvrde da bi do ekonomskog rasta došlo i bez Franca na čelu države.



Francisco Franco

A u Španiji u Kataloniji danas referendum o odvajanju od matice.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 21034
REPUTACIJA : 559
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Tue Oct 10, 2017 1:14 pm

10. listopada 1919. u Zagrebu je osnovana omladinska organizacija komunista - Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ). Taj datum se kasnije obilježavao kao Dan SKOJ-a.
Na osnivačkoj konferenciji bilo je prisutno oko 50 poslanika komunističkih omladinskih organizacija s područja Kraljevine SHS, te je izabran privremeni Centralni komitet sa sjedištem u Zagrebu. SKOJ je bio organiziran po uzoru na sovjetsku organizaciju Komsomol (Kommunističeskij sojuz molodeži). Komunisti su postigli veliki uspjeh na izborima sljedeće godine, pa je kraljevska vlada zabranila rad komunističkih organizacija na području Kraljevine SHS uredbom nazvanom Obznana 29. prosinca 1920. godine. Od tada počinju progoni članova SKOJ-a, pa je tako ubijeno sedam sekretara SKOJ-a: Janko Mišić, Pajo Marganović, Mijo Oreški, Josip Kolumbo, Pero Popović Aga, Josip Debeljak i Zlatko Šnajder.



Grupa KUD Idijoti na nastupu za Dan SKOJ-a u klubu Uljanik u Puli 1985.

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 21034
REPUTACIJA : 559
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Thu Oct 12, 2017 1:25 am

12. listopada 1492. godine istraživač Kristofor Kolumbo (španj. Cristóbal Colón) stupio je na tlo Novog svijeta.
Na svom prvom putovanju raspolagao je s trima brodovima: 'Santa Maria' (najveći brod), 'Pinta' i 'Santa Clara' (s nadimkom 'Niña' prema vlasniku Juanu Niñu). Iz Španjolske su doplovili najprije na Kanarske otoke, a zatim se otisnuli na zapad i plovili pet tjedana dok nisu ugledali kopno. Prvi ga je ugledao Rodrigo de Triana, koji je stražario na Pinti, u 2 sata ujutro i odmah je probudio ostatak posade vikanjem. Pucnjem su obavijestili Kolumba.
Otok koji su ugledali pripada otočju Bahami, a Kolumbo ga je prozvao San Salvador (Sveti spasitelj), no danas nije točno poznato o kojem se otoku radilo. Otok koji se danas zove San Salvador nazvan je tako 1925. pod nedokazanom pretpostavkom da je upravo to bio prvi otkriveni otok. Domoroci koje je Kolumbo tamo zatekao bili su miroljubivi i prijateljski raspoloženi. Nisu imali učinkovitog oružja, pa je Kolumbo u svoj dnevnik zapisao da bi ih sve mogao pokoriti sa svega 50 ljudi.
Otkriće Novog svijeta u Europi je dočekano s velikim entuzijazmom pa je Kolumbo na drugo putovanje poveo čak 17 brodova i oko 1200 ljudi. 12. listopada u SAD se obilježava Kolumbov dan (Columbus day), a i u drugim američkim državama slave se blagdani vezani uz otkriće Amerike. Od 1987. u Španjolskoj se obljetnica Kolumbova otkrića slavi kao Nacionalno slavlje (Fiesta Nacional) ili Nacionalni dan, a od 2000. 12. listopada je ujedno i Dan oružanih snaga.



Kolumbo zauzima novu zemlju (Columbus taking possession of the new country), nepoznati autor, 1893.

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 21034
REPUTACIJA : 559
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Tue Oct 17, 2017 1:51 am

