FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez
 
HomeObjaveRegistracijaLogin

Share | 
 

  grijehi 29. februara

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
Idi na stranicu : Previous  1, 2
AutorPoruka
puc(f)lek
Džomba
Džomba
avatar

Broj komentara : 140
REPUTACIJA : 3
Član od : 2016-02-29

KomentarNaslov komentara: Re: grijehi 29. februara    29.12.16 7:18

Kolumbo se spasio na svom posljednjom, cetvrtom putovanju.

 A za nesigurne korake ovih dana nije bas sve krivo ono posljednje pivo. Zemlja nije jos toliko u godinama, jos juri na svom autoputu oko Sunca s trideset km/sek tako da za pet minuta predemo devet hiljada kilometara, a da ne pustimo ni kapi znoja. Sretno!

                                                       
Na vrh Go down
puc(f)lek
Džomba
Džomba
avatar

Broj komentara : 140
REPUTACIJA : 3
Član od : 2016-02-29

KomentarNaslov komentara: Re: grijehi 29. februara    29.01.17 7:26

  Sistem dana i mjeseca, koji se vuce kroz duga stoljeca je zanimljiv, jer:

 - u obicnoj godini dva mjeseca pocinju na isti dan u tjednu - koja ?
 - u prijestupnoj godini se sve promjeni, takvih mjeseca ima vise, manje ili ih nema ?
Na vrh Go down
puc(f)lek
Džomba
Džomba
avatar

Broj komentara : 140
REPUTACIJA : 3
Član od : 2016-02-29

KomentarNaslov komentara: Re: grijehi 29. februara    16.02.17 6:33

Citat :
 - u prijestupnoj godini se sve promjeni, takvih mjeseca ima vise, manje ili ih nema ?

 Prijestupni dan promjeni mjesece, ali ne i broj mjeseca koji pocinju na isti dan u tjednu.
 U obicnoj godini na isti dan u tjednu pocinju veljaca, ozujak i studeni ,a u prijestupnoj godini su takvi sijecanj, travanj i srpanj.
Na vrh Go down
puc(f)lek
Džomba
Džomba
avatar

Broj komentara : 140
REPUTACIJA : 3
Član od : 2016-02-29

KomentarNaslov komentara: Re: grijehi 29. februara    28.02.17 7:10

U povijesti je postojao i 30. februar. Takav kalendar su "smislili" Svedani i to 1712. godine.
                         
                                           


 Svedska je od 1700. do 1753. godine prelazila s julijanskog na gregorijanski kalendar. Umjesto da naprave tu promjenu odjedanput, oni su niz godina postupno i komplikovano mijenjali kalendar, dok se konacno kalendar nije poklopio s gregorijanskim.

                               

                                                                                            svedski kalendar
Na vrh Go down
puc(f)lek
Džomba
Džomba
avatar

Broj komentara : 140
REPUTACIJA : 3
Član od : 2016-02-29

KomentarNaslov komentara: Re: grijehi 29. februara    29.03.17 6:42

Jos malo detaljnije o svedskoj zbrki.
 1700 godine se Svedska pocela sa svog kalendara vracati na julijanski, a cilj je bio gregorijanski kalendar. To je htjela uraditi postupno, u roku od cak pola stoljeca, tako da bi ispustala prijestupne dane. 1700 godina tako kod njih nije bila prijestupna, a suprotno s planom, prijestupne godine su ipak bile godine 1704 i 1708. Stetu su smanjili na nacin, da su veljaci 1712 godine dodali cak dva prijestupna dana, 29 i zanimljivu 30 veljacu.
 Ipak se na kraju ispunili dio plana, konacno su presli na gregorijanski kalendar tek 1753 godine.

                                              
                                                       
Na vrh Go down
puc(f)lek
Džomba
Džomba
avatar

Broj komentara : 140
REPUTACIJA : 3
Član od : 2016-02-29

KomentarNaslov komentara: Re: grijehi 29. februara    29.04.17 7:41

S 30. veljacom je radila eksperimente i Oktobarska revolucija. Boljsevici su starom, borzuaznom, kalendaru dobro promijesali i dane i tjedne. Odmah nakon revolucije je Lenjin donio dekret o promjeni kalendara u Rusiji s julijanskog na gregorijanski kalendar. To su sredili 1918 godine, s preskakanjem dana od 1. do 13. veljace.

                                      
   


A onda su uveli revolucionarni kalendar:
-svih dvanaest mjesecima je imalo jednakih trideset dana
-svi tjedni su imali sada pet dana, tako su ih imali 72
-ostatak pet ili sest dana su bili umetnuti u kalendar kao praznici, ne pripadajuci nijednom mjesecu ili tjednu; ti dani su bili: Lenjinov dan - nakon 30.sijecnja, dva dana rada - nakon 30. travnja, dva dana industrije - nakon 7.studenog, prijestupni dan - nakon 30. veljace
-sve radnike su metnuli u pet grupa prema bojama (zuta, ruzicasta, crvena, ljubicasta, zelena), svaka grupa je imala vlastiti dan odmora - po boji

                                                            


Takav kalendar su koristili 1929 (pocevsi s 1. listopadom) i 1930 godine. Namjera je bila da se poboljsa industrijska efikasnost izbjegavanjem stalnog prekidanja radnog ciklusa zbog nedjelje.
                                


                                      


Ali...mada su radnici po novom sistemu imali vise slobodnih dana (jedan od pet dana, umjesto jedan od sedam), razdvajanje u pet skupina je poremetilo porodicni i drustveni zivot, tako da se pokazalo nepopularnim. Pored toga, predvideni dobitak u efikasnosti kraceg tjedna se nije pokazao u stvarnosti. Ukidanje starog tjedna je bila i antireligiozna mera ukidanja nedjelje kao dana odmora.

                                               



Ziveo prvi maj!
Na vrh Go down
puc(f)lek
Džomba
Džomba
avatar

Broj komentara : 140
REPUTACIJA : 3
Član od : 2016-02-29

KomentarNaslov komentara: Re: grijehi 29. februara    29.05.17 7:07

S prvim prosincom 1931 godine Sovjeti su pokusavali s novim, sestodnevnim tjednom. Nepopularan, petodnevni radni tjedan promijenjen je sa "sestidnevkom", sa zajednickim danom odmora svakog 6-tog, 12-tog, 18-tog, 24-tog i 30-tog u mjesecu. 31. je bio van tjednog ciklusa i varirao je izmedu radnog i neradnog dana, umjesto 30.veljace, koristen je 1.ozujak.
 I dalje, u praksi, je bilo tesko eliminirati tradiciju odmora na dan nedjelje, tako se cesto odmaralo nedjeljom i novim danom odmora. Klasicna sedmica je vracena lipnja 1940 godine, kada se Hitler vec debelo spremao pokucati na vrata.

 Pokusavali su i s novim brojanjem godina, ima nekih slucajeva da je godina nazivana "X-ta godina socijalisticke revolucije" s pocetkom 7.studenog 1917 godine. Ova fraza se javljala cak sve do 1991 godine, do raspada SSSR.
 I da bi bila zbrka jos veca - s druge strane i dalje su koristili gregorijanski kalendar i najveci komunisti. Datumi u dnevniku Pravda, novinama Komunisticke partije, pokazuju da su 1930 i 1931 godine koristili veljacu sa samo tradicionalnih 28 dana.

                                                        

                                      stranica sovjetskog kalendara, pokazuje 22.listopada 1935, 4. dan. "sestidnevke" utorak.
Na vrh Go down
puc(f)lek
Džomba
Džomba
avatar

Broj komentara : 140
REPUTACIJA : 3
Član od : 2016-02-29

KomentarNaslov komentara: Re: grijehi 29. februara    29.07.17 7:08

Rusi su ideju za revolucionarni kalendar vjerojatno uzeli od majke svih revolucija. Francuske revolucije. Nakon pada Bastilje, pobjednici su odlucili i radikalno prekinuti sve veze i sisteme s Katolickom crkvom i burzoazijom.

                

 Revolucionarno kalendar su koristili dvanaest godina, od 1793 do 1805 godine. Kalendar je djelo politicara Charles Gilbert Romma, u suradnji s pjesnikom Fabre d'Églantinom.
 Nulta godina je nosila rimski broj jedan (ova godina je tako 226. godina Republike - Année CCXXVI de la République), a stupio je na snagu 22. rujna 1792 godine, dana kada je proglasena Prva Francuska Republika.
 Imao je 12 mjeseci po 30 dana, svaki mjesec je podijeljen u tri desetodnevna tjedna. Deseti dan, décadi, je zamijenio nedjeljni dan kao dan odmora. Nedostatak onih pet, sest dana potrebnih da dopuni godina, samo su naknadno izvan sistema stavili na sam kraj godine.
 Prijestupni dan, franciade, nije im smetao, metnuli su ga u kalendar svaku cetvrtu godinu.
 
                                  

                                                    Charles Gilbert Romme

 
 Ali su promijenili dan, svaki dan je podijeljen u deset sati, svaki sat u 100 decimalnih minuta, a svaka decimalna minuta u 100 decimalnih sekundi. Tako je decimalni sat trajao obicnih 2 sata i 24 minuta, a decimalna sekunda  0,86 obicnih sekundi.
 Nije islo, nazad na stare sate, minute i sekunde se islo vec 1795 godine.

         

                                                                     dijelo revolucije i Romma
Na vrh Go down
 
grijehi 29. februara
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 2/2Idi na stranicu : Previous  1, 2

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA :: CIVILNA PLATFORMA :: ZABAVA-
Idi na: