FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez
 
HomeRegistracijaLogin
_______________Bile su to dobre i loše godine. Bile su to godine aktivnosti i uspavanosti, godine uvažavanja i nerazum(ij)evanja, godine druženja i ljutnje, odlazaka i dolazaka, nagradjivanja i kažnjavanja, ukora i oprosta, godine radosti i tuge... svega je bilo izuzev: mržnje. Sedam godina postojimo. Branimo pravo na s(j)ećanja! Vaš Forum BPN JNA.

Share | 
 

 Astronomija i astronautika

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
Idi na stranicu : 1, 2, 3, 4  Next
AutorPoruka
Stanko1
Vodnik I klase
Vodnik I klase


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 503
Član od : 2013-02-24
Dob : 67
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Zanima li još koga astronomija?   07.05.13 18:42

Odgovor na pitanje u naslovu teme slutim unaprijed, ali tko zna…
Kao dobri učenici i naročito dobri vojnici sigurno ste svi naučili orijentirati se prema Sjevernjači. Ali nebeski svod nudi, osim Velikih kola i Stelle Polaris, pravu raskoš užitaka za one koji znaju u što gledaju.
Već sam u drugoj temi spomenuo da osim željeznice imam još jednu strast - astronomiju. U posljednje vrijeme me ne drži kao nekada, ali još uvijek istinski uživam u pogledu na noćno nebo.
Za astronomiju (preciznije: astrognoziju, poznavanje neba i nebeskih objekata) zainteresirao sam se u ranoj mladosti. U početku me noćno nebo plašilo, izgledalo mi je nekako tajanstveno i pomalo prijeteće, sve dok se nisam latio stare izreke: upoznaj neprijatelja da bi ga lakše svladao.
Sve je počelo negdje potkraj 1964. godine (imao sam 15 godina). Upravo nam je stigao zadnji svezak Enciklopedije leksikografskog zavoda, a u njemu velika karta neba. I tada sam odlučio upoznati nebo, a sve što znam naučio sam bez ičije pomoći služeći se kartama i literaturom.
U popularnoj literaturi (i na tečajevima za početnike) obično se kreće od Velikog i Malog Medvjeda odnosno Sjevernjače. Ja sam krenuo od potpuno drugačijeg orijentira - od Oriona, točnije tzv. Orionovog pojasa.
Jedne večeri u vrijeme zimskih ferija, koju godinu ranije, bio sam s bakom u Ivanić Gradu na livadi iza kuće. Za oko su mi zapale tri sjajne zvijezde u ravnini i pitao sam baku što je to. Rekla mi je: - To su Kosci.
U narodu je Orionov pojas poznat kao Jakovljev štap ili Kosci.
Te Kosce sam puno puta viđao zimi i u rano proljeće. Lako sam ih prepoznavao, ali nisam znao ništa drugo o nebu. I onda sam ih iskoristio kao startnu poziciju. Bez puno truda upoznao sam zviježđe Oriona, pa Velikog i Malog psa, pa Bika, Blizance, Kasiopeju, Kočijaša… za malo vedrih noći već sam poznavao čitavo zimsko nebo.
 
Orion, najljepše zviježđe na čitavom nebeskom svodu. Kod nas je vidljivo na večernjem nebu zimi i u rano proljeće. U sredini se vidi niz od tri zvijezde, takozvani Orionov pojas:
 


 
Orion mi je poslužio kao početna točka za nastavak upoznavanja neba. U gornjem desnom kutu je dio zviježđa Bik (Taurus). Lako se prepoznaje po skupini zvijezda u obliku slova V. Skupina se zove Hijade (Hiyades) i predstavlja glavu bika s kojim se bori nebeski lovac Orion. Sjajna zvijezda u gornjem lijevom vrhu Hijada zove se Aldebaran:
 


 
Uz pomoć Orionovog pojasa lako sam našao zviježđe Veliki pas (Canis Maior):
 


 
Slika neba tokom godine se mijenja, a uz pomoć knjige Otona Kučere ''Naše nebo'' kroz 1965. godinu sam upoznao sva zviježđa koja se mogu vidjeti na našim zemljopisnim širinama. Pogled u noćno nebo uvijek je vrhunski užitak, a naročito ako znaš u što gledaš. Astrognozija mi je postala gotovo opsesijom, pa sam se u društvu prijatelja Branimira učlanio na Zvjezdarnicu u Zagrebu. Pohađali smo predavanja i promatrali nebeske pojave i tijela svakog tjedna sve do 1968. Tu sam prvi put kroz teleskop vidio, između ostalog, Saturnove prstenove.
 
Zvjezdarnica na Popovom tornju u Zagrebu, Opatička 22:
 


 
Jednom sam usred noći i ciče zime izašao na balkon da malo uživam u nebeskom svodu i prizoru koji će se u večernjim satima pojaviti tek za dva-tri mjeseca, kad se moj stariji brat proderao iz kreveta: - Zatvaraj ta vrata, smrzo sam se k'o p.čka, j.bale te zvijezde!  Laughing - I danas se znamo nasmijati toj epizodi.
Zahvaljujući izviđačima, s kojima sam bio punih 12 godina, obišao sam mnoge krajeve bivše Jugoslavije. Bez obzira gdje bih se zatekao, na planinskom platou Vučeva ili na nekom od otoka šibenskog arhipelaga, nikada nisam propuštao priliku uživati u raskoši noćnog neba. Pokušao sam zainteresirati za astrognoziju i moje kolege i prijatelje iz izviđača, Pošte i railfanovskog društva, ali s malo uspjeha. Svi se prave zainteresiranima, a vidim na njihovim licima poruku ''daj ne davi više''. Šteta, ljudi ne znaju kakav užitak propuštaju, a može se do njega s malo truda.
Zadnjih godina ne promatram noćno nebo tako često kao prije, iako svake večeri pogledam kroz prozor kako je moje staro nebesko društvo. Upravo ovih dana na jugoistoku se lijepo vidi Saturn na granici zviježđa Djevice i Vage, a i Arktur u zviježđu Bootes svijetli punim sjajem. Ali svjetlost velikog grada uskraćuje pravi užitak. Ponekad izađem na večernju šetnju u mojem naselju (Malešnica), potražim neku livadu između pustih novogradnji i razgledavam nebo. Jednom me zatekao susjed i pita: - Zakaj vi gledate gore, je li vam dobro? - Čovječe dragi, ima li smisla da ti pričam…
 
Još dva pogleda u nebo, tek da eventualno zainteresiram kojeg forumaša. Pretpostavljam da svi znate naći Velika kola (dio zviježđa Velikog medvjeda, Ursa Maior) i Sjevernjaču. Ako je Sjevernjača u središtu, točno nasuprot Velikih kola nalazi se zviježđe prepoznatljivo po obliku rastegnutog slova W, a zove se Kasiopeja (Cassiopeia):
 


 
Ako želite bez pola muke pronaći planet Saturn, a ovih dana se lijepo vidi na noćnom nebu, bacite oko na sliku-vodič. Ovako će to izgledati 22. svibnja/maja ove godine na jugoistočnom dijelu neba. Blizu Saturna je zvijezda Spika (Spica), najsjajnija u zviježđu Djevice (Virgo). U narodu je zovu Klas, jer kulminira na južnom obzorju otprilike u vrijeme žetve:
 


 
Moram na kraju reći da zavidim onima koji žive po zabačenim brdsko-planinskim selima ili po malim otočićima, jer im se pruža najljepši pogled na noćno nebo. Ja sam, primjerice, Mliječni put ili Kumovu slamu vidio posljednji put u jesen 1991. godine. Tada je Zagreb bio zamračen, žene i djeca su bili u skloništima, dok je većina nas muškaraca bila u parku. Dok su drugi međusobno pričali ja sam uglavnom buljio u nebo. Ostali su vjerojatno mislili da tražim avione, no mene su zanimale sasvim drugi prizori.

Na vrh Go down
Pero™
Poručnik
Poručnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 2089
Član od : 2012-10-29
M(j)esto LJ, nekad SFRJ

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   07.05.13 18:49

Samo se ti razpiši...
Na vrh Go down
Stanko1
Vodnik I klase
Vodnik I klase


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 503
Član od : 2013-02-24
Dob : 67
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   07.05.13 18:51

@Pero™ (citat):
Samo se ti razpiši...
Pa već sam se raspisao k'o nezdrav (jučer i danas). Sve se pitam kaj mi je došlo. Wink
Na vrh Go down
bojnik
Poručnik
Poručnik


Prim(j)eran Vojnik Znacka PV
Broj komentara : 2815
Član od : 2012-11-13
Dob : 51
M(j)esto Slavonija - Slanina & kulen + čvarci & kobasice

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   07.05.13 19:31

Sleep


bojnik: komentar modifikovan dana: 17.05.13 8:42; prepravljeno ukupno 1 puta
Na vrh Go down
Stanko1
Vodnik I klase
Vodnik I klase


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 503
Član od : 2013-02-24
Dob : 67
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   07.05.13 20:14

@bojnik (citat):
bilo je neko poravnjanje planeta, ako se nevaram
Ako je to bilo prošle godine, zaključujem da je mogao biti jedan od dva moguća prizora (pitanje je kada ste to gledali).
Ova slika snimljena je jutro 27. lipnja/juna 2012. Vide se planeti Jupiter (gore) i Venera (dolje). Pažljivo oko primijetiti će iznad Jupitera malu skupinu zvjezdica koja se zove Vlašići ili Plejade (Pleiades), a pripadaju zviježđu Bika (Taurus). Laici ih često brkaju s Malim medvjedom:
 


 
Pri dnu druge slike, snimljene u brazilskoj državi Minas Gerais nakon zalaska Sunca 16. kolovoza/augusta 2012., vide se planeti Saturn (gore) i Mars (u sredini lijevo). Zvijezda u samom dnu je Spika ili Klas u zviježđu Djevice (Virgo):
 

 

Kad sam se već raspisao, a još vas nisam stigao udaviti temom, dodati ću nešto i o takozvanoj astrologiji.
Kad astronomu spomenete astrologiju taj se odmah hvata za pištolj.
Astronomija je egzaktna znanost, astrologija je pučka zabava ili vračanje/vradžbina. Nešto kao ''miš beli sreću deli'' ili ''srećka planeta za staro, za mlado, za malo i veliko'' (tako je nekada vikala jedna Romkinja na sajmu u Ivanić Gradu).
Sumnjam da se netko od forumaškog društva previše obazire na horoskope, iako povijest pamti poznate ljude koji su sreću tražili u zvijezdama (kad im već ništa drugo nije pomagalo - najbolji primjer je Hitler 1945.).
Osim što izvodi kojekakve vradžbina-kombinacije tzv. astrologija brka i pojmove tj. astronomske činjenice. Na primjer, za njih je sve ''planet'' pa i Sunce i Mjesec. Tome treba dodati i tzv. horoskopske znakove kojih ima 12 i svi traju po 30 dana. U stvarnosti ekliptika (staza prividnog gibanja Sunca po nebeskom svodu) prolazi kroz 13 zviježđa. Ono trinaesto, koje astrologija ne poznaje, zove se Ophiuchus (Ophiuchus) ili Zmijonosac (Serpentarius).
Isto tako znakovi se kalendarski ne poklapaju sa stvarnim boravkom Sunca u zviježđima. Da ne duljim, evo astronomskih podataka o stvarnom godišnjem kretanju Sunca (u stvarnosti se Zemlja okreće oko matične zvijezde):
- Ovan (Aries): 18. travnja/aprila - 13. svibnja/maja
- Bik (Taurus): 13. svibnja/maja - 21. lipnja/juna
- Blizanci (Gemini): 21. lipnja/juna - 20. srpnja/jula
- Rak (Cancer): 20. srpnja/jula - 10. kolovoza/augusta
- Lav (Leo): 10. kolovoza/augusta - 16. rujna/septembra
- Djevica (Virgo): 16. rujna/septembra - 30. listopada/oktobra
- Vaga (Libra): 30. listopada/oktobra - 20. studenog/novembra
- Škorpion (Scorpius): 20. - 29. studenog/novembra
- Ophiuchus (Ophiuchus) ili Zmijonosac (Serpentarius): 29. studenog/novembra - 17. prosinca/decembra
- Strijelac (Sagittarius): 17. prosinca/decembra - 20. siječnja/januara
- Jarac (Capricornus): 20. siječnja/januara - 16. veljače/februara
- Vodenjak (Aquarius): 16. veljače/februara - 11. ožujka/marta
- Ribe (Pisces): 11. ožujka/marta - 18. travnja/aprila
Latinska imena u zagradama naveo sam jer se tako označavaju na većini nebeskih atlasa. Pa ako netko dobije poticaj da nešto više sazna o nebeskom svodu, sretno mu bilo.

Na vrh Go down
Xanadu
Gušter
Gušter


Broj komentara : 61
Član od : 2012-06-13
M(j)esto Ljubljana

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   07.05.13 20:32

Stanko,ti si sunce ovog foruma... sunny
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 17853
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   07.05.13 20:53

Svaka vam čast Sanko! Exclamation
Kapa do poda!
Kakvih se sve gluposti i nedobronamjernih ljudi zna pojaviti na ovom forumu, pravo je zadovoljstvo vidjeti još nekog pametnog i ozbiljnog kome to nije zasmetalo i nije se dao pokolebati!
Hvala vam! Very Happy
Na vrh Go down
Stanko1
Vodnik I klase
Vodnik I klase


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 503
Član od : 2013-02-24
Dob : 67
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   08.05.13 7:24

Do sada nisam primijetio na forumu nikakve partybreakere, iako ne sumnjam da se nađe i takvih.
Nego, ovih dana nas čeka još jedan lijepi prizor na večernjem nebu (zapadno obzorje). Mjesec, Jupiter i Venera u sumrak 13. svibnja/maja 2013.:
 


 
Ako se nađe tko zainteresiran… zvjezdano nebo 15. svibnja/maja oko 21 sat. Pogled prema sjeveru (Polaris = Sjevernjača)…
 


 
… i prema jugu:
 


 
Velika kola ne služe kao vodič samo prema Sjevernjači, već i prema drugim nebeskim užicima. Arktur (Arcturus) je sve do jeseni najveća zvijezda-stajačica na večernjem i noćnom nebu. Riječ je o prividnoj a ne apsolutnoj veličini. Arktur je četvrta zvijezda po prividnoj veličini na čitavom nebu, a druga na sjevernoj hemisferi - odmah iza Siriusa (Canopus i Alpha Centauri ne vide se iz naše zemljopisne širine). Dominirati će našim nebom sve do listopada/oktobra, od njega je prividno veći samo planet Venera:
 


 
Po Arkturu se lako prepoznaje zviježđe Volar (Bootes) sa svojim karakterističnim peterokutom:
 


Na vrh Go down
Stanko1
Vodnik I klase
Vodnik I klase


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 503
Član od : 2013-02-24
Dob : 67
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   08.05.13 7:27

Zviježđe koje tzv. astrologija ne poznaje - Ophiuchus ili Zmijonosac. Prepoznaje se po karakterističnom trapezu na vrhu zviježđa, koji upotpunjuje (desno gore) zvijezda Ras Algethi iz zviježđa Herkula (Hercules). Lijevo gore u trapezu je Ras Alhague (Alpha Ophiuchi):
 


 
Lijepo malo zviježđe Lira (Lyra). Zvijezda Vega je peta po prividnoj veličini, za ljetnih večeri biti će nam točno nad glavom:
 


 
Na kraju i jedno od najljepših zvjeđža na čitavom nebu. Vidljivo je već ovih dana u kasne večernje sate, a ljetnih večeri se lijepo vidi na južnom obzorju. To je Škorpion (Scorpius)…
 


 
… jedno od rijetkih zviježđa koje zaista liči na ono po čemu je dobilo ime:
 


 
Glavna zvijezda u Škorpionu zove se Antares. Zbog crvene boje uspoređivali su ga s planetom Marsom, pa otuda i ime (Mars = Ares, Antares od Anti-Ares = takmac Marsa). Pripada skupini crvenih superdivova i jedan je od izglednih kandidata za supernovu.
Kad već spominjem supernovu, na slici gore vidi se malo zviježđe Vuk (Lupus). U njemu se 1006. godine n.e. pojavila do sada najspektakularnija supernova zabilježena u ljudskoj povjesti. Navodno je dosegnula sjaj Mjeseca u fazi četvrti.
Vratimo se za kraj Antaresu. Slika pokazuje njegovu stvarnu veličinu i usporedbu s našim Suncem i Arkturom. Da je na mjestu Sunca ''progutao'' bi ne samo Zemljinu orbitu već i orbitu Marsa:
 


Na vrh Go down
bojnik
Poručnik
Poručnik


Prim(j)eran Vojnik Znacka PV
Broj komentara : 2815
Član od : 2012-11-13
Dob : 51
M(j)esto Slavonija - Slanina & kulen + čvarci & kobasice

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   08.05.13 10:34

Kolega i ja pratili smo cijelo ljeto planete koje smo mogli uhvatiti telskopom, prizor nenadmašiv, samo nastavite sa daljnjom aktivnošću. Very Happy

_________________
Quidquid latine dictum sit, altum videtur. – Šta god se kaže na latinskom, zvuči mudro.
Na vrh Go down
semsudin
Podporučnik
Podporučnik


Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 1287
Član od : 2013-03-11
Dob : 49
M(j)esto GRABOVAC, VELIKA KLADUSA

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   11.05.13 20:26

Druze Stanko vidim da vladas sa znanjem o nebeskim znacima i planetama reci mi sta mislis jesmo li sami ili postoji zivot jos negdje.Recimo novo otkiveni x planet o kojem se je pisalo da je slican zemlji samo malo veci.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 17853
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   12.05.13 1:10

Nešto s neta: Very Happy

Babilonska astronomija se smatra, prema nekim znanstvenicama, kolijevkom moderne astronomije. Naše znanje o Babilonskoj astronomiji najviše proizlazi iz Babilonskog kataloga zvijezda, koji potječe oko 1200. pr. Kr. Razvijena je u Babilonskom carstvu, današnjem Iraku, gdje su se nalazile stare zemlje Sumer, Akad, Babilonija i Haldeja. Ta astronomija je bila osnova grčke i helenističke astronomije, klasične indijske, islamske i srednjovekovne europske astronomije.
Početak povijesti astronomije započinje sa Sumeranima, oko 3500. - 3200. pr. Kr., koji su razvili klinasto pismo. Sumerani su se bavili samo osnovnim oblikom astronomije, ali su značajno utjecali na složenu astronomiju Babilonaca. Sa Sumeranima počinje astralna teologija, koja je planetarnim bogovima dala značajnu ulogu u religiji Mezopotamaca i njihovoj mitologiji. Oni su također koristili seksagezimalni brojevni sustav (s osnovom 60 umjesto 10), kojim je bilo jednostavnije bilježiti vrlo velike i male brojeve. Današnji običaj dijeljenja kruga u 360º, a zatim po 60 minuta i 60 sekundi je započeo sa Sumeranima. Osim toga, babilonski sat je raspodjela dana na 24 sata, koja su iste duljine.




Amisadukina Venerina tablica iz Babilonskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.)

Jedini dijelovi babilonske astronomije koji su preživjeli iz toga doba su efemeride ili tablični podaci položaja nebeskih tijela i srodni podaci za određeni period vremena, navedenih u jednakim vremenskim intervalima. Klasični grčki i latinski izvori često koriste pojam 'Haldejci' za astronome iz Mezopotamije, koji su zapravo bili svećenici-pisari, koji su se bavili astrologijom i drugim oblicima proricanja.
Pod starobabilonskom astronomijom se misli na astronomiju iz razdoblja za vrijeme i poslije Prve babilonske dinastije (oko 18. - 16. stoljeća pr. Kr.) i prije Neobabilonskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.).
Babilonci su bili prvi koji su shvatili da su astronomske pojave periodične i koji su primijenili matematiku za njihovo predviđanje. Tablice iz ovog razdoblja dokazuju korištenje matematike na promjene u dužini ravnodnevnice tokom Sunčeve godine. Stoljeća promatranja nebeskih pojava su zabilježena u nizovima glinenih tablica s klinastim pismom, poznatih kao Enûma Anu Enlil. Najstariji sačuvani značajni astronomski tekst je tablica 63, Amisadukina Venerina tablica, koja popisuje prve i posljednje vidljive izlaske Venere u razdoblju od oko 21 godine. To je najstariji dokaz da su planetarne pojave prepoznate kao ponavljajuće.
Babilonci su bili prva poznata civilizacija, koja je imala teoriju o kretanju planeta. Tako na primjer, Amisadukina Venerina tablica, koja potječe iz 7. stoljeća pr. Kr., pokazuje promatranja kretanja planete Venere, koja su se vjerojatno vodila i puno ranije. Tekst Enûma Anu Enlil, koji isto potječe iz 7. stoljeća pr. Kr., iz vremena Novoasirskog carstva, prikazuje niz pretkazanja, vezanih uz kretanje planeta. Osim Venere, znali su za kretanje Marsa, Jupitera i Saturna. O kozmologiji starih Babilonaca se malo zna. Kozmologija je grana astronomije koja se bavi porijeklom, svojstvima i razvojem svemira u cjelini. Kozmologija ima dodirnih točaka s fizikom, filozofijom, pa čak i s teologijom, jer pokušava objasniti zašto je svemir upravo takav kakav jest. Mitovi o stvaranju, koji su postojali kod svih starih naroda, primjeri su pradavnih kozmologija. Današnja kozmologija se čvrsto zasniva na danas poznatim zakonima fizike.
study


Max Blitz: komentar modifikovan dana: 05.07.14 2:34; prepravljeno ukupno 1 puta
Na vrh Go down
Stanko1
Vodnik I klase
Vodnik I klase


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 503
Član od : 2013-02-24
Dob : 67
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   12.05.13 8:58

@semsudin (citat):
Druze Stanko vidim da vladas sa znanjem o nebeskim znacima i planetama reci mi sta mislis jesmo li sami ili postoji zivot jos negdje.Recimo novo otkiveni x planet o kojem se je pisalo da je slican zemlji samo malo veci.
Moram priznati da osobno ne razmišljam o tome jer ne vidim sebe ni svoje bližnje među kandidatima za neku buduću selidbu na drugi planet. Radije se držim onoga što vidim svojim očima, a to je nebeski svod.
Nego, spomenuo si Planet X. Taj pojam u astronomiji ima drugo značenje i odnosi se na hipotetski novi (još neotkriveni) planet u Sunčevom sustavu. A pošto si me povukao za jezik, tj. da si mi poticaj, ispričati ću pričicu o jednom bivšem kandidatu za Planet X.
 
Otkriće Plutona
 
Pluton je punih 76 godina (1930.-2006.) smatran devetim i najudaljenijim planetom Sunčevog sustava. Odlukom Međunarodne astronomske unije 2006. godine izgubio je status planeta i prekategoriziran je u tzv. mali planet (dwarf planet), te je dobio kataloški broj kao jedan od objekata Kuiperovog pojasa (pojas malih nebeskih tijela iza Neptuna).
Otkriće Plutona nastavlja se na otkriće planeta Neptuna (1846.). Neptun je pronađen matematičkom analizom perturbacija putanje planeta Urana. Otkrio ga je astronom zvjezdarnice u Berlinu Johann Gottfried Gale, temeljem podataka koje mu je poslao francuski matematičar Urbain Jean Joseph le Verrier.
Promatranjem i matematičkom analizom perturbacija Uranove i Neptunove putanje američki astronomi William Henry Pickering i Percival Lowell došli su do zaključka o postojanju i devetog planeta. Taj još neotkriveni objekt dobio je ime Planet X.
 
William Henry Pickering:
 

 
 
Percival Lowell:
 

 
 
Lowell Observatory, Flagstaff Arizona:
 

 
 
Sam Lowell počeo je tražiti Planet X 1915. godine, ali je već iduće godine preminuo. Njemu u čast zvjezdarnica kod gradića Flagstaff u Arizoni dobila je ime Lowell Observatory.
Sustavne potrage za Planetom X ili tzv. Lowellovim planetom prihvatio se 1929. godine tada 23-godišnji Amerikanac Clyde Tombaugh (1906.-1997.).
Pri tome je zanimljivo da Tombaugh uopće nije bio astronom po struci. Bio je sin obitelji farmera u Kanzasu, ali je već kao dječak pokazao zanimanje za astronomiju. Čak je od dijelova iz očeve garaže sklepao vlastiti teleskop, a svoja opažanja i crteže slao je zvjezdarnicama. Astronomi na Flagstaffu zaključili su da im upravo takav treba pa su ga pozvali k sebi, dali mu namještenje i tada najsuvremeniju opremu, te samo jedan zadatak - da traži i nađe Lowellov planet.
 
Clyde Tombaugh:
 

 
 
Tombaugh se prihvatio posla, a služio se metodom dvostrukog snimanja na fotografskoj ploči. Isti dio neba snimio bi dva puta u razmaku od nekoliko dana, a zatim bi dobivene snimke međusobno uspoređivao na takozvanom blink-komparatoru.
 
Blink-komparator:
 

 
Bio je to iznimno složen i mukotrpan posao, koji je tražio strahovito puno strpljenja i koncentracije jer se tražio sićušni objekt na snimkama koje su sadržavale mnoštvo nebeskih tijela. Kada bi naišao na kakav sumnjivi objekt, ili u slučaju prekida zbog lošeg vremena, Tombaugh je obavezno radio kontrolne snimke dok je vrstu objekta prepoznavao primjenom Keplerovih zakona.
Trud mu se na kraju isplatio. Dana 18. veljače/februara 1930. uspoređivao je snimke načinjene 23. i 29. siječnja/januara. Nedaleko zvijezde Gama u Blizancima primijetio je sićušnu zvjezdicu 15. prividne veličine (za usporedbu: normalno ljudsko oko vidi nebeske objekte do 6. prividne veličine) koja je promijenila položaj. Naknadnom provjerom potvrđeno je da je riječ o planetu, koji je na prijedlog jedne američke djevojčice dobio ime Pluton.
 
Otkriće Plutona 18. veljače/februara 1930. Strelice pokazuju novootkriveni planet:
 

 
Clyde Tombaugh je ovim otkrićem stekao svjetsku slavu. Za njega kažu da je bio vrlo simpatičan i susretljiv čovjek i sve do duboke starosti strpljivo je objašnjavao uvijek novoj publici, po milijuniti put, kako je otkrio Plutona. A na službenim skupovima njega i suprugu najavljivali su kao ''Mr. and Mrs. Pluto'' (gospodin i gospođa Pluton).
Ubrzo se pokazalo da Pluton nije Planet X. Izračun Plutonove mase pokazao je da je ona neusporedivo manja nego su predviđali Pickering i Lowell. Danas znamo da je čak manji od našeg Mjeseca i da ima još sitnijeg pratioca koji se zove Charon. Tako da Pluton, budući patuljast, nikako nije mogao izazivati poremećaje u putanji planeta-divova kao što su Uran i Neptun. Drugim riječima Pluton je otkriven slučajno.
 
Snimka Plutona sa teleskopa Hubble Space:
 

 
Astronomi nisu odustajali od Planeta X, pa se pretpostavljalo da postoji i deseti planet. Tombaugh ga je tražio punih 12 godina, ali ga nije našao jer očito ne postoji. Za to vrijeme snimio je 70% vidljivog dijela neba i pronašao brojna druga nebeska tijela i pojave, između ostalog i jednu supernovu. Godine 1945., zbog kresanja troškova Lowell Observatory, Clyde Tombaugh - svjetski poznat čovjek koji je otkrio Plutona - dobio je otkaz kao tehnološki višak. Nije ostao bez posla jer je odmah dobio namještenje u jednom institutu za raketna istraživanja.

Na vrh Go down
Stanko1
Vodnik I klase
Vodnik I klase


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 503
Član od : 2013-02-24
Dob : 67
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   12.05.13 16:00

Kako je Neptun izmaknuo Britancima iz ruku
 
Od osam planeta Sunčevog sustava za normalno ljudsko oko je vidljivo pet (dakako ne računajući Zemlju): Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn.
U određenim razdobljima prostim okom se može vidjeti i Uran, ali kao zvjezdica 6. prividne veličine - što je granica vidljivosti bez teleskopa - tako da ga mogu uočiti samo najvrsniji poznavatelji neba. U ovom trenutku prividna veličina mu je oko 5.9 i vidljiv je bez optičkih pomagala.
Planet Uran otkrio je 1781. godine britanski astronom William Herschel.
 
William Herschel:
 


 
Uran snimljen 1986. godine iz svemirske sonde Voyager 2:
 

 
Neptun, osmi i najudaljeniji planet Sunčevog sustava, vidjeli su još Galileo Galilei (1612.-1613.), Jérôme Lalande (1795.) i Sir John Hercshel (1830.), ali ga nisu prepoznali kao planet.
Nakon što je William Herschel 1781. godine otkrio Uran, promatrajući gibanje novootkrivenog planeta astronomi su s vremenom primijetili stanovite nepravilnosti - Uran nije slijedio predviđenu putanju (po Newtonovim zakonima gravitacije) već se od nje neprekidno udaljavao, tako da se došlo do zaključka da mora postojati još neko nebesko tijelo iza Urana koje svojom masom utječe na njegovu putanju oko Sunca.
Prvi čovjek koji je stavio na papir ideju da se to nepoznato nebesko tijelo ili tzv. ''transuranski planet'' pokuša pronaći računskim putem, točnije matematičkom analizom perturbacija Uranove staze, bio je britanski astronom-amater (inače zanimanjem svećenik) Thomas Hassey. O tome je tridesetih godina XIX. stoljeća pisao astronomu Georgeu Airy, međutim je dobio odgovor da ''teorija za sada ne može riješiti to pitanje''.
 
Sir George Biddel Airy:
 

 
Ubro nakon toga, 1841. godine, drugi Britanac - John Adams, tada još student matematike i astronomije u Cambridgeu - prihvatio se te zadaće, a ozbiljnije je prionuo poslu 1843. nakon što je diplomirao. Godine 1845. Adamsov izračun bio je gotov i potražio je Georgea Airy koji je u međuvremenu postao Kraljevski astronom (Astronomer Royal) u Greenwichu. Kako se nije uspio sastati s njime ostavio mu je svoje spise, gdje mu je točno označio na kojem mjestu u zviježđu Jarca (Capricornus) treba tražiti ''transuranski planet''. Nažalost, dobio je ne baš ljubazan odgovor u kojem su njegovi rezultati dovedeni u pitanje i navedeno je da ''nemaju nikakve praktične vrijednosti''.
Nakon toga Adams je digao ruke od svega i više se nije pojavio u priči o otkrivanju Neptuna.
 
John Couch Adams:
 

 
U međuvremenu, istim problemom - neovisno od Adamsa i ne znajući jedan za drugoga - bavio se u Parizu francuski matematičar Urbain Le Verrier, koji je 1846. došao do vrlo sličnih rezultata kao i Adams.
 
Urbain Jean Joseph Le Verrier:
 

 
Za razliku od Adamsa Le Verrier je svoje rezultate objavio, nakon čega su se britanski astronomi konačno trgnuli. George Airy zatražio je od profesora astronomije Jamesa Challisa u Cambridgeu (gdje se tada nalazio najveći teleskop) da krene u potragu za ''transuranskim planetom''. Challis se prihvatio posla i bio je prvi koji je krenuo u potragu, ali je radio vrlo sporo i traljavo - dok nije izgubio trku. Što je najgore, kada je objavljeno otkriće Neptuna pokazalo se da je Challis već u prvom tjednu svoje potrage vidio Neptuna dva puta, ali je propustio usporediti ta dva opažanja gdje bi lako vidio da je došlo do pomaka.
 
James Challis:
 

 
U međuvremenu je Le Verrier shvatio da ni francuski astronomi ne pokazuju naročitu zainteresiranost za ovo pitanje, a kako je bio poduzetan čovjek i nije htio gubiti vrijeme uputio je pismo astronomu Johannu Galleu na zvjezdarnici u Berlinu. Pismo je stiglo 23. rujna/septembra 1946. i Galle ga je pokazao direktoru zvjezdarnice Johannu Encke. Dok su njih dvojica raspravljali može li se tu nešto učiniti razgovoru se pridružio Heinrich d'Arrest, u to vrijeme mladi astronom koji je bio u Berlinu na doškolovanju. On je predložio da se krene u potragu uz pomoć nove, tek dovršene, nebeske karte. Direktor Encke osobno je bio skeptičan i nije vjerovao da će od toga biti neke koristi, ali je svejedno dopustio potragu uz pomoć najvećeg teleskopa.
Iste večeri Galle i d'Arrest prihvatili su se posla, a radili su timski. Galle je uperio teleskop u točku koju je označio Le Verrier i očitavao je objekte koji su mu ušli u vidno polje, a njegova opažanja d'Arrest je uspoređivao s kartom. Nije prošlo ni sat vremena kada je Galle očitao položaj jedne zvijezde 8. prividne veličine, a d'Arrest je skočio i uzviknuo: - Te zvijezde nema na karti!
Naknadnom provjerom utvrđeno je da je riječ o planetu. Direktor Encke uputio je pismo Le Verrieru u kojem ga obavještava da planet čiji je položaj predvidio zaista postoji i ujedno mu čestita na ''izvanrednom otkriću kojim je zadužio astronomiju''.
 
Johann Gottfried Galle:
 


 
Heinrich Ludwig d'Arrest:
 

 
Dugo su trajale prepirke oko toga tko je sve zaslužan za otkriće Neptuna. Britanci su tražili da dio slave pripadne i Adamsu, ali drugi (naročito Francuzi) o tome nisu htjeli ni čuti. Na kraju, kada se podvuče crta, ostaju nesporne činjenice: prvi čovjek koji je računskim putem, točnije matematičkom analizom perturbacija Uranove staze, dokazao postojanje ''transuranskog planeta'' i odredio mu približno točni položaj bio je Britanac Adams; međutim, do praktičnog otkrića Neptuna doveo je teorijski rad Francuza Le Verriera, a prvi ljudi koji su ga ne samo vidjeli nego su ga i prepoznali kao osmi planet Sunčevog sustava bili su astronomi zvjezdarnice u Berlinu Johann Gottfried Galle i Heinrich Ludwig d'Arrest.
Da je Airy bio dalekovidniji i da je Challis bio spretniji, počasti za otkriće Neptuna pripale bi Britancima. Ovako im je slava doslovce izmaknula iz ruku.
Međunarodna astronomska unija ipak je službeno priznala Adamsu i njegovom teorijskom radu zaslugu što je prvi dokazao postojanje Neptuna.
Na kraju valja dodati da se otkriće Neptuna matematičkim putem, izračunom putem pera na papiru i bez bilo kakvih pomagala (kakve imamo danas), smatra jednim od velikih trijumfa ljudskog uma.
 
Neptun snimljen 1989. godine iz svemirske sonde Voyager 2:
 


Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 17853
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   13.05.13 3:26

Prenijet ću nešto o počecima geografije, jer su stari narodi više vjerovali da je Zemlja okrugla, nego ravna ploča. Srednji vijek je donio dosata nazadovanja u tim pitanjima.

Eratosten (grč. Ἐρατοσθένης; 276. pr. Kr. - 194. pr. Kr.) grčki matematičar, geograf, putopisac i astronom. Poznat je kao 'otac geografije' kaldejskog podrijetla.
Rođen je u Cireni (danas Shahhat, Libija), a umro u ptolomejskoj Aleksandriji. Stekao je slavu kao prvi koji je upotrijebio sustav širina i dužina, te prvi koji je izračunao Zemljinu veličinu.
Eratosten se obrazovao u Aleksandriji i nekoliko godina u Ateni. Ptolomej III Euergeta imenovao ga je 236. pr. Kr. predstojnikom aleksandrijske knjižnice. Eratosten je dao nekoliko važnijih doprinosa matematici i znanosti. Bio je dobar prijatelj s Arhimedom. Oko 255. pr. Kr. je izumio armilarnu sferu, koja se naširoko koristila sve do pronalaska planetarija u 18. stoljeću.
Oko 240. pr. Kr. Eratosten je izračunao Zemljin opseg koristeći se trigonometrijom i poznavanjem kuta visine Sunca u podne u Aleksandriji i Sieni (danas Asuan, Egipat). Račun je izveo pod pretpostavkom da je Zemlja okrugla i da je Sunce toliko udaljeno da se njegove zrake mogu uzeti kao paralelni pravci.




Eratosten (Ερατοσθένης)


Eratosten je znao da u Sieni točno u podne za vrijeme ljetnog solsticija (21. ili 22. lipnja) nema sjene u bunaru. Naime, tada je sunce u zenitu nad Rakovom obratnicom (iako se Siena nalazila neznatno sjevernije). Također je znao da je kut visine Sunca u Aleksandriji u isto vrijeme 7° južno od zenita. Uzimajući da je Aleksandrija bila sjevernije od Siene - Aleksandrija je zapravo na zapadnijoj širini - zaključio je da udaljenost od Aleksandrije do Siene mora biti 7/360 ukupnog Zemljinog opsega. Budući da mu je udaljenost između gradova bila poznata (5.000 stadija), uspostavio je konačnu vrijednost od 700 stadija po stupnju, što znači da je opseg 252.000 stadija. Točna veličina stadija, kojeg je koristio Eratosten, nije više poznata (uobičajen atički stadij iznosio je oko 185 m), ali vjeruje se da Eratostenova vrijednost odgovara između 39.690 km i 46.620 km. Današnja izmjerena vrijednost opsega Zemlje iznosi oko 40.008 km. 150 godina kasnije Eratostenovu metodu koristio je Posejdonije.
Oko 200. pr. Kr. Eratosten je skovao riječ geografija, što je označavalo opisno učenje o Zemlji.


Max Blitz: komentar modifikovan dana: 05.07.14 2:43; prepravljeno ukupno 1 puta
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 17853
Član od : 2012-10-30
Dob : 48
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   13.05.13 4:17

Globus je trodimenzionalni umanjeni model Zemlje i drugih sfernih tijela kao što su planete, zvijezde ili Mjesec. Također može biti i nebeski (zvjezdani) globus, koji prikazuje pozicije zvijezda i sazviježđa na nebu.
Riječ globus na latinskom jeziku znači okrugla masa ili sfera.

Najraniji poznati globus je konstruirao Krates iz Malusa, Kilikija (današnja Turska) oko 150. g. p.n.e.
Iako su ideje o pravom obliku našeg planeta očito vrlo stare tek je jedan brod (Victoria) iz Magellanove ekspedicije svojim oplovljavanjem planete početkom 16. st. dokazao da stvarno nije ravna ploča! Nije samo Krates tvrdio da Zemlja ima oblik kugle. Prije njega je to tvrdio, osim Eratostena i filozof Pitagora u 6. st. pr. Kr.









Kratesov globus oko 150. g. pr. Kr.


Max Blitz: komentar modifikovan dana: 05.07.14 2:59; prepravljeno ukupno 2 puta
Na vrh Go down
Stanko1
Vodnik I klase
Vodnik I klase


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 503
Član od : 2013-02-24
Dob : 67
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   13.05.13 10:22

Tema se razvija i širi, a to je dobro. Uvijek je korisno saznati neku novu zanimljivost.
S obzirom da je ovaj forum sastajalište veterana vojne službe, još bolje je kada se povežu vojska i astronomija. A ne biste vjerovali - ima i toga.
Svim zvježđima koja su vidljiva iz naših zemljopisnih širina (ima ih 53) imena su dali još stari Grci, a ponešto Egipćani i Arapi. Postoji samo jedna iznimka:
 
Jan III. Sobjeski - jedina povjesna osoba koja je u ratu zaslužila mjesto na nebu
 
Jan III. Sobjeski (1629.-1696.) bio je kralj Poljske i Veliki vojvoda Litve. Svjetsku slavu stekao je presudnom ulogom u bici kod Beča 1683. godine, kada je njegova vojska došla u pomoć opsjednutom gradu, razbila Turke i time - po mišljenju mnogih - spasila europsku civilizaciju od turske najezde.
 
Jan III. Sobjeski u vrijeme bitke kod Beča:
 

 
U oduševljenju zbog velike pobjede kršćanskog oružja nad Turcima astronom iz Gdanjska Johannes Hevelius (poljski: Jan Heweliusz) izdvojio je iz zviježđa Strijelca (Sagittarius) i Orla (Aquila) skupinu sitnih zvjezdica i nazvao ih Štit Sobjeskog (Scutum Sobiescianum).
 
Johannes Hevelius:
 


 
Prikaz zvježđa Štit Sobjeskog iz XVII. stoljeća:
 


 
Novo zvježđe i ime odmah su prihvaćeni od astronoma u drugim zemljama. Zvježđe na nebeskim kartama postoji i danas, ali sa skraćenim imenom Štit (Scutum).
 