17. listopada 1967. umro je Aisin Gioro Puyi ili Pu Yi, posljedni vladar dinastije Qing i posljedni kineski car.
Carem je postao još 1908. godine u dobi od samo 2 godine i 10 mjeseci, a vladao je uz pomoć strica Zaifenga. Njegovo odrastanje je teško moglo biti normalno i uravnoteženo jer su ga smatrali božanstvom i nisu očekivali od njega dječje ponašanje. Kad bi se negdje pojavio, odrasli ljudi bi mu se duboko klanjali izvodeći ritual kowtow (padanje na koljena, dodirivanje poda glavom i skretanje pogleda). Poslije Xinhai revolucije 1911., Pu Yi je bio prisiljen abdicirati 12. veljače 1912. i odreći se prava da bude car, ali nominalno zadržavajući naslov vladara Qing dinastije i carskog klana Aisin Gioro sve do 5. studenog 1924., kada ga je vojskovođa Feng Yuxiang protjerao iz Zabranjenog grada.
Bio je regent japanske marionetske države Mandžukuo od 9. ožujka 1932. do 15. kolovoza 1945. godine, od 1. ožujka 1934. godine i kao car (Kangde). Poslije kapitulacije Japana, Pu Yi je završio prvo u sovjetskom zatočeništvu od 1945. do 1950., a poslije u kineskom do 1960. kada je oslobođen.
Posljednje godine života Pu Yi je proveo u komunističkoj Kini kao običan građanin. Mao Zedong mu je dao posebno dopuštenje da se naseli u Pekingu, gdje je dobio smještaj u hotelu koji je bio u vlasništvu države. Radio je u Pekinškom botaničkom vrtu kao vrtlar, a kasnije kao urednik u literarnom odjelu Kineske komunističke savjetodavne konferencije. Za svoj posao dobivao je redovitu mjesečnu plaću.
Kad je započela Maova Kulturna revolucija Pu Yi je postao meta fanatičnih mladih aktivista koji su bivšeg cara smatrali simbolom imperijalne prošlosti. Vlada mu je osigurala zaštitu od fizičkih napada, no uvjeti su mu se ipak jako pogoršali. Umro je od komplikacija nastalih uslijed bolesti u 62. godini u Pekingu i sahranjen je kao običan građanin.
Poznat je i po filmu Bernarda Bertoluccia 'Posljednji kineski car' iz 1987. godine, koji je temeljen na njegovoj autobiografiji. Film je osvojio svih devet Oscara za koje je bio nominiran. Uz najbolji film, osvojio je nagrade za najbolju scenografiju, fotografiju, dizajn kostima, režiju, montažu, glazbu, originalni glazbeni broj, zvuk i adaptirani scenarij.



Pu Yi kao car Mandžukua

Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 451
REPUTACIJA : 9
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Thu Nov 02, 2017 7:19 pm

73.LET - KUČIBREG

Nemška vojska je oktobra 1943 zasedla Istro in na njenih obalah ter v zaledju zgradila obrambni zid, da bi se zoperstavila morebitni zavezniški invaziji. V bojih v okolici Kućibrega v začetku novembra 1944 so Nemci prizadejali velike izgube hrvaškim, italijanskim in slovenskim partizanom, ki so se tedaj zadrževali na tistem območju. Skupno je padlo več kot 120 borcev. Največ žrtev je pokopanih na pokopališču v Hrvojih, v Kućibregu pa so jim postavili spomenik.

Obalno planinsko društvo Koper in Združenje protifašistov, borcev za vrednote NOB in veteranov Koper organizirata dne 05.11.2017 skupni pohod Truške - Kućibreg. Odhod izpred osnovne šole v Truškah točno ob 8. uri. Ob 11 uri se bomo udeležili komemoracije pri spominskem obeležju padlih borcev v Kučibregu.



V počastitev 73. obletnice bitke pri Kučibregu, ko je v bitki proti nemškemu okupatorju leta 1944 padlo več kot 120 partizanov.


Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 451
REPUTACIJA : 9
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Tue Nov 07, 2017 11:40 am

ZAČETEK OKTOBRSKE REVOLUCIJE

Na današnji dan leta 1917 se je v Rusiji začela velika oktobrska revolucija oziroma vstaja takratnem Petrogradu.

V noči s 24. na 25. oktober 1917 po starem koledarju (ali od 7. na 8. november po novem) so oboroženi delavci z vojaki pod vodstvom boljševikov zrušili začasno vlado. Zato jo nekateri imenujejo boljševiška, bolj redko pa tudi novembrska revolucija. V nekaterih pogledih je bila nadaljevanje ruske revolucije leta 1917, pri čemer je bila prva faza tako imenovana februarska revolucija. Najbolj markanten voditelj revolucije je bil Vladimir Iljič Lenin. Osrednje aktivnosti revolucije so bile v Petrogradu. Bile so pod nadzorom Petrogradskega Sveta, ki mu je načeloval Lev Trocki ter vojaški komite pod nadzorom Adolpha Joffeja. Revolucija je bila odgovor na zatiranje in poniževanje Carske Rusije ter na negativne posledice, ki jih je imela 1. svetovna vojna.

Kljub resnim pomislekom mnogih boljševikov je Lenin vztrajal, da je oblast treba prevzeti z revolucijo. Delavci in vojaki so v Sankt Peterburgu zavzeli najpomembnejše točke v mestu in dan pozneje je padel tudi Zimski dvorec, kjer je bila začasna vlada. V Smolnem se je zbral vseruski kongres sovjetov in pod Leninovim vodstvom sestavil prvo sovjetsko vlado in svet ljudskih komisarjev. Druge radikalne skupine so protestirale, ker so boljševiki postavili novo vlado, saj so bili šibki. Na levici so bili močnejši od njih eserji – socialni revolucionarji, pa tudi sicer so jih neposredno ogrožali domači in tuji nasprotniki.

http://www.24sata.hr/news/cuvari-lenjinova-tijela-brinu-o-njemu-peru-ga-i-balzamiraju-498178

AURORA - admiralska ladja
* Izgradnja: 1903
* Dolžina: 126,8 m
* Širina: 16,8 m
* Višina: 7,3 m
* Hitrost: 19 vozlov
* Posadka: 590 vojakov
* Oborožitev 1903:
* Topovi:
* 8 x 152 mm
* 24 x 75 mm
* 8 x 37 mm
* 3 torpedne cevi
* Oborožitev 1917:
* 14 x 152 mm
* 4 x 76,2 mm
* Strojnice
* 3 torpedne cevi
* Sodelovala:
* Dogger Bank - nesreča z ribiško barko - 1904
* Bitka pri Tsushima - 1905
* Oktobrska revolucija - 1917
http://www.primorske.si/2017/11/07/Pred-sto-leti-se-je-v-Rusiji-zacela-oktobrska-revo

https://en.wikipedia.org/wiki/Russian_cruiser_Aurora




Začetek revolucije v tedanjem Petrogradu, današnjem Sankt Peterburgu, so zvečer 25. oktobra (7. novembra) 1917 naznanili streli z vojaške ladje AURORA, boljševiki pa so nato skupaj z oboroženimi delavci začeli prevzemati nadzor nad mestom.

   
                        Vladimir Iljič Uljanov Lenin leta 1887                                             1895                                    V njegovo čast mesto postane Leningrad


Lenin govori vojakom na Rdečem trgu v Moskvi, maja 1919, v času bojev mlade sovjetske oblasti s silami intervencije in kontrarevolucije

   
                                               Lev Davidovič Trocki                                                                   Lev Davidovič Trocki

   
                       Zadnja slika Lenina dokler je bil še živ                                                  Smrt Trockega 21.avgust 1940                                   Znamka
Na vrh Go down
Zoran I
Vodnik
Vodnik
avatar

Broj komentara : 451
REPUTACIJA : 9
Član od : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Fri Nov 10, 2017 8:53 pm

OSIMSKI SPORAZUM

Na današnji dan leta 1975 sta v Osimu zunanja ministra Italije in Jugoslavije podpisala tako imenovani osimski sporazum o ureditvi mejnih in gospodarskih vprašanj med državama.
http://drinkadria.fgg.uni-lj.si/externalapp/assets/attachments/osimki-sporazum.pdf
http://istrapedia.hr/hrv/425/osimski-sporazumi/istra-a-z/
http://drinkadria.fgg.uni-lj.si/externalapp/assets/attachments/osimski_sporazum_1977.pdf


V Osimu sta se po podpisu sporazumov rokovala zvezni sekretar za zunanje zadeve Miloš Minić
                                     in italijanski zunanji minister Mariano Rumor

Osimski sporazumi so mednarodni pravni akti, ki so jih 10.novembra 1975 podpisali Socialistična federativna republike Jugoslavija in Republika Italija v italijanskem mestu Osimo blizu Ancone, z ratifikacijo v obeh parlamentih pa so stopili v veljavo 11.oktobra 1977.
Osimske sporazume sestavljajo trije temeljni dokumenti ter 16 dodatkov:
* Pogodba med Socialistično federativno republiko Jugoslavijo in Republiko Italijo
* Sporazum o pospeševanju gospodarskega sodelovanja med Socialistično federativno republiko Jugoslavijo in Republiko Italijo
* Protokol o prosti coni
Določila prvo navedene pogodbe so predvsem politične narave in se nanašajo na določitev državne meje in na vprašanja povezana z mejo. Z mirovno pogodbo z Italijo iz leta 1947 državna meja s SFRJ namreč ni bila v celoti določena.
Z mirovno pogodbo je bilo ustanovljeno Svobodno tržaško ozemlje (STO), razdeljeno na cono A, ki je bilo pod anglo-ameriško vojaško upravo, in cono B, ki je bilo pod jugoslovansko vojaško upravo. S spomenico o soglasju iz leta 1954 (t. i. Londonski sporazum) je STO prenehalo obstajati. Določila pogodbe urejajo mejo na kopnem in na morju ter postopke za njeno določitev na samem zemljišču. Posebnega pomena so tudi določila, ki urejajo državljanstvo. Prav tako je pogodba uredila izplačilo odškodnine za odvzeto imetje, morebitno preselitev ter socialno zavarovanje oseb z območja cone A in B STO. Posebnega pomena je 8. člen omenjene pogodbe, ki določa, da bo s prenehanjem veljavnosti Posebnega statuta, priloženega k londonski Spomenici o soglasju iz leta 1954, vsaka stran ohranila v veljavi notranje ukrepe, ki jih je že sprejela pri izvajanju omenjenega statuta, in da bo v okviru svojega notranjega prava zagotovila pripadnikom manjšin enako raven varstva, kot jo je določal omenjeni statut.
Sporazum o pospeševanju gospodarskega sodelovanja in Protokol o prosti coni pa sta uredila nekatera gospodarska vprašanja, ki naj bi pospešila medsebojno gospodarsko in tehnično sodelovanje s ciljem izboljšanja življenjskih razmer obmejnega prebivalstva. Predvidela sta ustanovitev proste carinske cone pri mejnem prehodu Fernetiči, ki pa ni bila nikdar realizirana. Opredeljeno je bilo tudi sodelovanje na področju vodnega gospodarstva, cestnih in vodnih povezav, varstvo Jadrana pred onesnaženjem in sodelovanje pristanišč. Za uresničevanje Osimskih sporazumov je bilo ustanovljenih 12 mešanih komisij.
Večina določb Osimskih sporazumov je bila uresničena. V smislu izvajanja sporazuma so bili med državama sklenjeni še nekateri drugi mednarodni akti, med drugim sporazum o odškodnini za nacionalizirano oziroma odvzeto premoženje v nekdanji coni B (Sporazum med Socialistično federativno republiko Jugoslavijo in Republiko Italijo o dokončni ureditvi vseh vzajemnih obveznosti, ki izvirajo iz 4. člena pogodbe, podpisane v Osimu 10. novembra 1975), noveliran je bil tudi Videmski sporazum o obmejnem osebnem prometu. Zgrajeni sta bili t. i. sabotinska cesta in cesta po Kolovratu , odprtih in prekvalificiranih je bilo več mejnih prehodov. Večina mešanih komisij (sedaj slovensko-italijanskih, z izjemo tristranske komisije za varstvo Jadrana, kjer kot tretji partner sodeluje Republika Hrvaška uspešno deluje.
Opuščeni projekti obsegajo izgradnjo vodne poti med severnim Jadranom in Donavo ter oblikovanje proste carinske cone. Prvi je bil opuščen zaradi gospodarske in ekološke vprašljivosti, drugi pa predvsem na željo italijanske strani. V italijanskem parlamentu je bil februarja 2001 sprejet Zakon o zaščiti slovenske jezikovne manjšine v Furlaniji-Julijski krajini, vendar se ta počasi uresničuje. V pripravi je nov sporazum o vzajemnem priznavanju diplom in strokovnih naslovov doseženih na univezrah in visokošolskih ustanovah. Odprto ostaja vprašanje vrnitve kulturne dediščine in arhivov.
Republika Slovenija je z mednarodnim pravnim aktom - izmenjavo not - postala pravna naslednica Osimskih sporazumov 31.julija 1992. Ob vključitvi Slovenije v Evropsko unijo tako Osimski kot tudi drugi dvostranski sporazumi, sklenjeni z Italijo, ostajajo v celoti v veljavi.
http://drinkadria.fgg.uni-lj.si/externalapp/assets/attachments/osimki-sporazum.pdf

Do odločitve o Trstu pa ni prišlo in ustanovljeno je bilo Svobodno tržaško ozemlje (STO) s cono A pod angloameriško vojaško upravo in s cono B z jugoslovansko upravo. Londonski memorandum leta 1954 je cono A dodelil Italiji, cono B pa Jugoslaviji. Italija nove razmejitve ni priznala kot dokončne. A je avgusta leta 1955 prišlo do podpisa Videmskega sporazuma, s katerim je največ pridobilo obmejno prebivalstvo od Trbiža oziroma Rateč do Novigrada. Ljudje s stalnim bivališčem v tako imenovanem obmejnem pasu so postali upravičeni do prepustnic, s katerimi so lahko prečkali državno mejo na 52 mejnih prehodih. V manj kot letu dni po podpisu je bilo na jugoslovanski strani izdanih skoraj 116.000 na italijanski pa 146.000 tako želenih knjižic.
http://www.primorske.si/Plus/7--Val/Brez-Osima-bi-imeli-velike-tezave

Priloga III
Pomorska mejna črta izhaja iz glavnega vrha št. 1 od zaliva Sv. Bartolomeja, ki se nahaja na
desnem bregu potoka Sv. Bartolomeja, na izlivu, z koordinati v obeh sistemih:
x = 5.049.835,77 y = 2.420.416,72 italijanski
x = 5.050.841,73 y = 5.400.753,47 jugoslovanski
in je določena z krožnimi loki, ki povezujejo naslednje točke:
tocke Italijanske koordinate(dokument št 39) koordinate Jugoslavije (kartica št. 100-15)
Latitude N Longitude E Latitude N Longitude E
(Greenwich) (Greenwich)
1 45 ° 35 ', 65 13 ° 43', 15 45 ° 35 ', 70 13 ° 43', 40
2 45 ° 35 ', 90 13 ° 42', 75 45 ° 35 ', 95 13 ° 43', 00
3 45 ° 37 ', 80 13 ° 37', 80 45 ° 37 ', 91 13 ° 38', 00
4 45 ° 32 ', 70 13 ° 18', 75 45 ° 32 ', 80 13 ° 19', 00
5 45 ° 27 ', 20 13 ° 12', 70 45 ° 27 ', 20 13 ° 12', 90
Zgoraj navedene koordinate, so grafično predstavljene na italijanski mapi št. 39 društva za mornarico, z obsegom 1: 100.000, tretja izdaja, marca 1962, ponovna izdaja julija 1974 ,posodobljena z Buletinom "Avviso ai naviganti”(obvestila za pomorščake)št.42 leta 1974 in na jugoslovanski mapi

št.100-15 hidrograficnega instituta jugoslovanske mornarice, v merilu 1:100.000, nova izdaja

junija 1971,ponovna izdaja julija 1974 , posodobljena z Buletinom "Avviso ai naviganti” (Obvestila za pomorščake)
št. 22

leta 1974.
Priloga IV
Priloga IV je sestavljena iz naslednjih segmentov topografske karte:
"Mapa hidrografičnega instituta mornarice-Genova, aprila 1943 -Tretja izdaja, marca 1962"
severni Jadran od Tilmenta do Pule (posodobljeno v datoteki 04-05 novembra 1974)
Stran 5
http://drinkadria.fgg.uni-lj.si/externalapp/assets/attachments/osimki-sporazum.pdf



  
Na vrh Go down
Sloba1
Podporučnik
Podporučnik
avatar

Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 1286
REPUTACIJA : 11
Član od : 2014-12-21
Dob : 54
M(j)esto Petrovaradin

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Sat Nov 11, 2017 2:53 pm

Danas je Dan Primirja. Vezan za Veliki rat. U Srbiji novoustanovljen praznik i neradan dan. Međutim, još običan narod ne zna o čemu se radi jer nije dovoljno zaživeo. Primetio sam da sve radi normalno, od trgovina, preko frizera, do brze hrane i ostalo. Jedino ne rade državne ustanove kao što su fakulteti, socijalna i penziona, pa biro rada ne radi, banke ne rade.
Sve ostalo je isto. Kao da je ponedeljak, utorak ili sreda kao obični dani.
Na vrh Go down
vladimir
Poručnik
Poručnik


Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 2049
REPUTACIJA : 103
Član od : 2011-01-25

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Sat Nov 11, 2017 10:41 pm

ovo bi trebao biti dan zalosti za srpski narod. gledam danas tv ostrvo Vido ili ostrvo smrti,Krf -ostrvo nade ,Solun vojnicko groblje.Kjmakcelan vrata slobode . 5000 poginulih, kosturnica,grob do groba. I tako dalje. koliko je ovaj srpski narod dao zivota za slobodu svih naroda na podruciju ex.YU.Kako nam je to vraceno 1941 ili 1991. to je stvarno strasno.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
avatar

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) Orden za VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 21034
REPUTACIJA : 559
Član od : 2012-10-30
Dob : 49
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Tue Nov 14, 2017 1:06 am

Književnik, dramaturg, kritičar, prevoditelj i zagrebački kroničar August Šenoa rodio se u Zagrebu 14. studenog 1838.
Otac mu je bio Alois Schönoa, Nijemac koji se doselio iz Češke te radio kao slastičar zagrebačkog biskupa Aleksandra Alagovića i prvog zagrebačkog nadbiskupa kardinala Jurja Haulika. Šenoina majka zvala se Terezija pl. Rabacs i bila je iz Slovačke, a umrla je kad je imao 8 godina.
Šenoa je studirao pravo u Zagrebu i Pragu, ali nikada nije diplomirao. U Beču je uređivao listove Glasonoša i Slawische Blätter. U Zagreb se vratio 1866. i radio u uredništvu lista Pozor, zatim kao dramaturg u Hrvatskom zemaljskom kazalištu, gradski bilježnik te kao gradski senator. Od 1874. do smrti bio je urednik časopisa Vienac. Politički se angažirao u Narodnoj stranci, izrasloj iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Široj javnosti postao je poznat kada je počeo raditi kao dopisnik za Pozor gdje je pisao seriju feljtona Zagrebulje u kojima opisuje negativne posljedice koje su konformizam i licemjerje ostavili na svakodnevni život u Zagrebu. Zahvaljujući njemu feljton je postao literarni žanr. Dok je pisao za časopis i djelovao kao novinar ostao je zapamćen po kritiziranju društva. Radio je i kao kazališni kritičar dajući prijedlog novog programa i analizirajući stanje glumišta.
Ipak, August Šenoa prije svega ostao je zapamćen kao romanopisac, zaslužan je za populariziranje ove književne vrste. Središnje mjesto njegovog stvaralaštva zauzimaju povijesni romani Zlatarevo zlato, Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna, Diogeneš i nedovršeni Kletva. U romanima i pripovijetkama iz suvremenog života pisao je o socijalnim, političkim i etičkim problemima - Prosjak Luka, Barun Ivica, Prijan Lovro, Branka… Velik je uspjeh postigao i svojim djelima u stihu s motivima iz povijesti: Propast Venecije, Smrt Petra Svačića, Šljivari, Anka Neretvanka, Vinko Hreljanović ili iz narodne predaje: Božja plahtica, Kameni svatovi, Kugina kuća, Postolar i vrag, Gvozdeni div, Prokleta klijet, Mile Gojslavica.
Popularne su bile i njegove pjesme u kojima je izražavao pokretačke ideje svoga doba i narodnjački program J. J. Strossmayera. Tvorac je razvijenog urbanog jezičnog standarda te je naglašavana Šenoina uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost suvremenoga hrvatskoga jezika od legije rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca. Njegovo stvaralaštvo, a bio je najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, imalo je veliki utjecaj na domaću pripovijednu prozu te je dominirao hrvatskom književnošću sve do početka 20. stoljeća.
Pjesnik A. G. Matoš o Šenoi je rekao: "Šenoa je najzagrebačkiji sin, Orfej koji je dao glas i riječ tome kamenju da progovara narodnom dušom".
August Šenoa preminuo je 13. prosinca 1881. od posljedice upale pluća, koju je dobio dok je kao gradski senator pomagao unesrećenima nakon Velikog potresa u Zagrebu 1880. godine.



Poprsje Augusta Šenoe, rad kipara Ivana Rendića (1849-1932) na zagrebačkom Zrinjevcu

Na vrh Go down
VBČ
GENERAL JNA NAČELNIK GŠ Administrator
GENERAL JNA   NAČELNIK GŠ   Administrator
avatar

Član foruma od prvog dana Spomenica Prvoborca
Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Broj komentara : 5420
REPUTACIJA : 143
Član od : 2009-05-01

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Tue Nov 14, 2017 1:20 am

@Max Blitz (citat):
Književnik, dramaturg, kritičar, prevoditelj i zagrebački kroničar August Šenoa

Veliki književnik čija sam djela rado čitao.

_________________
"Zar si ikada čuo da jezid kaže za drugog da je umro?
Samo kaže da se preobrazio, jer nema ni smrti ni groba,
nego samo život i ništa osim života."
Na vrh Go down
http://jna-sfrj.forum-aktiv.com
 
Na današnji dan
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 36/37Idi na stranicu : Previous  1 ... 19 ... 35, 36, 37  Next
 Similar topics
-
» Na današnji dan
» KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA :: CIVILNA PLATFORMA :: RAZNO-
Idi na: