grijehi 29. februara

Kolumbo se spasio na svom posljednjom, cetvrtom putovanju.

 A za nesigurne korake ovih dana nije bas sve krivo ono posljednje pivo. Zemlja nije jos toliko u godinama, jos juri na svom autoputu oko Sunca s trideset km/sek tako da za pet minuta predemo devet hiljada kilometara, a da ne pustimo ni kapi znoja. Sretno!

                                                       

Citat :

 - u prijestupnoj godini se sve promjeni, takvih mjeseca ima vise, manje ili ih nema ?

 Prijestupni dan promjeni mjesece, ali ne i broj mjeseca koji pocinju na isti dan u tjednu.
 U obicnoj godini na isti dan u tjednu pocinju veljaca, ozujak i studeni ,a u prijestupnoj godini su takvi sijecanj, travanj i srpanj.

U povijesti je postojao i 30. februar. Takav kalendar su "smislili" Svedani i to 1712. godine.
                         
                                           


 Svedska je od 1700. do 1753. godine prelazila s julijanskog na gregorijanski kalendar. Umjesto da naprave tu promjenu odjedanput, oni su niz godina postupno i komplikovano mijenjali kalendar, dok se konacno kalendar nije poklopio s gregorijanskim.

                               

                                                                                            svedski kalendar

Jos malo detaljnije o svedskoj zbrki.
 1700 godine se Svedska pocela sa svog kalendara vracati na julijanski, a cilj je bio gregorijanski kalendar. To je htjela uraditi postupno, u roku od cak pola stoljeca, tako da bi ispustala prijestupne dane. 1700 godina tako kod njih nije bila prijestupna, a suprotno s planom, prijestupne godine su ipak bile godine 1704 i 1708. Stetu su smanjili na nacin, da su veljaci 1712 godine dodali cak dva prijestupna dana, 29 i zanimljivu 30 veljacu.
 Ipak se na kraju ispunili dio plana, konacno su presli na gregorijanski kalendar tek 1753 godine.

                                              
                                                       

S 30. veljacom je radila eksperimente i Oktobarska revolucija. Boljsevici su starom, borzuaznom, kalendaru dobro promijesali i dane i tjedne. Odmah nakon revolucije je Lenjin donio dekret o promjeni kalendara u Rusiji s julijanskog na gregorijanski kalendar. To su sredili 1918 godine, s preskakanjem dana od 1. do 13. veljace.

                                      
   


A onda su uveli revolucionarni kalendar:
-svih dvanaest mjesecima je imalo jednakih trideset dana
-svi tjedni su imali sada pet dana, tako su ih imali 72
-ostatak pet ili sest dana su bili umetnuti u kalendar kao praznici, ne pripadajuci nijednom mjesecu ili tjednu; ti dani su bili: Lenjinov dan - nakon 30.sijecnja, dva dana rada - nakon 30. travnja, dva dana industrije - nakon 7.studenog, prijestupni dan - nakon 30. veljace
-sve radnike su metnuli u pet grupa prema bojama (zuta, ruzicasta, crvena, ljubicasta, zelena), svaka grupa je imala vlastiti dan odmora - po boji

                                                            


Takav kalendar su koristili 1929 (pocevsi s 1. listopadom) i 1930 godine. Namjera je bila da se poboljsa industrijska efikasnost izbjegavanjem stalnog prekidanja radnog ciklusa zbog nedjelje.
                                


                                      


Ali...mada su radnici po novom sistemu imali vise slobodnih dana (jedan od pet dana, umjesto jedan od sedam), razdvajanje u pet skupina je poremetilo porodicni i drustveni zivot, tako da se pokazalo nepopularnim. Pored toga, predvideni dobitak u efikasnosti kraceg tjedna se nije pokazao u stvarnosti. Ukidanje starog tjedna je bila i antireligiozna mera ukidanja nedjelje kao dana odmora.

                                               



Ziveo prvi maj!

S prvim prosincom 1931 godine Sovjeti su pokusavali s novim, sestodnevnim tjednom. Nepopularan, petodnevni radni tjedan promijenjen je sa "sestidnevkom", sa zajednickim danom odmora svakog 6-tog, 12-tog, 18-tog, 24-tog i 30-tog u mjesecu. 31. je bio van tjednog ciklusa i varirao je izmedu radnog i neradnog dana, umjesto 30.veljace, koristen je 1.ozujak.
 I dalje, u praksi, je bilo tesko eliminirati tradiciju odmora na dan nedjelje, tako se cesto odmaralo nedjeljom i novim danom odmora. Klasicna sedmica je vracena lipnja 1940 godine, kada se Hitler vec debelo spremao pokucati na vrata.

 Pokusavali su i s novim brojanjem godina, ima nekih slucajeva da je godina nazivana "X-ta godina socijalisticke revolucije" s pocetkom 7.studenog 1917 godine. Ova fraza se javljala cak sve do 1991 godine, do raspada SSSR.
 I da bi bila zbrka jos veca - s druge strane i dalje su koristili gregorijanski kalendar i najveci komunisti. Datumi u dnevniku Pravda, novinama Komunisticke partije, pokazuju da su 1930 i 1931 godine koristili veljacu sa samo tradicionalnih 28 dana.

                                                        

                                      stranica sovjetskog kalendara, pokazuje 22.listopada 1935, 4. dan. "sestidnevke" utorak.

Rusi su ideju za revolucionarni kalendar vjerojatno uzeli od majke svih revolucija. Francuske revolucije. Nakon pada Bastilje, pobjednici su odlucili i radikalno prekinuti sve veze i sisteme s Katolickom crkvom i burzoazijom.

                

 Revolucionarno kalendar su koristili dvanaest godina, od 1793 do 1805 godine. Kalendar je djelo politicara Charles Gilbert Romma, u suradnji s pjesnikom Fabre d'Églantinom.
 Nulta godina je nosila rimski broj jedan (ova godina je tako 226. godina Republike - Année CCXXVI de la République), a stupio je na snagu 22. rujna 1792 godine, dana kada je proglasena Prva Francuska Republika.
 Imao je 12 mjeseci po 30 dana, svaki mjesec je podijeljen u tri desetodnevna tjedna. Deseti dan, décadi, je zamijenio nedjeljni dan kao dan odmora. Nedostatak onih pet, sest dana potrebnih da dopuni godina, samo su naknadno izvan sistema stavili na sam kraj godine.
 Prijestupni dan, franciade, nije im smetao, metnuli su ga u kalendar svaku cetvrtu godinu.
 
                                  

                                                    Charles Gilbert Romme

 
 Ali su promijenili dan, svaki dan je podijeljen u deset sati, svaki sat u 100 decimalnih minuta, a svaka decimalna minuta u 100 decimalnih sekundi. Tako je decimalni sat trajao obicnih 2 sata i 24 minuta, a decimalna sekunda  0,86 obicnih sekundi.
 Nije islo, nazad na stare sate, minute i sekunde se islo vec 1795 godine.

         

                                                                     dijelo revolucije i Romma

Francuski revolucionarni kalendar se polako raspadao, 1802. godine je Katolickoj crkvi vracen sluzbeni status i s njima su i vracena sva stara imena dana iz gregorijanskog kalendara (revolucionari su dali imena danima iz prirode - kovanice iz latinskog, francuskog i grckog jezika), a vracena je i nedjelja kao dan odmora i bogosluzja. Kalendar nije bio popularan jer je desetodnevni radni tjedan davao radnicima manje odmora i zato sto je bio nesuglasan sekularnom ritmu sajmova i poljoprivrednih trgova.

               

 1806. godine je Napoleon s njim napravio kraj. Opet su ga nakratko koristili tijekom Pariske komune, u svibnju 1871. godine.
 Dandanas ga rabe jos neki francuski entuzijasti. Francuski republikanski kalendar ima istovjetnu strukturu (12 × 30 + 5 (ili 6) dana) kao i koptski kalendar, potomak egipatskog kalendara.

 Prijestupne godine su posebna prica. Prijestupne godine su bile III, VII i XI, sljedeca je trebala biti XV ali nije dosla na red. Onda bi trebalo biti po izracunima revolucionara cak pet godina razmaka. Sljedeca prijestupna godina bi bila tek XX.

Osnova kalendara starih Babilonaca bili su Mjesec i Suncu, imao je 12 mjeseca s po 29,5 dana i jedna godina je tako bila duga 354 dana. Razliku 11 dana i 6 dana su jednostavno rijesili tako, da su tu i tamo metnuli "skraceni" mjesec.

                   

 Za drevne Egipcane je pocetak godine bilo svakogodisnje poplavljivanje Nila, a za tocnije mjerenje su "pronasli" zvijezdu Sirius, koja je zalazila na istocnom nebu uz izlazak Sunca. Izracunali su da se taj nebeski pojav redovito ponovi svakih 365 dana. I egipcanska godina je imala 12 mjeseca ali s punih 30 dni, a na kraj godine su dodali jos pet dana. Problem prijestupne godine su rijesili - 238 godine (za vrijeme faraona Ptolomeja III.) kada su poceli svakoj cetvrtoj godini dodavati prijestupi dan.

                    

                        zvijezda Sirius se nalazi u zvijezdu Veliki pas i zapravo je sastavljena iz Siriusa A i manjog Siriusa B

Danasnji kalendar je ostvaren po uzoru, kojeg je 46 godine prije Krista izradio grcki matematicar in astronom Sosigenes po narudzbi tadasnjeg vladara Julija Cezara. Takav sustav je predljozio vec Egipcanima ali nisu bili za takve promjene.
 Prije je rimljanski koledar, iz 7. stol. prije Krista, imao 10 mjese­ca s 304 dana u godini, a poceo je s ozujkom. Kasnije so dodali jos sijecanj i veljacu, koje su stavili na kraj godine, a svake cetiri godine su svecenici u kalendar samovoljno stavili doda­tan mjesec.
 Velikoj zbrci napravio je kraj Julije Cezar, kada je prihvatio Sosigenesov savjet: godinu neka ima je 365 dana in 1/4, svaka obicna godina neka ima 365 dana, a svaka cetvrta godina 366 dana. Godina je pocela s sijecnom.
 I danas koristimo njegov broj dana u mjesecu. Sedam mjeseca ima po 31 dana, cetiri s 30 dana i veljaca s 28 - 29 dana.

                                     

                                                           Sosigenes

Novi svjetski poredak- kalendarski.
 Dugo vec mudre glave razmisljaju o kalendaru, kojeg bi prihvatile sve svjetske drzave. Vec 1923 godine je Drustvo naroda primilo prijedlog novog kalendara po kojem bi se dani u ljetu razdijelili na cetiri jednake dijelove s po tri mjeseca. Svaki mjesec bi imao 31 dana i tako bi svaka nova godina pocela s nedjelom. Nakon mnogo sastanaka su razni odbori odlucili da se predlozena promjena ne prihvati -zbog jake tradicije koje ima sadasnji kalendar.
 Sa slicnim prijedlogom se bavio i drugi vatikanski koncili. Mnogi su izrazili zelju, da bi svi Kristijani imali najvece krscanske praznike istovremeno. Po tom prijedlogu bi bio Uskrs svaki put osmog travnja.

Nije 29.2. , nego petak 13.

                                             

 Na nesretnom Apollu "Houston we have a problem" 13 desila se nesreca 13.4. 1970 godine.
 Teorija kaze da zbog nesretnog slucaja, jer su krenuli na put dva dana prije tacno u 13 sati i 13 minuta.

Citat :

...petak 13. ...                              

 Finci odaberu jedan od petka 13. u ljetu i proglase ga za drzavni dan nezgoda. Ideja za to je bio porast mrtvih i povrijedenih u prometnih nezgoda, pa su s petkom 13. htjeli upozoriti na to. Prve godine su upozoravali samo na lose stanje u prometu, a kasnije su ga rasirili i posvetili na dan svih nezgoda i stradalih u njima.