Zvježđe Štit (Scutum):
 


Na vrh Go down
Zlatnik
Gušter
Gušter


Broj komentara : 32
Član od : 2013-04-24
Dob : 53
M(j)esto Veles, Makedonija

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   17.09.13 22:29

Jooooj Stanko ... gde me nadje ... ?Shocked Laughing 
Za ovih nekoliko meseci evo sada prvi put na ovom forumu vidim ovu temu o astronomiji. A dali me interesuje ... ha ... , ma to mi je moja ... eeeehhhh ... neispunjena zivotna zelja ...
I ne samo sto sam se ja „zajeb'o“, vec sam i mog sina zadojio sa tom astronomijom i sada zna mnogo (mnogo, mnogo) vise nego ja. Toliko je „usao“ u nju da je hteo je da studira astronomiju. Ali posto u Makedoniju to NEMA, morao je da odabere drugi fakultet (elektro, smer - telekomunikacije). Ustvari, na nekoliko godina na Prirodno Matematickom Fakultetu (PMF) u Skoplju, otvori se studij po astronomiju, ali se upise samo 3-4, eventualno 5 studenata. A ove godine to nije bio slucaj. Najblize gde se moglo studirati je bio Beograd, ali kao strani student, upis je bio 4000 evra. JBG.

Posto sam se pre par minuta vratio kuci, (bio sam kod komsije, pa malo smo pricali, malo pijuckali rakijicu ... ), ne mogu sada da pisem. Samo cu reci da su astronomija i telegrafija moje zivotne opsesije. Jednostavno ih obozavam.
Sad idem da malo prilegnem, a o ovoj temi cu pricati (mozda) vec sutra.

Hik ...lol! 

_________________
Неоттуѓиво е правото на секој поединец да живее во својата заблуда!
Neotudjivo je pravo svakog pojedinca da zivi u svojoj zabludi!
Na vrh Go down
Zlatnik
Gušter
Gušter


Broj komentara : 32
Član od : 2013-04-24
Dob : 53
M(j)esto Veles, Makedonija

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   19.09.13 10:26

Do sada ih je proslo mnogo, a procice ih jos vise, ali samo neke od njih su vidljive golim okom.
Komete!
Ova Hale-Bopova kometa mogla se bez problema videti i sa golim okom. Neko od vas sigurno ju je video. Bila je na severo-zapadnoj strani. Mogla se videti nekoliko meseca. To je bilo negde Mart-April 1997 godine.
Karakteristicno za nju je sto je imala 2 repa. Evo slike od nje.
 

 
 


 
Ono sto ce se desiti ovih par meseci bice jos spektakularnije, jer, kako kazu naucnici, ova nova kometa koje se priblizuje Suncu, a koja se zove ISON, bice mnogo sjajnija, mozda toliko sjajna kao pun mesec! Neki kazu da bi se mogla videti i danju. Ovo ce se desavati negde krajem Novembra. Gledace se pred zoru na jugo-istoku. Evo slike:
 

 
 

 
 

_________________
Неоттуѓиво е правото на секој поединец да живее во својата заблуда!
Neotudjivo je pravo svakog pojedinca da zivi u svojoj zabludi!
Na vrh Go down
ZAGORAC
GENERAL ARMIJE Načelnik Službe Sigurnosti / Bezb(j)ednosti
GENERAL ARMIJE Načelnik Službe Sigurnosti / Bezb(j)ednosti


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima Orden za VZ
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Sigurnost/Bezbednost Služba Sigurnosti / Bezb(j)ednosti
Broj komentara : 3419
Član od : 2012-02-13
Dob : 52

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   19.09.13 10:28

Zlatnik, imaš privatnu poruku!
Na vrh Go down
Vojnik Graničar
Kapetan
Kapetan


Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 3997
Član od : 2011-09-05
Dob : 46
M(j)esto Split

KomentarNaslov komentara: Zanima li još koga astronomija?   09.11.13 4:07


 
Ovako rusi ido prema zvijezdama za razliku od amerikanaca.!!
Svemirski centar u Baikonur -  Kazakhstan.

Na vrh Go down
http://www.liveleak.com/
Stazio
GENERAL JNA NAČELNIK GŠ Administrator
GENERAL JNA   NAČELNIK GŠ   Administrator


Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Broj komentara : 5159
Član od : 2012-11-24
Dob : 49
M(j)esto HN

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   09.11.13 10:59

Indija je krenula ka Marsu



alien alien alien 
Na vrh Go down
Majdan
Gušter
Gušter


Član foruma od prvog dana Spomenica Prvoborca
Broj komentara : 19
Član od : 2009-05-01

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   09.11.13 18:15

Nekada davno me zanimala. Ali sad se nema vremena za nista.
Na vrh Go down
mirko bratuš
Podporučnik
Podporučnik


Jubilarna Medalja 7 g. Jubilarna Medalja 7 g.
Prim(j)eran Vojnik značka PV
Broj komentara : 1793
Član od : 2012-04-15
Dob : 68

KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   09.11.13 18:30

http://apod.fmf.uni-lj.si/

Ovdje je svaki dan nova slika.
Na vrh Go down
Vojnik Graničar
Kapetan
Kapetan


Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka Prva Petol(j)etka
Prim(j)eran Vojnik Značka PV
Broj komentara : 3997
Član od : 2011-09-05
Dob : 46
M(j)esto Split

KomentarNaslov komentara: International Space Station - ISS   10.11.13 9:31


 
Ukoliko netko želi znati kada će iznad nas proletjeti međunarodna svemirska stanica (International Space Station - ISS) tj. iznad ovih naših krajeva to može pogledati ovdje.
Samo u izborniku (Location Lookup) odaberite državu i naj bliži grad kojeg je NASA izbornik odredio.
Ja sam stavio Hrvatska - Split.
I samo čekajte dan, sat, minut i smjer iz kojeg dolazi i smjer u kojen odlazi, na koliko stupnjeva visine, te vam tu piše i koliko će to trajati (u minutama).

Na vrh Go down
http://www.liveleak.com/
Sponsored content




KomentarNaslov komentara: Re: Astronomija i astronautika   Today at 15:47

Na vrh Go down
 
Astronomija i astronautika
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 1/4Idi na stranicu : 1, 2, 3, 4  Next
 Similar topics
-
» Zanima li još koga astronomija?

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA :: CIVILNA PLATFORMA :: RAZNO-
Idi na: